Video
Poruke koje su stigle sa posljednjeg samita lidera EU iz Brisela razočaravajuće su za Zapadni Balkan, saglasni su sagovornici Nova M televizije. Mihailo Anđušić iz vladajuće partije mišljenja je da ovakve poruke ozbiljno ugrožavaju politiku proširenja EU, na koju Crna Gora uveliko računa.
Preporučeno
To što šefovi država i vlada zemalja članica Unije nijesu dali saglasnost za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nama u Crnoj Gori trebalo bi da služi kao svojevrsna opomena da se ozbiljnije pozabavimo pitanjem evropske integracije, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović. Jedan od razloga ovakve politike i ovakvog odnosa EU prema politici proširenja, ističe damjanović, je i činjenica da je zajednica fokusirana na Bregzit, ali i na formiranje nove EU, smatraju naši sagovornici. Boško Jakšić spoljnopolitički novinar iz Beograda u izjavi za Novu M upozorava da Unija svojim nečinjenjem, neispunjavanjem obećanja otvara prostor za uticaje sa istoka, prije svega Rusije.
Iako se poruke koje su stigle sa posljednjeg samita lidera EU iz Brisela, ne odnose pojedinačno na svaku zemlju, ozbiljno ugrožavaju politiku proširenja Unije, kao i kompletan put, volju i entuzijazam ostalih zemalja u ovom procesu, smatra poslanik DPS-a Mihailo Anđušić. CG, kako je kazao za Novu M u tom dijelu i dalje ostaje snažno privržena kursu evropske integracije
“Ono što smatram da je prioritet u ovom trenutku to je nastavak snažnih unutrašnjih reformi, kako bi mi sebe radi sproveli sve potrebne reforme koje nose sa sobom evrospke integracije, ali ono što ostaje da zabrinjava jeste taj zamor i stanje hibernacije evropske administracije”.
Da to nije dobra vijest za CG smatra i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.
“Pogotovo imajući u vidu tempo i dinamiku pregovora Crne Gore koja je u ovih sedam godina samo tri pregovaračka poglavlja privremeno zatvorila, već dugo nije zatvoreno ni jedno poglavlje, niti imamo otvoreno do kraja poglavlje broj 8, tako da umjesto razočarenja koje je evidentno, mislim da je na nama da intenziviramo suštinske reforme i napore u smislu ispunjavanja zahtjeva i standarda koji se od nas očekuju, ne samo kod poglavlaj 23 i 24 već i kod svih ostalih”.
Spoljnopolitički novinar iz Beograda Boško Jakšić u izjavi za Novu M napominje da je odluka donijeta vetom francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je na sebe preuzeo veliki rizik jer, kako kaže, posljedice mogu da budu opasne ne samo po region ZB, nego po čitavu Evropu.
“Pitam se da li se u predsjednika Makrona uselio neki duh Trampizma, jer Donald Tramp je poznat po tome i oličenje je toga nekoga ko ne poštuje međunarodne sporazume i omalovažava partnere. Bez obzira što Makron ponavlja da Francuska ostaje posvećena ideji proširenja, ali prvo traži reforme same Unije, pitam se zašto ta dva procesa ne mogu da idu paralelno. Zašto Unija ne može da se reformiše, a ima velike unutrašnje izazove i to jest jedan od prioriteta, ali to ne znači da treba zaboraviti čitav region ZB i odlagati iz godine za godinu”.
Unija je, dodaje Jakšić, dospjela u jednu paradoksalnu poziciju.
“Da svojim nečinjenjem, neispunjavanjem obećanja otvara prostor za koji nominalno kaže da bi ga zatvorila, a to je prodor uticaja sa istoka, pre svega Rusije”.
Jedan od razloga ovakve politike i ovakvog odnos EU, prije svega dijela šefova država i vlada zemalja članica, jeste to što se Unija bavi Bregzitom, smatra Damjanović.
“Ono što želim da potenciram jeste da nam je ovo crveni alarm, da ne smjemo da fingiramo više ni evropske integracije, ni proces pregovora, već da se suštinski sa istom bavimo, ukoliko želimo makar do 2025, kada je to i najavljeno, da to pripremimo, možda budemo prva članica koja će biti primljena nakon ovog evidentnog zastoja u EU”.
Na sceni je jedna prilično zamršena situacija, koja dodatno usložnjava kompletnu situaciju briselskoj administraciji, zbunjujući i prostor ZB, smatra Anđušić.
“Poruke koje su poslate sa samita i sve ovo što se dešava sa VB, može donekle da ima neke pozitivne ishode za onaj pristup regate koji mi zagovaramo, jer treba iskoristiti činjenicu da CG i suštinski predstavlja apsolutnog lidera eu integracija i da u tom dijelu se može iskristalisati fokusiranost na jednu zemlju lidera, s obzirom da vidimo jednu značajnu rezervisanost prema širokom stepenu integracija”
Od samita u Solunu, podsjeća Bosko Jakšić, gdje je regionu obećana perspektiva članstva u Uniji, prošlo je 16 godina, a do sada je samo jedna zemlja primljena.
“Tačno je da sve države regiona nijesu još ispunile sve kriterijume članstva, ali to je proces. Taj proces se ili ohrabruje uz pomoć partnera, ili se ne ohrabruje. Ovo što je sada urađeno u Briselu ne da nije ohrabrivanje, nego je polivanje regiona velikom kofom hladne vode”.
Podsjetimo, na prošlonedjeljnom samitu u Brsielu, lideri EU nijesu uspjeli da usaglase stavove po pitanju proširenja. Glavni kamen spoticanja bio je stav predsjednika Francuske Emanuela Makrona, koji nije dao zeleno svijetlo, iako su ranije Evropska komisija i Evropski parlament preporučili otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. S druge strane, sve oči uprte su u Veliku Britaniju, čiji parlament treba da se izjasni o sporazumu o Bregzitu, koji su postigli Boris Džonson i Žan Klod Junker.
