Video
Politika otvorenih vrata EU mora da se vrati iz neke nedostižne “fatamorgane” u realnost. Unija je u ovom momentu u tranziciji. Ističe mandat institucijama, jedino je parlament na početku novog mandata, drugih novih institucija još nemamo, kaže u razgovoru za Pobjedu ambasador Slovenije pri Alijansi Jelko Kacin.
Preporučeno
On ističe da evroatlantske integracije imaju smisla, da su “nužan i nezaobilazan preduslov da mladi opstanu na tim prostorima”. Kacin smatra da bez budućnosti u Evropskoj uniji, regionu prijeti demografska katastrofa i izumiranje.
Zapadni Balkan je područje sa mnogo otvorenih pitanja. Prošlost nam je svjedok da moramo biti stalno pod budnim okom međunarodne zajednice. Alijansa je otvorila vrata Makedoniji i tako proširila uticaj i stabilnost u regionu. Sa druge strane, politika proširenja Unije je pred izazovima i čini se da Balkan ostaje na dnu agende. Na pitanje ostaje li NATO jedini garant stabilnosti za naš prostor Kacin kaže da Sjeverna Makedonija ima snažnu podršku Alijanse jer svojim dosadašnjim djelovanjem predstavlja značajnog izvoznika stabilnosti u regionu.
“Skoplje je investiralo u svoju i našu budućnost. Mnogo je investiralo u dobrosusjedske odnose, u kompromise i pregovore sa Bugarskom i Grčkom, ali je promjena imena države bila prije svega investicija u članstvo u EU. To Makedonija zaslužuje. Politika otvorenih vrata mora, da se u slučaju EU, vrati iz neke nedostižne “fatamorgane“ u realnost. Evropska unija je u ovom momentu u tranziciji ističe mandat institucijama, jedino je parlament na početku novog mandata, drugih novih institucija još nemamo, dok Velika Britanija kao odlazi…”, rekao je Kacin.
U takvim okolnostima, kakko smatra, nekako izgleda da je NATO jedini garant stabilnosti, ali takav dojam i nije baš istina. Stabilnost regiona je u strateškom interesu Evropske unije.
“Nije na dnu agende, ali negdje do oktobra 2019, sve dok se ne pojavi i ne uhoda nova Komisija, EU neće biti u potpunosti operativna”, naglasio je Kacin.
Prema njegovim riječima ulaskom u NATO država de fakto postaje dio Zapada.
“Crna Gora je Zapad, Sjeverna Makedonija će to postati uskoro. Albanija, Grčka, Bugarska, Rumunija su dio Zapada. I Mađarska je odavno Zapad, samo je Srbija nešto drugo i ne želi još biti dio tog društva. Put ka EU zahtijeva reforme i demokratizaciju. Zahtijeva i efikasnu borbu protiv korupcije i zahtijeva jake, efikasne i samostalne institucije. Sve to su procesi, a o njima treba (na) učiti od onih koji su već u NATO. Svakako da euroatlantske integracije imaju smisla. One su nužan i nezaobilazan preduslov da mladi opstanu na tim prostorima. Bez EU regionu prijeti demografska katastrofa i izumiranje”, poručio je on.
Odgađanje otvaranja pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, otkazivanje međuvladine konferencije sa Crnom Gorom, otkazivanje sastanka Beograda i Prištine u Parizu djeluju kao dokaz da EU ima “preča posla”. Na pitanje da li sve ovo otvara širom vrata da Balkan preuzmu Turska, Kina ili Rusija Kacin odgovara da po njemu, preča posla imaju Beograd i Priština.
“Ja to više vidim kao izraz nepovjerenja u trenutnu kredibilnost EU, ponajviše u visoku predstavnicu Mogerini i njen tim, pa nekako nema ni volje ni energije dok se ne konstituišu nove institucije. Jednostavno je okriviti druge ako istovremeno sam nemaš vizije, energije i političke odgovornosti. Tako je lakše, praktičnije i udobnije. Prisutnost Turske na Zapadnom Balkanu, po meni, nije problematična. Turska je dio Alijanse, dok se Rusija direktno suprotstavlja kako širenju NATO, tako i na neki način i širenju EU. Na riječima to nije tako, ali Moskvi nestabilnost odgovara. Kina za male pare kupuje sve što ima smisla i uspješno penetrira u ekonomije tih država. EU bi morala biti odlučnija i konkretizirati datum za početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. To je najmanje što treba zahtijevati od EU”, rekao je Kacin.
On naglašava i da je uplitanje Rusije u ovaj dio Balkana uvijek moguć.
“Uplitanje je uvijek moguće, uplitanje je uvijek realno, samo se načini mijenjaju i ne treba uvijek iza svega vidjeti samo Rusiju. Potrebni su realni programi i efikasne, nezavisne i jake institucije. Potrebno je i regionalno povezivanje ako želimo održati razvoj. Potrebna je bolja infrastruktura, prije svega saobraćajna. I potrebne su vizije. Pošto je 24. godišnjica genocida u Srebrenici, poricanje genocida kao državna politika sigurno nije put naprijed. Svaka država, zajednica, nacija se mora suočiti sa svojom prošlošću da izvuče pouke za budućnost. Pitanje je još uvijek isto. Hoće li pojedine zemlje ovog regiona biti prvo „država“ i drugo „Zapad“. Da bi neka zemlja bila Zapad, mora prvo biti država. Mora poštovati svoje i međunarodne institucije, pa i konačno pravosnažne presude uključujući i tu o genocidu u Srebrenici”, zaključio je Kacin.
