Kao nekome ko drži do svoje vjere koja nas uči da bratu pomognemo u nevolji, osjetio sam potrebu da se solidarišem sa svojom braćom pravoslavcima, čije su svetinje ugrožene Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, i pružim svoj mali doprinos njihovoj borbi, kazao je u izjavi za Dan poslanik Demokrata Dženan Kolić.
On je rekao da u tome veliku podršku dobija i od svojih sunarodnika.
“Oni zajedno sa mnom prisustvuju litijama naše braće pravoslavaca. To nije tipično nigdje u svijetu, ali bratska ljubav nas povezuje i obavezuje na to da im se svim srcem nađemo u nevolji i da im pružimo ljudsku i bratsku podršku. To je dokaz da je moja Crna Gora istinski bratska i građanska država. Nikada sebi ne bih dozvolio da o ljudima formiram mišljenje na osnovu njihove vjere, nacije ili jezika kojim govore. To su intimne stvari svakog od nas i to treba poštovati. Jedino važno jeste to da li je neko dobar i pošten čovjek ili je kriminalac, lopov i ubica. To je jedina podjela koja postoji u mojim očima, ali i u očima najvećeg dijela građana Crne Gore. Naše različitosti nijesu prepreke, već bogatstvo i vrijednost više u našem suživotu i našim bratskim odnosima”, kazao je Kolić.
On je ocijenio da je Demokratska partija socijalista donošenjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti uvela vanredno identitetsko stanje i naglasio da ga kao čovjeka mnogo boli otimanje crkava, hramova, katedrala, džamija…
” Nedopustivo je da u 21. vijeku neko nekome otima bilo šta. Naročito svetinje. Vjerujem u koncept građanske države u kojoj svako ima slobodu da bude ono što osjeća, da se moli tamo gdje se molio i do sada i da govori jezikom koji smatra maternjim. Država tu raznolikost treba da poštuje i ohrabruje, jer je to ono što je kulturno bogatstvo Crne Gore. Brat je mio ma koje vjere bio”, ističe Kolić.
Komentarišući izmjene izbornih pravila u izbornoj godini, on je ocijenio da dio izbornih zakona koje je DPS usvojio krajem 2019. godine predstavlja fingirane i kozmetičke izborne zakone koji suštinski ništa ne mijenjaju, a zadržavaju u rukama vladajuće stranke ključne mehanizme zloupotreba. Kako je zaključio, bojkot izbora kao model demokratskog pritiska na vlast i odgovor na nedostatak uslova za fer izbore ima smisla ako je aktivan i ako u njemu učestvuju svi parlamentarni opozicioni politički akteri.
Upitan očekuje li da bi se opozicija mogla ujediniti, Kolić je odgovorio da je Demokratska Crna Gora ostala privržena opozicionom dogovoru iz 2016. godine o bojkotu parlamenta, kao jedni od rijetkih koji su ostali u bojkotu gotovo četiri godine.
Preporučeno
Video