Video
U Crnoj Gori i Srbiji, Rusija finansira dio opozicije i za sljedeće izbore se očekuje formiranje bloka antievropskih populističkih partija, ocjenjuje Dušan Janjić, direktor beogradskog Foruma za etničke odnose, u intervjuu za Pobjedu.
Preporučeno
Sljedeće godine su izbori u Srbiji i Crnoj Gori, koliko je Rusija prijetnja tim izborima i hoće li se miješati u njih kao prije tri i po godine?
JANJIĆ: Jasno je da je uticaj Rusije na političke strukture u Srbiji značajan. Rusija, kao i svaka sila koja pretenduje da bude regionalni i svjetski igrač, ima i svoje mehanizme da nametne neke teme i lidere i obavještajne i druge aktivnosti koje smo vidjeli u Crnoj Gori i Makedoniji i toga će i dalje biti.
Mislim da je tu najvažnija rezistentnost domaćih struktura: u Crnoj Gori je jasno naznačeno koji su ljudi nosioci ruskog uticaja, ona je našla mehanizme da iz vlasti marginalizuje one koji su bili protiv ulaska u NATO. Dio crnogorske opozicije se nakačio na teme da su veći Srbi od nas Srba i veći Rusi od Rusa, ali to je i pitanje finansiranja tih ljudi i njihovih viđenja identitetskih problema i to će Rusija i dalje sigurno koristiti u Crnoj Gori.
Opozicija i u Srbiji i u Crnoj Gori ne smije da kaže da su protiv EU, ali će u Srbiji govoriti da su protiv NATO-a, a u Crnoj Gori da su protiv korupcije. Zašto? Zato što se promijenio stav Rusije prema EU. Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije, jasno je rekao, prilikom posljednje posjete Sarajevu prije par mjeseci, da više ne možete bez pitanja Rusije biti ni član EU. To znači da će se ove godine na izborima pojaviti strašan blok antievropskih populističkih partija. U Srbiji će glavno obilježje biti proruski nastupi i poznata priča koja jako dobro igra održavanje status kvo nemoj sada da priznamo Kosovo, vrijeme će se promijeniti.
U Crnoj Gori na nivou promijenjenih agendi pojaviće se antievropski programi plus korupcija, koja je stalna tema. U Srbiji će biti protiv NATO-a, protiv rješavanja pitanja Kosova. Uticaj Rusije će biti jači u Srbiji nego u Crnoj Gori, jer su ruske investicije u Srbiji veće, samim tim se povećava i njihov interes.
Po izvještavanju medija u Srbiji koji su otvoreno na strani vladajuće koalicije stalno se prizivaju neki neredi u Crnoj Gori. Kada će to prestati?
JANJIĆ: Nikada. Dante je svojevremeno napisao da je nacionalizam ideologija sjecikesa. Dokle god ima mogućnosti da drugima odsiječete kesu, biće i nacionalista koji će vikati “Živjela Italija”, “Živjela Srbija”, “Živjela Crna Gora”, a istovremeno pljačkati te građane i međusobno sarađivati.
Jugoslavija je donijela jednu stvar koja se dugo neće promijeniti; ko god hoće da kaže da je demokrata on mora da bude antikomunista, a to se prevede da bude nacionalista. Otpor prema Jugoslaviji i njenom antifašizmu je žestok i svi nacionalistički pokreti na teritoriji bivše Jugoslavije su bili fašistički i profašistički, a nije bilo antifašizma. Ako se pravi nova istorija, onda oni prave tu istoriju tako što sebe predstavljaju kao demokratske nacionaliste, a relativizuju ovaj drugi dio. Ali, ako iz toga ne mogu da se prave privilegije poput zarađivanja para mimo kontrole, nacionalizam će vremenom sa jedne strane postojati folkloran a sa druge rasistički prema onima koji dolaze žutim, crnim itd. i žestoko antizapadan.
U momentu kada EU ne odobrava otvaranje pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, zbog stava Francuske, koliko je ostvarljiva ideja o balkanskoj carinskoj uniji ove dvije države i Srbije? Da li je za tu ideju Srbija imala podršku iz EU?
JANJIĆ: Ideja je stara i preporučivana iz Višegradske grupe, Nordijskog savjeta, Njemačka jako podržava regionalno organizovanje Evrope što je priprema za EU. Onima koji vode Srbiju sigurno nije palo na pamet da treba da prave trojke i šestorke za ulazak u EU. Nije to zamjena za Ceftu, već organizovanje dokumenata koje Cefta nema, a u istoriji je to poznato pod imenom Beneluks.
Dakle, neka vrsta carinske unije koja bi imala svoje institucije nikada se neće realizovati, ali će se realizovati prva tačka Deklaracije koju su potpisale ove tri zemlje, a govori o slobodi kretanja ljudi, kapitala, radne snage… Tu ideju zagovara i predsjednik Crne Gore i ona direktno korenspondira sa Berlinskim procesom: uvođenje zajedničkih prelaza koje Srbija ima sa Kosovom, Kosovo sa Albanijom. Srbija mora to da uvede sa Sjevernom Makedonijom pošto je otvorila auto-put, a jednog dana će to uraditi i sa Crnom Gorom i BiH kada, nadam se, naprave auto-puteve. Granični prelazi su obilježeni, ali na njima nema kontrolnih punktova, prelazi se sa ličnom kartom, a oficijelni granični prelazi su smješteni npr. u lukama ili unutrašnjosti zemlje, roba se deklariše od grada iz kojeg kreće ka gradu u koji stiže, kontrola te robe je moguća od bilo koje zemlje kroz koju prolazi, ali nema dodatnog carinjenja robe. To se u javnosti zove mini Šengen.
Da li će u junu sljedeće godine Srbija totalno normalizovati odnose sa Kosovom, što uključuje i priznanje Kosova?
JANJIĆ: Nije realno. Realno je da će se do januara voditi intenzivne pripreme i političke i lobističke, promjene odnosa javnosti o kosovskom pitanju i da u januaru počnu pegovori. Onda imamo pregovore do juna što je možda dovoljno da se postigne kompromis oko nekog sporazuma, pa možda i da se on i potpiše.
Međutim, puna normalizacija na osnovu kriterija koje je postavila EK Srbiji u poglavlju 35 ne znači samo potpisivanje papira jer Srbija poslije toga ima još dvije godine da to primijeni kroz svoj Ustav i zakone. Onda ako to primijeni pokreće se pitanje njenog članstva u EU, ali ako to nije primijenjeno onda Srbija dobija još dodatnih godinu dana…., i ako pogledate tu agendu normalizacija formalno-pravna se može očekivati tek tri godine poslije potpisivanja sporazuma. Po narodskom shvatanju proći će decenije, jer treba mnoge rane da zacijele i mnogo vode da proteče.
