Video
Na mandat od 12 godina, koliko traje funkcija sudije Ustavnog suda, juče su kao plod političkog dogovora i kompromisa, na osnovu prijedloga Ustavnog odbora koji je sproveo konkurs i obavio intervjue sa 26 kandidata, izabrane Snežana Armenko, Dragana Đuranović i Miomirka Tešić. Nakon ove odluke parlamenta, sud će imati šest članova od sedam koliko broji po Ustavu.
Odluku crnogorskog parlamenta pozdravili su predstavnici evropskih institucija, ocjenjujući da će izbor sudija deblokirati politički život i doprinijeti organizovanju izbora na adekvatan način.
Resulbegović, kao predstavnika manjinskih naroda, nije dobio potrebnu većinu jer su opoziciona Demokratska partija, kao i Bošnjačka stranka
riješila da bude uzdržana prilikom glasanja. Šansu da ipak bude izabran imaće u drugom krugu glasanja, najranije za mjesec, kada parlament odlučuje tropetinskom većinom.
Poslanici Bošnjačke stranke bili su uzdržani tokom glasanja za sva četiri kandidata, a kao razlog su naveli to što predloženi kandidat iz redova manje brojnog naroda nije bio plod kompromisa manjinskih stranaka, već aktuelne parlamentarne većine, što je za njih bilo neprihvatljivo.
Pat pozicija
Izborom troje sudija, Ustavni sud će prvi put nakon februara 2021. godine imati više od pet članova, nakon što je proteklih pola godine bio bez šanse da odlučuje, a proteklih dvije u krnjem sastavu.
Osipanje sudija teklo je od januara 2021. godine do septembra prošle godine, kako je koji ispunjavao uslove za odlazak u penziju, da bi minulih šest mjeseci najviša sudska instanca, koja ispituje ustavnost zakonskih akata i odlučuje o ustavnim žalbama bila svedena na svega troje sudija, od sedam koliko je predviđeno Ustavom.
Pokušaji da se Ustavni sud kompletira trajali su dvije godine. Krajem jula 2020. godine Ustavni sud je obavijestio Skupštinu da će u januaru, odnosno februaru 2021. godine uslove za starosnu penziju ispuniti sudija Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović. U novembru 2021. godine uslove za penziju stekao je sudija Dragoljub Drašković, a nakon toga, u septembru prošle godine sudija Miodrag Iličković. Uporedo, sukcesivno nijesu birani sudije da popune upražnjena mjesta došlo se do situacije da sud ima troje članova: Desanku Lopičić, Budimira Šćepanovića i Milorada Gogića.
Za to vrijeme nagomilano je više od 3.500 ustavnih žalbi, dok je uporedo donijeto nekoliko izmjena zakona koj su dramatično uticale na političku geometriju u Crnoj Gori, a sud nije imao kvorum da cijeni njihovu ustavnost. To uključuje izmjene Zakona o predsjedniku, iz kojih je proisteklo imenovanje mandatara koji vodi pregovore o novoj vladi, što je impliciralo i izbjegavanje da se raspišu vanredni parlamentarni izbori… Dodatno, treba li podsjećati da su minuli lokalni izbori u 14 opština u oktobru održani bez Ustavnog suda kao jedinog nadležnog da u konačnoj instanci cijeni da li je bilo povrede biračkog prava. To je za posljedicu imalo produženje tehničkog mandata lokalnim upravama u Podgorici, Plavu i Pljevljima. U ovom kontekstu, šavnička epopeja i glasanje bez kraja, pojava su za sebe, nezabilježena u savremenoj parlamentarnoj demokratiji…
Haotično stanje
Ne manje bitno, u nastalom institucionalnom vakuumu, proizvedena je haotična pravna situacija koja je imala efekat prećutnog reizbora sudija i tužilaca. Do nje je dovela situacija u kojoj su Sudski i Tužilački savjet, pozivajući se na tumačenje izmijenjenih odredbi Zakona o PIO, odlučili da prestaju funkcije sudijama i tužiocima, čime je počinjena diskriminacija sutkinja i tužiteljki (penzionisanje sa 64 godine).
U međuvremenu nije bilo Ustavnog suda sa dovoljno članova da odlučuje o inicijativama za ispitivanje ustavnosti ovih odluka, a to su, pored neposredno pogođenih, tražila strukovna i pravna udruženja, kao i nevladine organizacije. U momentu kada su na dnevni red stigle te inicijative, u aprilu prošle godine, Ustavni sud je već bio sveden na četvoro sudija, što je nedovoljno za donošenje odluke konsenzusom, budući da je bila potrebna većina od ukupnog broja sudija (7).
To je dovelo do prolongiranja u odlučivanju Upravnog suda u sporovima osporavanja odluka o prestanku sudske i tužilačke funkcije. Pirovu pobjedu izvojevalo je nekoliko sutkinja i tužiteljki koje će biti vraćene na posao zbog nezakonitog prestanka funkcije, ali su van sistema bile više od 18 mjeseci.
Prošle godine je Skupština propustila priliku da u susret lokalnim parlamentarnim izborima izabere članove Ustavnog suda, ali tada se nije mogao postići konsenzus da bude izabran makar jedan što je čitav proces prolongiralo za još pola godine.
Konačno funkcionalan
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pozdravio je odluku Skupštine kojom je potvrđen dogovor o izboru troje sudija, čime su se, prema njegovim riječima, stvorili uslovi da Ustavni sud vrati funkcionalnost i bude garant ustavnog poretka, pravne sigurnosti i legitimnosti budućih izbornih procesa.
Đukanović je pozvao i ohrabrio manjinske partije da se što prije dogovore o preostalom upražnjenom mjestu kako bi postigli kompletiranje punog sastava Ustavnog suda.
– Zahvaljujemo partnerima na podršci i pomoći u ovom procesu – naveo je Đukanović u objavi na Tviteru.
Komesar za proširenje EU Oliver Varhelji ocijenio je da je uspostavljanje operativnog Ustavnog suda ključno za stabilnost i funkcionalnost crnogorskih institucija.
– Sada su stvoreni svi uslovi za organizaciju predsjedničkih i opštih izbora – istakao je Varhelji.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel istakao je da je to važan korak ka potpuno funkcionalnom pravosuđu u Crnoj Gori.
– Obezbjeđivanje odgovarajućih i stabilnih institucija je ključno, kao i kredibilne EU reforme, kako bi Crna Gora mogla napredovati na EU putu. Ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon ocijenila je da je imenovanje troje sudija važan korak za okončanje političkih blokada i ubrzanje na putu ka EU.
DPS: Nećemo arbitrirati između BS i albanskih partija
Činjenicu da kandidat Faruk Resulbegović nije dobio podršku u parlamentu naišla je na oštru osudu predsjednika Albanske alternative Nika Đeljošaja. On je saopštio da poslanici DPS-a i BS nijesu glasali za kandidata za sudiju Ustavnog suda Faruka Resulbegovića samo zato što je Albanac, odnosno da je za njih nezamislivo da sudija bude te nacionalnosti.
Sa druge strane, poslanik i portparol Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić kazao je da ta stranka principijelno nije glasala za kandidata za sudiju Ustavnog suda Faruka Resulbegovića zbog odsustva dogovora manjinskih stranaka oko zajedničkog kandidata.
– Više puta smo ponovili da u dogovoru između Bošnjačke stranke i albanskih partija nećemo arbitrirati. Svaki kandidat koji bude proizvod zajedničkog dogovora navedenih partija imaće našu punu podršku – poručio je Nikolić na Tviteru.
Za Đeljošaja ishod glasanja je, kako je naveo, da ,,antialbanska histerija iz 90-ih izgleda još uvijek vlada u glavama nekih partija i poslanika“.
– Ovakvo antialbansko djelovanje DPS-a nije novina, jer su bili uvijek na braniku da ne mogu Albanci da budu u institucijama, zato ih danas boli ovoliko prisustvo i pokazatelj da gdje god budu oni odlučivali, bićemo nepoželjni – tvrdi Đeljošaj.
Premijer u tehničkom mandate Dritan Abazović kazao je da je izbor sudija veliki dan, ali je dodao da ne može da ,,vjeruje da DPS nije glasala za kandidata iz redova manjina“.
– Građani to ne treba da zaborave, jer idu predsjedički izbori i DPS će tražiti podršku manjinskih naroda – rekao je Abazović na konferenciji za medije sa albanskim kolegom Edijem Ramom.
Ne idu zajedno minut ćutanja i „Oda radosti“
Start zasijedanja parlamenta izazvao je revolt dijela poslanika zbog bizarne situacije: održavanja mini koncerta Kamernog ansambla Crnogorskog simfonijskog orkestra, koji je počeo odmah nakon minuta ćutanja povodom obilježavanja 30 godina zločina u Štrpcima.
Prema riječima potpredsjednice Skupštine Branke Bošnjak, kazala je da je koncert iznenađenja poklon Ženskog kluba povodom postizanja kompromisa u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda.
Predstavnici Bošnjačke stranke, koji su uoči početka sjednice inicirali da se minutom ćutanja održi počast nevino stradalim putnicima koji su oteti iz stanice Štrpci 27. februara 1993. godine, rekli su da na taj dan nije bilo ni vrijeme ni mjesto za održavanje koncerta.
– Razumijem vaše namjere i sve što ste htjeli reći, ali nije bilo vrijeme da se preko kostiju nevinih na ovakav način ophodimo – rekao je poslanik BS Suljo Mustafić. On je na konferenciji za novinare naveo da očekuju izvinjenje predsjednice parlamenta javnosti, porodicama žrtava i bošnjačkom narodu.
Poslanica Draginja Vuksanović-Stanković obratila se predsjednici Skupštine Danijeli Đurović navodeći da ne može da vjeruje da, i pored dobre namjere, neko pokriva tako važnu državnu funkciju nije vodio računa o datumu.
Đurović je rekla da je za projekat ženskog kluba očekivala da će imati više razumijevanja u parlamentu.
Ona je pojasnila da je mini koncert izveden u okviru projekta „Kultura pokreće”, nastalog po ugledu na većinu parlamentarnih praksi u EU, sa ciljem da se promovišu kultura i umjetnost.
Gudački ansambal Muzičkog centra Crne Gore izveo je tri numere: „Igra“ (B. Tamindžić) ,,Izbor iz Holbergove svite“ (E.Grig) i Betovenova ,,Oda radosti“.
Preporučeno
Poslanik DPS Danijel Živković rekao je da se ozbiljna situacija pretvorena u cirkus.
