Zapadni Balkan nalazi se u srcu Evrope i integracija ovih zemalja ostaje visoko na startegijskoj agendi Unije, a to je u interesu svih, poručeno je za NOVU M iz kabineta Federike Mogerini. Kako je kazala portparolka odlazeće visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost Maja Kocijančič, naša zemlja ostvarila je značajan napredak, a najizazovnija za dalji progres ka Briselu i dalje ostaju poglavlja 23 i 24.

“Ipak, sa cjelokupnim institucionalnim i značajnim dijelom pravnog okvira sada je najvažnije da sistem vladavine prava pokaže opipljivije rezultate i održiv napredak. Tempo pristupnih pregovora definisan je crnogorskim napretkom u sprovođenju reformi, konkretno na polju vladavine prava i poglavljima koja se tiču toga. Stoga, CG sada mora proaktivno da istupi i pronađe novu snagu za nastavak reformi”, rekla je Kocijančić.

Iz kabineta Mogerini kažu da najizazovnija i dalje ostaju poglavlja 23 i 24 – borba protiv korupcije, kriminala, pravosuđe i temeljna prava, koja su prioritet na putu ka EU. Komentarišući neotvaranje pregovora sa Skopljem i Tiranom, Kocijančić navodi da dijele razočaranje sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, te da će EU nastaviti da bude pouzdan partner sa zemljama našeg regiona.

“Nasa posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana ostaje nepokolebljiva i EU integracije ovog regiona ostaju visoko na strategijskoj agendi, u interesu svih. Stoga će se EU ponovo baviti ovom temom prije Samita lidera Zapadnog Balkana početkom maja 2020. godine”, rekla je Kocijančić.

U odgovorima Novoj M iz Brisela dodaje se da su Albanija i Sjeverna Makedonija pokazale neprocjenjive napore da pokrenu reforme koje su tražene za napredak na njihovom evropskom putu, ali da jednoglasnost o njima nije postignuta. Svakako, zemlje Zapadnog Balkana se, kaže Kocijančić za NOVU M, nalaze u srcu Evrope, dijele istu istoriju, kulturno nasljeđe, imaju iste izazove i mogućnosti.

”Visoka predstavnica Federika Mogerini odigrala je ključnu ulogu u učvršćivanju Zapadnog Balkana na evropskom putu, tako što je značajno širila fokus našeg zajedničkog djelovanja na nove izazove, uključujući borbu protiv terorizma i radikalzaciju kao i migracije. Koristeći politiku proširenja kao ključni aspekt EU strategije, pokazuje regionu i svijetu da integrisanje naših partnera sa Zapadnog Balkana u EU je strateško ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, sigurnost i stabilnost Evrope kao cjeline. Tokom trenutnog mandata ovaj region je naš prioritet, i kao rezultat toga svi naši partneri preduzeli su značajne korake na svom putu ka članstvu“, rekla je Kocijančić.

A tu, navode iz kabineta Mogerini, spada Prespanski sporazum izmedju Grčke I Sjeverne Makedonije, zatim značajan napredak, uprkos nekim poteškoćama, u pregovorima između Beograda I Prištine ali i krucijalne reforme širom regiona u svakoj od šest zemalja na Zapadnom Balkanu koje će donijeti konkretne benefite.

“Naša saradnja sa CG razvija se planiranom dinamikom: sada je CG strogo usklađena sa evropskom vanjskom bezbjednosnom politikom, takodje u 2017-oj zemlja je postala članica NATO. U Bosni i Hercegovini visoka predstavnica zalagala se za podsticanje svih lidera kako bi se fokusirali na bolji kvalitet života građana kroz ključne socio-ekonomske reforme umjesto na nacionalsticka pitanja, što je pomoglo da se zemlja vrati na put Eu integracija”, rekla je Kocijančić.

Zaključuju da je EU doprinijela kreiranju sasvim nove svijesti među liderima i ljudima u ovom regionu da je saradnja bitnija od konfrontacije. Nijedna druga sila, ističe Kocijančić u odgovorima za NOVU M, nema isti potencijal kao EU – da bude stub mira, stabilnosti i ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu.