Za Krstonijevića je glasalo 69, poslanika od čega je njih 64 glasalo za, niko protiv, a petoro je bilo uzdražano, dok je za izbor Ružičić glasalo svih 69 poslanika. Niko nije bio protiv niti uzdržan.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je sa skupštinske govornice da poslanici danas ne odlučuju samo o izboru sudija – nego o tome koliko smo spremni da zaštitimo ustavni poredak i povjerenje u institucije, te da li će Crna Gora imati potpuno funkcionalan i kredibilan Ustavni sud.

“Ovo je odluka koja prevazilazi svaki pojedinačni politički interes, Ustavni sud nije institucija koja pripada bilo kojoj vlasti. Zato sudije Ustavnog suda ne biramo da služe bilo kojoj političkoj većini nego da štite Ustav, građani imaju pravo na državu u kojoj institucije funkcionišu”, naveo je on.

On je za sudiju predložio Jelenu Ružičić, a osim toga predložen je i Predrag Krstonijević.

Danas će, cijeni on, biti dobar dan za Crnu Goru.

“Konačno ćemo zaokuržiti Ustavni sud. Tako ćemo napraviti jedan korak naprijed i kada je u pitanju vladavina prava i evropske integracije. Mislim da je to jedan zaista dobar dan za Crnu Goru”, rekao je on.

Ružičić je bila sudija Osnovnog suda u Nikšiću i Upravnog suda, a u februaru 2024. godine izabrana je za sudiju Vrhovnog suda.

Ona je od 2013. do 2016. godine bila angažovana i kao sekondirani sudija u Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, gdje je radila na predmetima iz Crne Gore i regiona i obavljala druge poslove u okviru tog suda.

Krstonijević je za sudiju Osnovnog suda u Kotoru izabran 2013. godine, a 2022. za sudiju Višeg suda u Podgorici. On ima preko 18 godina iskustva u pravosuđu, od čega više od 12 godina na sudijskoj funkciji.

Milatović je decidan da je ovakva biografija rijetka.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Darko Dragović je saopštio da će ta partija podržati izbor Ružičić.

“PES svoj stav o predloženom kandidatu nikad nije gradila kroz prizmu predlagača jer je ustavno pravo Milatovića da predloži dva kandidata. Netačno je da je PES gradio mišljenje u odnosu na očekivanja na odluke ustavnog suda jer bi tako ponizili ustavni sud. O kandidatu gradimo stav na osnovu kredbiliteta i kvaliteta predložene ličnosti. Smatram da Jelena Ružičić ima i kredibilitet i kvalitet da kao sudija Ustavnog suda bude brana od bilo kakve moguće diktature sistema, despotizma vlasti i od bilo kakve opasnosti zloupotrebe moći ili samovolje pojedinca”, naveo je on.

Imajući u vidu njenu biografiju, angažman u crnogroskom pravosudnom sistemu kao i stručni angažman u Evropskom sudu za ljudska prava, te da je bez bilo kakve mrlje u kartijeri, sa zadovoljstvom će, ističe Dragović, podržati prijedlog za njen izbor.

“Cilj nam je da Ustavni sud jača svoju nezavisnost i samostalnost”, dodao je Dragović.

Predsjednik poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić rekao je da je nesporno da je Ružičić osoba sa ozbiljnim referencama, te da je otvoren prostor da razmotre podršku njenom izboru.

“Ona dolazi iz Vrhovnog suda i iza koje stoji gotovo 20 godina rada u sudstvu. Takvo iskustvo predstavlja kvalitet koji može doprinijeti i otvara prostor da razmotrimo podršku njenom izboru. Što se tiče Krstonijevića, za kojeg će se obaviti drugo glasanje, podsjetiću da smo u prvom krugu problematizovali nedovoljnu transparentnost procesa izbora… Smatrali smo da javnost i poslanici moraju imati potpunu sliku o načinu na koji se dolazi do kandidata za jednu od najvažnijih funkcija u pravosudnom sistemu”, naveo je on.

Kompletiranje Ustavnog suda nije, kako je podvukao, pitanje evropskih integracija niti stvar dogovora na osnovu partijskih kvota. Ustavni sud ne treba samo popuniti nego vratiti puni autirotet i povjerenje građana. Možda je najveći problem što se govori o tome kad će biti kompletiran – a sve rjeđe o tome ko će u njemu da sjedi. Zato smo došli do toga da pitanje kvaliteta stoji u drugom planu – nvaeo je on. 

Nesporno je, decidan je Nikolić, važno da Ustavni sud bude u punom sastavu da bi bio efikasan jer nekompletan ineefikasan Ustavni sud ne znači samo da pojedini predmeti čekaju na odlučivanje – nego da se obesmišljava balans između vlasti i da se otvara prostor da se neustavni zakoni primjenjuju mjesecima ili godinama.

