Video
Evropski put Bosne i Hercegovine nema alternativu, zaključak je nedavno održanog sastanka trojice članova državnog Predsjedništva te zemlje i Federike Mogerini u Briselu.
Preporučeno
Ipak, ovu važnu poruku je, sudeći bar po izvještajima bosanskohercegovačkih medija, u drugi plan bacila začuđujuće dobra atmosfera među članovima tročlanog Predsjedništva BiH – Milorada Dodika, Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koji su se, iako su u sjedište EU otputovali odvojeno, tokom posjete Briselu jedan prema drugome ophodili učtivo, na momente čak i veoma prisno.
“Impresivno je bilo vidjeti kako su tri nova člana Predsjedništva BiH ostavila po strani svoje razlike i kako su dogovorili koordiniranu poziciju tokom prve zajedničke posjete Briselu i susreta s EU zvaničnicima“, prokomentarisao je na svom Tviter nalogu šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark.
Član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić u intervjuu za Pobjedu kaže da ne vidi ništa senzacionalno u tome što su se trojica članova državnog Predsjedništva u Briselu ponašala kulturno i civilizovano.
“Naravno, mogli smo se svađati i brukati, ali ko bi od toga imao koristi?! Svi znamo šta ko od nas misli i kako gleda na bosanskohercegovačko društvo; ipak, ovoga puta smo nastupili kao institucija države BiH, kao Predsjedništvo i bilo je logično da pokažemo minimum razumijevanja i tolerancije“, kaže Komšić.
Na pitanje kako će BiH obezbijediti jedan od uslova za ulazak u EU – unutrašnju stabilnost zemlje i može li BiH 1. novembra zaista dobiti status kandidata, Komšić kaže kako smatra da je taj rok isuviše ambiciozno postavljen.
“Zašto? Brisel nam je postavio nekoliko uvjeta, od koji je formiranje vlasti na svim razinama već ispunjen. Do 1. novembra bismo mogli odgovoriti i na dodatna pitanja iz Upitnika EK. Međutim, ostaje reforma izbornog zakona, koja mora biti obavljena u skladu sa presudama Ustavnog suda BiH i u skladu sa odlukama Suda za ljudska prava u Strazburu. To će biti najveći izazov”, kaže Komšić.
Smatra da će BiH, baš kao i Crna Gora i Makedonija, imati višestruke koristi od članstva u NATO. Uvjeren je da je članstvo BiH u NATO realno i da Milorad Dodik, kao trenutno glavni protivnik te ideje, članstvo dovodi u vezu sa eventualnim ulaskom Srbije u taj vojni savez.
Na pitanje da li se plaši sličnog scenarija koji se desio u Crnoj Gori – da Putin kaže da se neće protiviti ulasku u EU i NATO, a onda se “dogodio” 16. oktobra 2016, Komšić kaže:
“Međutim, obaveza nas koji smo nosioci vlasti je da donosimo i teške odluke, one koje u tom momentu ne podržava većina građana. Vjerujem da crnogorskim liderima nije bilo lako slušati teške riječi, optužbe i prijetnje od tako moćne zemlje kakva je Rusija; usprkos svemu, oni su s pravom bili uvjereni da je za Crnu Goru dobro da pristupi NATO alijansi. Mislim da je i naš zadatak da, bez obzira na sve teškoće i prepreke, preuzmemo odgovornost i da BiH povedemo putem koji je najbolji za sve njene građane”, zaključuje Komšić.
