Šta je dipfejk (deepfake dubaka laž), tehnologija koja počiva na montaži lažnih video-zapisa u kojima se, vještačkim simulacijama, prikazuju pojedinci kako rade i govore ono što inače nijesu učinili u realnosti?

Zbog čega se u najrazvijenijim zemljama svijeta predstavlja kao pošast današnjice, velika prijetnja nacionalnim sistemima bezbjednosti zbog mogućnosti manipulacija masama, miješanja u izbore, destabilizacije država? Da li nova tehnologija predstavlja prijetnju i za Crnu Goru, pred kojom su naredne godine parlamentarni izbori, kakve su mogućnosti odbrane, odnosno preventivnog djelovanja… Dnevne novine su razgovarale sa Milanom Jovanovićem, iz Digitalnog forenzičkog centra odsijeka Atlantskog saveza Crne Gore.

Ovaj Centar, prema riječima Jovanovića, ima najbolju opremu i kadar za borbu protiv sajber kriminala, dakle i dipfejk tehnologije, ne samo u našoj zemlji, već i u regionu.

“Dipfejk je nova tehnologija koja je počela da se razvija krajem 2017. godine i za kratki period je toliko napredovala da može da ima globalni uticaj. Korišćenjem ove tehnologije može da se zloupotrijebi svako ko je na javnoj sceni. Što je više fotografija i video materijala o određenoj ličnosti, to je mogućnost zloupotrebe putem ove tehnologije sve veća. Do sada se oko 96 odsto slučajeva dipfejka odnosilo na ‘ubacivanje’ odabranih ličnosti u lažne pornografske video-zapise, dok je u ostalih četiri odsto dipfejk korišćen za podrivanje zapadnog sistema vrijednosti, srozavanje kredibiliteta njihovih političara, javnih ličnosti… Nije samo Zapad na meti. Dipfejk ide dalje, na udaru su nedavno bile i određene afričke zemlje, Malezija, Gabon “, objašnjava Jovanović.

U Crnoj Gori, kako kaže, za sada nema dipfejka, ali mogućnost pojavljivanja svakako postoji tim prije što su naredne godine parlamentarni izbori, a iskustvo sa prethodnim je opomena da se treba pripremiti i za ovakvu vrstu destabilizacije države, kao novom obliku hibridnog rata.

“Dipfejk jeste nova stvar, koja napreduje nejvjerovatnom brzinom. Crnu Goru naredne godine čekaju izbori. Da li ćemo imati i dipfejk kampanju uperenu protiv države još ne možemo znati, ali je gotovo izvjesno da će se voditi dezinformaciona kampanja”, ističe Jovanović.

On naglašava da ako najmoćnija država svijeta SAD dipfejk proglasi kao visoki rizik po nacionalnu bezbjednost, onda je jasno o kakvoj realnoj prijetnji se radi.

“Ako je za Ameriku ovo problem, kakav je tek za male i manje razvijene države kakva je Crna Gora i kakav je region Zapadnog Balkana. Naredne godine imamo izbore u većini zemalja regiona, koji se već procjenjuju kao visokorizični, naročito u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori. Izbori su idealna prilika za one koji hoće da se miješaju. Prema istraživanjima Njujork tajmsa, u prethodne četiri godine imali smo 74 kampanje miješanja u izbore širom svijeta. Sigurni smo da će nešto biti pokušano i u Crnoj Gori i moramo biti spremni da odgovorimo na te izazove”, kaže Jovanović.

On objašnjava da su za korišćenje dipfejk tehnologije potrebni jaki računari, sa jakim grafičkim karticama i procesorima, te da najveći broj lažnih video-zapisa dolazi iz Azije, odnosno Južne Koreje i Kine.

“Već postoje i razne onlajn prodavnice koje nude dipfejk usluge. Dakle, za jedne je to unosan biznis, za države velika opasnost po nacionalnu bezbjednost. Stvara se konfuzija i nepovjerenje u informacije, što je veliki problem. Sa druge strane, kada dipfejk tehnologija dostigne maksimum, imaćemo problem da vjerujemo u kredibilitet audio i video-snimaka kao dokaza bilo kog događaja. To je takođe problem, ali je najvažnije početi da upoznajemo javnost sa opasnostima nove tehnologije. Mi se u Atlantskom savezu već ozbiljno bavimo ovom problematikom i upravo dipfejku smo posvetili veliku pažnju”, podsjeća Jovanović.

Dipfejk je za kratko vrijeme postala naša realnost, realna prijetnja.

„Da bi se napravio takav video-zapis, potrebno je da imate lice osobe koju ćete na ovaj način da diskreditujete, njen glas i gestikulaciju. Ostalo će mašina da uradi pomoću algoritama, odnosno sistema ‘mašinskog učenja’. Mašini pokažete šta treba, date joj impute i ona nastavi sama da radi. Proizvod je video i audio snimak napravljen da izgleda i zvuči autentično, a u stvari je riječ o falsifikatu koji, nažalost, nije moguće otkriti golim okom. Kada se prije nekoliko mjeseci pojavio video-zapis u kojem Tramp navodno poziva države da napuste sporazum o klimatskim promjenama, da budu hrabre kao on, svako je povjerovao da je riječ o autentičnom snimku, a bio je lažan. To je bio dipfejk. Kasnije je javnosti objašnjeno da je u pitanju lažni snimak, ali su već milioni širom svijeta vidjeli snimak i pitanje je kome su povjerovali, pravom Trampu ili montiranom u dipfejk tehnologiji”, kaže Jovanović.