Video
Nova manjinska Vlada u Crnoj Gori još nije napunila ni 100 dana, a već su na sceni ozbiljna mimoilaženja. Ionako heterogen, manjinski kabinet premijera Dritana Abazovića podijelio se oko pitanja potpisivanja Temeljnog ugovora – odnosno ugovora o međusobnim pravima i obavezama sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC).
Na posljednjoj sjednici Vlade javnost je mogla da vidi žestoku raspravu u kojoj su se sukobili Abazović i ministri iz prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP) sa jedne strane i ministri iz procrnogorske Socijaldemokratske partije (SDP) s druge strane. Abazović traži da se ovo pitanje što prije zatvori, a u tome ga podržavaju iz SNP-a.
Lider te partije i potpredsjednik Vlade Vladimir Joković očekuje da će Temeljni ugovor sa SPC biti brzo potpisan.
“Pregovori teku i vjerujem da će biti brzo završeni. Mi nikada nismo žurili sa rokovima, važno nam je da taj posao bude kvalitetno urađen”, kaže Joković za DW i dodaje da tekst Temeljnog ugovora još nije usaglašen sa SPC.
“Tekst ugovora će se, vjerujem, brzo usaglasiti sa crkvom. U pregovaračkom timu je i ministar pravde Marko Kovač i nadam se da ćemo to brzo dogovoriti”, kaže Joković.
S druge strane, u SDP-u pitaju čemu žurba i tvrde da ovo pitanje ne treba da bude na agendi Vlade niti da se ,,rješava preko koljena“.
“Manjinska Vlada je formirana sa potpunim proritetom ispunjavanja EU agende pa je svako nametanje tema koje sa ovim pitanjem nemaju nikakve veze opstrukcija osnovne ideje i smisla Vlade, a time i našeg evropskog puta”, tvrdi za DW generalni sekretar SDP-a Ivan Vujović. On kaže da nisu protiv regulisanja ugovornih obaveza sa vjerskim zajednicama, ali je problem ako se ovo pitanje potencira kao ključno.
“Svima je jasno koliko je ova materija delikatna i da posebno njeno neadekvatno i tajno tretiranje, kako je to do sada rađeno, može proizvesti posljedice koje bi ovu Vladu skrenule sa osnovnog kursa i glavnog zadatka. A njen glavni zadatak je evropska, a ne crkvena agenda”, jasan je Vujović koji kaže i da je sve oko pregovora sa SPC tajna za crnogorsku javnost.
Traži se i potpisivanje ugovora sa CPC
SPC u Crnoj Gori odigrala je veliku ulogu u smjeni višedenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) prije dvije godine, litijama protiv Zakona o slobodi vjeroispovesti.
Dugo vremena u toj vlasti bio je i SDP. Te dvije partije potom su optuživale tadašnju Vladu Zdravka Krivokapića da služi SPC i sprovodi njenu, kako su govorili, kleronacionalističku agendu posrbljavanja Crne Gore. Stoga ne čudi njihovo oštro protivljenje oko ovog pitanja pogotovo sada kada je SDP ponovo u Vladi, a ona ne može opstati bez podrške DPS-a u parlamentu.
DPS i SDP traže i da Vlada potpiše ugovor sa svim vjerskim zajednicama, pa i sa Crnogorskom pravoslavnom crkvom (CPC), koja nije zvanično priznata od ostalih pravoslavih crkava.
“Nemamo mi problem da se regulišu međusobna prava i obaveze između države i vjerskih zajednica ali nijedna vjerska zajednica ne može imati povlašćen položaj u odnosu na državu”, poručio je šef poslaničkog kluba DPS-a Danijel Živković.
S druge strane, u SNP-u ponavljaju da oni priznaju samo kanonske pravoslavne crkve.
“SPC je kanonska crkva, priznata od svih pravoslavnih crkava i Vaseljenske patrijaršije. S druge strane, svako može formirati bilo kakve organizacije i mi u to ne ulazimo i to nas ne zanima. Za nas je jedino važno da se potpiše Temeljni ugovor sa SPC”, rekao je Joković.
Premijeru se žuri da potpiše ugovor
Premijer Abazović poručuje da bilo kakvo prolongiranje neće biti moguće.
“Ugovor sa SPC koji treba da se potpiše identičan je ugovorima koji su potpisani sa drugim vjerskim zajednicama i ne može da bude iznad Ustava i zakona Crne Gore. Nema ovdje nikakvih obećanja, bojim se da postoje obećanja s druge strane da se to nikad neće završiti”, tvrdi Abazović koji je poručio ministrima iz SDP-a da ako zbog ovoga ne mogu više da sarađuju – ,,vrijeme je da se pozdrave“.
Novi razlog trvenja biće i pitanje kako će se Temeljni ugovor eventualno usvojiti na Vladi, u kojoj je i do sada bilo preglasavanja. Joković smatra da je dovoljna prosta većina koju imaju SNP sa šest i Abazovićeva URA sa pet svojih ministara, što je ukupno 11 od 20 članova kabineta.
“Nigdje nije zapisano da se bilo koja odluka mora donositi kvalifikovanom već prostom većinom na Vladi. Mogu određena pitanja i kvalifikovanom ali onda neka bude kao na referendumu o nezavisnosti 55-45, u procentima”, kaže Joković.
Vujović odgovara da je sporazumom o formiranju Vlade predviđeno da se ovakve odluke usvajaju kvalifikovanom većinom.
“Svakom iole ozbiljnom i racionalnom političaru, koji razumije ukupan kontekst vezan za ove teme, trebalo bi da bude jasno da ova pitanja u ovom trenutku ne treba potencirati kao ključna. I ovo nisu pitanja za preglasavanja na Vladi već za postizanje konsenzusa”, smatra Vujović.
Može li Temeljni ugovor poljuljati Vladu?
S obzirom na žestoku svađu u Vladi, otvara se i pitanje da li Temeljni ugovor sa SPC može uzdrmati Abazovićev kabinet ili ga srušiti?
Vujović nije direktno odgovorio na ovo pitanje ali kaže da, ako je prioritet Vlade ugovor sa SPC a ne put ka EU, onda to obesmišljava ideju manjinske Vlade.
Na pitanje da li će SDP izaći iz Vlade ako bude usvojen Temeljni ugovor koji je suprotan njihovim programskim načelima, Vujović odgovara da će se ta partija kao i uvijek ponašati u skladu sa programskim principima i državnim interesom.
“Kao i u svakom društvu postoje sporna pitanja ali odgovorni političari imaju svijest o tome kako, kada i na koji način se ta pitanja rješavaju. Vlada koja ima iskrivljene prioritete ne bi bila evropska Vlada i kao takva je štetna za nacionalne interese”, poručuje Vujović.
S druge strane, na pitanje da li im je važnije potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, pa čak i ako bi zbog toga pala Vlada, Joković odgovara da i mnoga druga pitanja mogu biti uzrok nestabilnosti ove Vlade i da se na to ne osvrću.
Preporučeno
“Našim, i domaćim i međunarodnim partnerima, je vrlo jasno da je jedan od glavnih uslova za ulazak SNP-a u ovu Vladu bio da se potpiše Temeljni ugovor sa SPC. Mi od toga nećemo odustati kako bi konačno uredili pitanje odnosa države i najveće vjerske zajednice a što je bio uzrok brojnih problema i previranja proteklih godina”, zaključio je Joković.
