Video
Istakao je da u izbornoj godini i opcija bojkota svih izbora postoji kao opcija, ali da to treba da bude posljednja solucija i da prije bojkota prednost trebadati dijalogu.
“Ne postoji šansa, a ni potreba, za ujedinjenje opozicije. Kako mislite da partija građanske i evropske orijentacije može da dijeli političke vrijednosti onih koji pozivaju ratne drugove iz devedesetih i koji smatraju da pojedini poslanici samo zato što su druge vjere ili nacije ne mogu da glasaju za pojedine zakone? Šta je to demokratija poziv na mir i stabilnost ili nešto drugo?”, naveo je Konjević.
Pita kako građanska i evropska partija može da se ujedini sa onima koji šalju poruke da će zapaliti Skupštinu.
“Na takve poruke prostruji vam slike fašizma, a ne normalne evropske politike. Ta retorika i politika ne može imati ništa zajedničko sa građanskim i evropskim poimanjem politike. Tako da ne vjerujem da će biti ujedinjenja opozicije, barem ne onih građanskih snaga sa ovakvim politikama”, kazao je Konjević.
On je istakao da je u sređenim demokratskim društvima pitanje izbornih uslova i ambijenta pitanje dostignute političke kulture i demokratskog razvoja države, te da je u tim društvima praksa da se pravila ne mijenjaju u godini izbora, za razliku od Crne Gore.
“Nažalost, mi danas u Crnoj Gori imamo hronično nepovjerenje u izborni proces, što je konstatovano i u izvještajima međunarodnih institucija. Iako se hvalimo da smo napredovali na putu usvajanja vrijednosti i prakse država članica EU, današnji ambijent i uslovi za izbore su daleko ispod onoga što je dio političkog života i nama susjednih država, recimo Hrvatske i Slovenije, a da ne govorimo o starim evropskim demokratijama. Zamislite da u jednoj Njemačkoj, Francuskoj ili nekoj drugoj državi član predsjedništva vladajuće partije nezakonito pribavlja sredstva za kampanju i to se vidi na snimku kakva bi kazna janosti i krivična odgovornost bila protiv takvog ponašanja. Na ovakvim primjerima se vidi koliko je naše društvo daleko od normalnih političkih vrijednosti”, naglasio je Konjević.
On smatra da su veliki problem u Crnoj Gori zarobljene institucije.
“U Crnoj Gori, nažalost, nemamo nezavisne i stabilne institucije. One su zarobljene, što je konstatovano i u strategiji EU za Zapadni Balkan, a one najznačajnije za izborni proces DIK, ASK ili Ustavni sud, manje-više su pod jasnom partijskom kontrolom. Danas mi nemamo predsjednika DIK-a, nemamo direktora ASK, nemamo predsjednika Ustavnog suda, a tužilaštvo, koje bi moralo da mnogo snažnije reaguje na more zloupotreba ili je u v.d. stanju ili bez odgovornih izvršnih rukovodilaca. Povjerenje u izborni proces gotovo da ne postoji, naročito nakon što je DPS-u jasno dokazano nezakonito finansiranje i raskrinkan sistem nelegalnog finansiranja”, jasan je Konjević.
U ozbiljnoj politici, kako je dodao, zadatak je da sve probleme, koliko god oni bili teški, rješavate dijalogom kako bi se došlo do nekog konsezualnog rješenja.
“U evropskim državama konsenzus je znak političke snage lidera, au Crnoj Gori, nažalost, znak slabosti. A zbog toga smo tu gdje jesmo, a Evropa nam je u političkom kontekstu i dalje misaona imenica. SDP je bio i biće za dijalog, bez obzira na nepovjerenje, koje je u posljednje četiri godine nagomilano. Vjerujem da će i druge opozicione građanske snage biti otvorene za dijalog i tako pokazati da postoji jasna alternativa koja umije da se evropski ponaša i vodi politiku. Isključivost ni u životu ni u politici nije najbolje rješenje”, zaključio je Konjević.
Bojkot izbora nije najbolje rješenje, ali je svakako moguć ukoliko ne dođe do dogovora o izbornim uslovima na državnom nivou, kazao je Konjević.
On smatra da je bojkot rizično rješenje.
“Rizično je jer neće imati podršku međunarodne zajednice, ali možda bi to rješenje bilo prava i realna slika današnje situacije. Jasno bi pokazao da većina birača ne daje podršku trenutnoj vladajućoj većini. Ali prije odluke o tome treba se dati šansa dijalogu. Jer svi moramo da vodimo računa o stabilnosti društva i potrebi da prevazilazimo podjele”, naveo je Konjević.
Preporučeno
Konjević rješenje trenutne situacije vidi u dijalogu i spremnosti na konsenzus. Kako je naglasio, to je jedini zdravo rješenje.
