Vlast se osvaja na izborima. To je poruka predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića “pojedinim nevladinim organizacijama koje pod plaštom tog imena pokušavaju da ostvare materijalne i političke interese”.

Đukanović je to saopštio na otvaranju Regionalne konvencije o integracijama Evropske Unije (EU) i Zapadnog Balkana.

“Kao što to nije mogućeni u evropskim demokratskim društvima, ni u Crnoj Gori nemamo razumijevanja za namjeru pojedinih nevladinih organizacija da pod tim imenom djeluju kao parapolitičke organizacije, da nelegitimno učestvuju u vršenju vlasti, preuzimajući ulogu državnih institucija, najčešće u cilju ostvarivanja svojih  materijalnih, političkih i drugih interesa. Za njih, kao i za njihove mentore, poruka je jedna: u Podgorici, isto kao i u Berlinu, Briselu, ili Ljubljani, ili bilo kom drugom evropskom gradu, vlast se osvaja na izborima”, kaže on.

Ipak, naglašava da s druge strane, ona ogromna, autentična većina u civilnom sektoru, koja rad države sagledava na kritički, argumentovan i principijelan način, ima uvijek otvorena vrata.

“Jer to je svuda i uvijek bila uloga civilnog društva – da ukaže na probleme, i da pozove na njihovo zajedničko rješavanje. To je posebno važno za zemlje nevelikih kadrovskih potencijala kao što je Crna Gora”, dodaje on.

Ipak, naglašava da s druge strane, za onu ogromnu, autentičnu većinu u civilnom sektoru, koja rad države sagledava na kritički, argumentovan i principijelan način, njihova vrata su bila i uvijek će biti otvorena.

“Jer to je svuda i uvijek bila uloga civilnog društva – da ukaže na probleme, i da pozove na njihovo zajedničko rješavanje. To je posebno važno za zemlje nevelikih kadrovskih potencijala kao što je Crna Gora”, napominje on.

Nažalost, kako kaže, primjećuje da iz određenih političkih centara ima pokušaja prenaglašavanja postojećih problema, ili vještačkog kreiranja novih, kako bi se stvorila percepcija da Crna Gora možda i ne želi ostvarenje evropskog cilja, s namjerom da se naša zemlja usporava ili čak blokira na daljem putu ka članstvu u EU.

“Želimo da poručimo da nas niko i ništa neće skrenuti sa evropskog puta. Ti centri, strukture ili pojedinciočigledno ne shvataju ili brzo zaboravljaju događaje iz ranije ili skorije istorije ovog regiona. Mala Crna Gora je i u mnogo težim uslovima znala da opstane na evropskom kursu, često držeći u svojim rukama ključ za rješavanje problema od regionalnog značaja. Svima bi i danas moralo biti jasno: onaj ko usporava Crnu Goru, usporiće, možda i zaustaviti evropeizacijuZapadnog Balkana. Ako ostavlja Zapadni Balkan na vanevropskom kolosijeku, limitira stabilnost, razvoj i konkurentnost Evrope u cjelini”, ističe predsjednik države.

On se osvrnuo i na naziv konferencije „Zapadni Balkan i Evropska unija – kuda idemo odavde?“.

“Sazrelo je vrijeme da užurbano, ali promišljeno i ozbiljno, počnemo da radimo na traženju odgovora na ovo pitanje.  Ranijih godina smo pokazivali razumijevanje i uvažavali potrebu da EU počne da rješava svoje funkcionalne i institucionalne probleme. Čini se da smo time, nažalost, nenamjerno doprinosili evidentnom usporavanju politike proširenja, a samim tim i tempa pregovora i napretka zemalja Zapadnog Balkana prema Evropskoj uniji. U međuvremenu, vidjeli smo i vidimo kuda to vodi. Tačnije gdje nas opet može odvesti. Ilustrativan primjer za to je Makedonija, u dužem periodu, na šta sam javno upozoravao još 2011. godine. Izgubljeno je mnogo vremena, ali je važno da je nedavno ipak postignut dogovor Skoplja i Atine, što će imati pozitivne reperkusije po region u cjelini. Isto tako kao opominjući mogli bi navesti i primjer Crne Gore, dešavanja tokom izbornog procesa 2016. Mi pozdravljamo uslovni datum za otpočinjanje pregovora sa Makedonijom i Albanijom. Ali smatramo da bi bilo daleko bolje da su ti pregovori počeli danas. Znamo to iz našeg iskustva. Jer, sve reforme na kojima EU insistira, sprovode se mnogo kvalitetnije i efikasnije kroz pregovarački proces, u saradnji sa EU partnerima”, naglasio je on.

Zbog toga bi, kako dodaje, bilo dobro u što skorijem vremenu započeti formalne pregovore sa svim zemljama Zapadnog Balkana.

“Samo ti procesi mogu doprinijeti boljem ispunjavanju ciljeva koji su navedeni i u Strategiji 2025. i u Sofijskoj deklaraciji, kao i u izvještajima o napretku i drugim dokumentima koji se odnose pojedinačno nasve zemlje regiona.  Crna Gora smatra da bi se u pregovaračkom procesu svih naših zemalja razvio takmičarski duh i uz istovremenu razmjenu iskustava dodatno podstakao proces integracije. U tome i jeste esencijaideje evropskog ujedinjenja u cjelini. S druge strane, čini se da upravo strah od posljedica dugo trajućih kriza i od neizvjesnosti, kao i posustalost vizije ujedinjenja u jednom broju zemalja članica EU snaži politike nenaklonjene daljem dinamičnom proširenju Unije, što po mom viđenju aktuelno i dugoročno limitira njenu konkurentnost na globalnoj sceni”, naglasio je Đukanović.

Kao Evropljanin, kaže, vjeruje da Evropa mora učvršćenom vizijom ujedinjenja i nepokolebljivom odlučnošću političkih elita prevazići sopstvene strahove, brže i dugoročno održivo rješavati aktuelne probleme i time čuvati istorijski zasluženi globalni prestiž kao važan partner napretka čovječanstva u cjelini.

“Naše crnogorsko, istorijsko i praktično političko iskustvo pokazuje da za osjećaj straha ili hraborsti ni među ljudima ni među državama, veličina i brojnost nikada nijesupredstavljali značajan faktor. Riječju, nije bitno koliko ste veliki, već da li znate šta hoćete, i koliko ste odlučni i sposobni da to i ostvarite.  Takav pristup je presudno uticaoda se uspješno suprotstavimo Miloševićevoj politici ‘90-tih; da učvrstimo mir i međuetnički sklad u Crnoj Gori u vrijeme raspada Jugoslavije; da sačuvamo zemlju od bombardovanja ‘99; da održimo i razvijamo prijateljske odnose sa svim susjedima; da kao najmanja država Zapadnog Balkana postanemo lider u procesu evropskih integracija; da od jedne od najsiromašnijih republika u bivšoj Jugoslaviji postanemo država sa najvećim bruto nacionalnim dohotkom po glavi stanovnikau regionu”, kaže predsjednik.

Konferenciji prisustvuju zvaničnici iz država Zapadnog Balkana zaduženi za oblast evropskih integracija, predstavnici civilnog društva, međunarodnih organizacija, privrednih komora, EU parlamenta, medija i javnog sektora.