Video
Posjeta Vladimira Putina Beogradu je bila predstava za narodne mase, ali i svojevrsno priznanje Moskve da joj na Zapadnom Balkanu ostaje jedino Srbija. Makedonija ulazi u NATO, a Crna Gora je već ušla. Putinov plan o četiri neutralne zemlje na Balkanu je propao. Šarada u Beogradu je bilo njegovo priznanje da je izgubio, kazao je hrvatski analitičar Davor Đenero za Pobjedu komentarišući dolazak ruskog predsjednika u Beograd.
Preporučeno
Đenero podsjeća na plan ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova o uspostavljanju neutralne zone na Balkanu.
“Plan je uključivao četiri zemlje Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu kao novu zonu ruskog uticaja. Od toga plana više nema ništa. Prvenstveno zahvaljujući odvažnosti crnogorskog i makedonskog rukovodstva koji su se oduprli pritiscima Moskve. Velika je stvar što će Makedonija ubrzo ući u Alijansu”, kaže sagovornik Pobjede.
Đenero zaključuje da je u Beogradu bio sastanak dva gubitnika.
“I ono slikanje sa Dodikom i predstavnicima Fronta je predstava i poruka da ima svoje ljude na Balkanu, ali je problem što sa njima više ništa ne može postići”, poručuje Đenero.
I direktor Foruma za etničke odnose Dušan Janjić ocjenjuje da je posjeta bila dosta čudna zbog konteksta i poruka koje su date tokom nje. Takođe se slaže da je ruski predsjednik stavio do znanja da mu je važan Zapadni Balkan.
“Ono o čemu Putin nije govorio, odnosno ono što se dogodilo za vrijeme ručka je prijem predstavnika Srba koji nijesu iz Srbije. Radi se o onim ljudima koje Rusija vidi kao svoje igrače, čime je poslata poruka NATO-u i EU da Rusija ima dovoljno ljudi i u Crnoj Gori, junaka ili heroja kako li se se već kaže, ali i Dodika. Ali je pojavljivanjem u ovakvoj vrsti scenografije poslata i poruka Crnoj Gori da će Moskva ostati prisutna na ovim prostorima”, ocijenio je Dušan Janjić.
Direktor Foruma za etničke odnose tvrdi da je posjeta ispala kao neki unutrašnjopolitički događaj i pita se što će Putin u takvom okruženju.
“Tako su 16. januara demonstrirali jedni ljudi sa porukom protiv vlasti, a 17. januara Putin je gostovao u režiji te vlasti pred drugom vrstom ljudi. Dakle, Putin je tu uradio maksimalno šta je mogao, skratio je posjetu i skratio ono o čemu je javno govorio”, objašnjava Janjić.
Direktor novosadskog Centra za regionalzam i kopredsjednik Igmanske inicijative Aleksandar Popov smatra da su srpski zvaničnici napravili predstavu.
“Pogledajte parolu “Jedan od 300 miliona”. Dakle, posjeta je u suštini imala i politički i ekonomski sadržaj”, ocijenio je Popov.
Popov i energetski dio objašnjava kroz krizu Evropske unije.
“EU je u krizi, prostor Zapadnog Balkana izgleda prazan i interes Rusije za ovaj prostor je veliki. To se vidjelo po izjavama i Putina i ruskih zvaničnika naročito nakon onog momenta kada je Crna Gora ušla u NATO i kada je u Makedoniji Zajev u saradnji sa Ciprasom razriješio zamrznuti konflikt između Makedonije i Grčke”, kaže Popov.
On podsjeća da je Rusija ranije imala veliki uticaj na Makedoniju, ali i da se zbog svega navedenog Makedonija otrgnula od uticaja Rusije, da je sada na evropskom putu i pred NATO vratima.
“Još dvije zemlje regiona su ostale, Srbija i BiH. Putin je želio i da ostavi utisak da Rusija ovdje ima uticaj na Srbiju gdje ima dosta rusofilstva kod stanovništva i otpora prema NATO-u zbog bombardovanja”, kaže Popov.
