Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić otvarajući zasijedanje kazao je da je žena Crne Gore dobivši pravo glasa Ustavom iz 1946. godine, konačno mogla da se uključi u sve društvene procese, ali i da nakon 75 godina, ta uključenost nije potpuna i ravnopravna, te da na tome svi moraju raditi.

On je istakao da to nije samo ustavna i međunarodnopravna obaveza, već korak ka ispunjenju pravde.

“Međunarodni dan žena i ovogodišnje zasijedanje Ženskog parlamenta je prilika ne samo da proslavimo mnogobrojna ženska dostignuća, već i da se preispitamo kako još možemo unaprijediti njihov i dalje nereprezentativan položaj. Dužnost svih institucija države je da ih ohrabrimo i podržimo da značajno više učestvuju u društvenom i poslovnom životu zemlje i kreiraju ga prema svom biću”, kazao je Bečić.

On je naveo da su sve institucije države i nevladin sektor posvećeni podizanju svijesti o ženskim pravima kao ljudskim pravima i dodao:

“U tom smislu, moramo i više i bolje. Mi u politici naročito, jer nikako nisam ponosan na činjenicu da sadašnji saziv Parlamenta ima samo 20 poslanica, ali jesam zadovoljan što je prvi put od uvođenja višestranačja jedna potpredsjednica Skupštine žena, što je to od ovog saziva i poslovnička obaveza, kao i što se na čelnim pozicijama dvije od četiri stalne delegacije Skupštine Crne Gore pri parlamentarnim skupštinama Savjeta Evrope, OEBS-a, NATO-o i Interparlamentarne unije nalaze naše uvažene kolegnice poslanice, što ranije nije bio slučaj.”

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić kazala je da je nejednakost žena u vrijeme pandemije Kovida-19 još više došla do izražaja.

“Žene u Crnoj Gori su najpogođenije krizom u vrijeme pandemije budući da rade u sektorima privrede koji su bili pod najsnažnijim udarom, bilo da su u pitanju usluge, maloprodaja, turizam, ugostiteljstvo ili dva velika sektora koja su tražila dodatna prilagođavanja i enormne napore, a koja su u značajnoj mjeri feminizovana, a to su zdravstvo i školstvo.

Kada se sve to ima u vidu, jasno je da se ponavlja situacija koju možemo povezati sa ovom izložbom koju smo imali u holu, kada su žene učestvovale u obnovi razrušene zemlje, kada je jedino snagom udruženog ženskog rada tu zemlju ponovo trebalo staviti na noge. To su i sada uradile žene, iako se to nije ni vidjelo ili se možda i nije o tome toliko ni govorilo, ali ko god izbliza poleda jasno je gdje je taj teret u najvećoj mjeri počivao“, dodala je Jelušić.

Jelušić je istakla da je nerazumijevanje značaja rodne ravnopravnosti suštinski nerazumijevanje ekonomije jedne zemlje, njenog održivog i demokratskog razvoja i svega što čini jednu društvenu koheziju i inkluzivnost.

“Tokom pandemije smo vidjeli da su se učvrstile patrijarhalne rodne uloge, da takozvani neutralni zakoni ne djeluju jednako na žene i muškarce, da ne postoje rodno senzitivni ciljevi, da smo još daleko od takozvanog rodnog budžetiranja, da se još posvećuje nedovoljno pažnje na osnaživanje žena a posebno onih koje trpe višestruku diskriminaciju.

Zbog svega toga stereotipi jednom zatečeni i zauvijek konzervirani nastavljaju nesmetano da traju i da podstiču diskriminaciju. O tome danas treba da govorimo“, zaključila je Jelušić.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Siniša Bjeković kazao je da je zapažen dvostruki teret koji žene imaju u situaciji pandemije, time što se, osim rodnih obaveza, od njih traži da budu i ekonomski faktor, kao i da kroz neformalni rad ne zaspostave ono što su interesi članova porodice.

“Bez odlučnog djelovanja svih državnih aktera nema napretka. U ovom trenutku pod tim mislim na sve koji su danas ovdje, koji nas slušaju i onih do kojih će priča sa ovog parlamenta doći. Ovo nije pitanje institucije ili institucija, nije pitanje jednog ili više političkih ili drugih aktera, ovo je pitanje Crne Gore, odnosno crnogorskog društva u cjelini”, istakao je Bjeković.

Bjeković je naveo da ekonomska i socijalna podrška omogućava ženama da se dokažu i u drugim oblastima, te da su žene bile agilne i na visini zadatka kada je u pitanju odbrana političkih ciljeva, odnosno javnih interesa Crne Gore.

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gašparikova predstavila je rezultate istraživanja UNDP “Doprinos žena ekonomiji Crne Gore i neplaćeni rad u vrijeme COVID-19 pandemije“.

Kako je istakla, nesrazmjeran uticaj pandemije na žene, na globalnom nivou, posljedica je duboko ukorijenjenih nejednakosti, društvenih normi i nejednakih odnosa moći.

Izvještaj pokazuje da je tokom aprila, maja i juna 2020. godine, doprinos žena neplaćenom radu i njezi u domaćinstvu premašio isti rad muškaraca za 92% tokom istog perioda, dok je novčana vrijednost takvog rada projektovana je na 122 miliona eura. Pandemija je uticala i na ukupan pad od 2,35 miliona eura neto zarada žena na kraju juna prošle godine, u odnosu na kraj februara.

“Nedovoljno učešće žena u procesima donošenja odluka i dalje ograničava mogućnosti za oporavak društva i rizikuje produbljivanje rodnog jaza kad je u pitanju pristup osnovnim uslugama, upravljanje imovinom i resursima. Strategije ekonomskog oporavka se ne smiju slijepo oslanjati na pretpostavku da će mjere imati iste pozitivne ishode i za žene i za muškarce. Ekonomski oporavak od krize COVID-19 pruža priliku društvima da redefinišu svoje strategije razvoja i daju prioritet socijalnoj pravdi i rodnoj jednakosti”, poručila je Gašparikova.

U radu Ženskog parlamenta učestvovale su i Tamara Srzentić, ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija, dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja, Vesna Pavićević, Danijela Đurović, Jelena Božović i Tamara Vujović, članice Odbora za rodnu ravnopravnost, Maja Lutovac, predstavnica Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskih prava, Zvezdana Oluić, Unija poslodavaca, Nina Drakić, Privredna komora i Maja Raičević, Centar za ženska prava.

Takođe, ekspert UNDP-a Miloš Vuković predstavio je istraživanje UNDP-a u Crnoj Gori o uticaju virusa COVID-19 na društveno-ekonomski položaj žena u Crnoj Gori „Doprinos žena ekonomiji Crne Gore i neplaćeni ženski rad i njega u vrijeme COVID pandemije“. Učesnicima zasijedanja obratila se i dobitnica nagrade „Iskra“ Sabra Decević.

Zasijedanju Ženskog parlamenta prethodilo je otvaranje izložbe “Jednake i slobodne – AFŽ podsjetnik političkog vaspitanja”, u holu Skupštine Crne Gore.