“A kad država nema instuticju koja će blagovremeno odgovoriti da li je neko rješenje u skadu sa Ustavom onda se dovodi u pitanje povjerenje u cjelokupni pravni sistem države… Podsjetiću na Zakon o ANB-u i MUP-u za koje do danas nemamo odgovor da li su u potpunosti usaglašeni sa Ustavom i pravnim poretkom Crne Gore. To nijesu politička pitanja nego ona koja zadiru u odnos države prema građanima, zato nije dovoljno da Ustavni sud bude smao kompletiran nego da bude kredibilan i posljednji i neprikosnoveni čuvar ustavnog poretka. Zato insistiramo da tu budu ljudi koji neće ostavljati sumnju da li se njihove odluke donose u  skladu sa trenutnim politčkim interesima”, naveo je on.

Poslanik Demokrata Duško Stjepović saopštio je da će oni glasati za oba kandidata.

“Mi smo i prvi put glasali za kandidata Krstonijevića i ovog puta ćemo, takođe glasaćemo i za sudiju Ružičić – imajući u vidu profesionalne biografije i jednog i drugog kandidata”, naveo je on.

Jasmin Ćorović iz Bošnjačke stranke rekao je da će podržati jednog kandidata i pozvao kolege da ne glasaju za drugog – jer kadrova iz manjinskih naroda nema.

“Priča da nećemo birati sude po vjerskom i nacionalnom osnovu nego po kompetencijama je priča iza koje se krije diskriminacija. Do sada ste imali kompetentne kadrove iz manjinskih naroda, ali oni nijesu mogli da dobiju podršku. Iako Milatović nije dužan da ima obzira o nacionalnoj ravnopravnosti pri odabiru kandidata, ipak ga obavezuje da o tome vodi računa jer je predsjednik svih građana. Ni to do sada nije bio slučaj. Dakle, Ustav govori ovo što i mi: ukoliko ste nekome ova naša priča ne sviđa, treba da mijenja Ustav i Zakon o Ustavnom sudu – a ne da iznosi argumentaciju koja ne stoji”, naveo je on.

Postojalo je, kaže, više ljudi koji su mogli biti kandidati.

“Nijeste ni na jednoj funkciji za koju je potreban prijedlog predsjednika države predložili ljude iz manjinskih naroda, u Vašem kabientu niko od vaših osam savjetnika ne dolazi iz reda manjinskih naroda. Postavljam pitanje kakvu podršku šaljete građanima? Ali unatoč tome, mi ćemo zarad evropskog puta Crne Gore najvjerovatnije podržati jednog od kandidata koje ste predložili jer želimo da pokažemo da je evropski iznad stranačkog. Za drugog kandiata pozivam sve kolege u parlamentu da ne glasamo kako bi se dogovorilo i kako bismo izbjegli diskriminaciju u Ustavnom sudu”, rekao je Ćorović.

Nemaju, kaže, ništa protiv Ružičić i Krstonijevića.

“Što se tiče kandidata koje ste i Vi predložili i Ustavni odbor, nemamo ništa protiv bilo kog, jednostavno glasamo i donosimo olduke na bazi principijelnosti”, rekao je on.

Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur čestitala je Ružičić.

“I zaista bih željela više ovakvih biografija u Ustavnom sudu”, rekla je ona.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović rekao je da će i oni glasati za izbor Ružičić.

Ustavni sud, od predviđenih sedam, trenutno ima šestoro sudija.

Poslanik Socijaldemokrata (SD), odnosno Evropskog saveza, Nikola Zirojević rekao je da će oni podržati oba kandidata.

Važno je, cijeni on, reći da se platforma opozicije pokazala kao dobra i kao temelj za dalji napredak Crne Gore na njenom evropskom putu.

“Jer bismo se sada mogli zapitati koliko su dugo neka rješenja bila u fiokama i koliko dugo se plenum nije izjašnjavao o nekim pitanjima. U čitavom ovom vremenskom periodu, nekoliko mjeseci unazad, pokušali su da nas predstave kao kočničare evropskog puta i antievropske… Pokušali su da nas na sve načine uprljaju i oblate, danas vidimo da je sve to bilo uzalud i da nijesu uspjeli. Evo vam odgovora evropske opozicije, kad većina već nije sposobna, ko je vjera a ko je nevjera i ko je evropski u ovom parlamentu – jer bez obzira na sve poruke koje ste nam slali, se pokazuje da u opozicionim klupama sjede ljudi koji podržavaju evropski put”, naveo je on.

Klub Evropskog saveza će, ističe on, podržati oba kandidata za sudije Ustavnog suda.

“Morate da budete svjesni da je ovo put kojim možemo da idemo jedino zajedno, da u Evropsku uniju (EU) ulaze sve građanke i građani – i opozicija i vlast. Bez opozicije nema”, poručio je Zirojević.

Za izbor sudija Ustavnog suda u prvom krugu glasanja potrebna je dvotrećinska podrška poslanika, odnosno najmanje 54 glasa.

U drugom krugu je za izbor sudija Ustavnog suda neophodna tropetinska podrška, odnosno najmanje 49 glasova.

Krstonijeviću je za izbor na tu funkciju potrebna tropetinska podrška, odnosno glasovi 49 poslanika.

On u prvom krugu nije imao dvotrećinsku podršku poslanika.

Ružičić će za izbor na funkciju sudije Ustavnog suda biti potrebna najmanje 54 glasa poslanika.