Konjević: Vlada pokazala dosljednost u štetnim odlukama po građane

Da li je i u kojoj mjeri Vlada, za prvih sto dana rada, ispunila što je obećala? Jeste li očekivali više?

KONJEVIĆ: Vlada je u prethodnom periodu prije svega pokazala zavidnu nekompetentnost, nestručnost i nepoznavanje elementarnih demokratskih standarda. Zbog toga smo imali ne samo niz pogrešnih, brzopletih, diletantskih – jednom riječju štetnih odluka, već što je mnogo važnije bili smo svjedoci i nezakonitih i neustavnih postupanja Vlade. Ona se zaklinjala na transparentnost, a ključne odluke je donosila po sopstvenom priznanju „tajno i organizovano“.

Kako je Vlada radila možda najbolje govore oni iz njihovih redova koji ih direktno optužuju i za najteža krivična djela. Tajno zaduživanje, mimo Skupštine čija je to ustavna nadležnost, haos u diplomatiji i vanjskoj politici kojim se urušava ugled države u međunarodnim odnosima, afere Simijanović i 21 milion potpredsjednika Abazovića, nezakonita imenovanja, posebno direktora ANB, politički revanšizam, usvajanje i pripremanje ključnih zakona važnih za integracije, bez bilo kakvih konsultacija sa EU partnerima, sve su to „dostignuća“ Vlade za samo 100 dana.

Vlada nije izašla sa programom ekonomskih reformi. Pitanja sive ekonomije, poreskog duga, zakona o porijeklu imovine, boljeg ambijenta za mali i srednji biznis, dugoročnih mjera za smanjenje nezaposlenosti gotovo da niko iz Vlade ne spominje.

Ipak, najveće razočaranje i neuspjeh Vlade su rezultati vezano za borbu protiv kovida-19. Tu su rezultati katastrofalni. Vlada je iz političkih i razloga koji imaju veze sa religijskom orijentacijom mnogih od njih svjesno dovela u opasnost živote građana. Danas smo na samom svjetskom vrhu po broju oboljelih i umrlih od korona virusa. U normalnim okolnostima samo zbog ovih rezultata Vlada bi dala ostavku, budući da je kolektivno bezrezervno stala iza politike u oblasti zdravstva i ministarke Borovinić-Bojović.

Pozitivan pomak je u boljoj atmosferi za borbu protiv korupcije. „Otvoreni“ su neki slučajevi koji su neopravdano dugo držani u „fioci“.

Kada ste pomenuli „tajno zaduživanje“, što očekujete od saslušanja ministra finansija Milojka Spajića na Odboru za ekonomiju povodom toga? Kako komentarišete zaduživanje Vlade za 750 miliona eura bez znanja parlamenta i javnosti?

KONJEVIĆ: Vlada je u ovaj posao, kako je sama priznala, ušla tajno i organizovano. O najvećem pojedinačnom zaduživanju u istoriji Crne Gore niko ništa nije znao, ni parlament, ni javnost, ni koalicioni partneri.

Ministar finansija je u samo dan i po bio toliko „sposoban“ da ugovori pravnog savjetnika i proviziju koju treba platiti, da u tom roku sklopi ugovore sa 4 investicione banke kao investicionim savjetnicima i dogovori i sa njima proviziju, i da takođe u dan i po napravi prospekt na 400 strana koji je bio osnova za emitovanje obveznica.

Ovaj posao je primjer netransparentnog, u najmanju ruku sumnjivog aranžmana, a radi se, ponavljam, o najvećem zaduženju u istoriji Crne Gore u iznosu od 750 miliona eura. Ministar Spajić je neustavni zakon koji je DPS usvojio juna 2020. godine iskoristio kao pravni osnov i time „ošamario“ sve one poslanike koji su ga glasali, a koji su zajedno sa nama tvrdili da je taj zakon neustavan.

Parlamentarna većina pobjegla je od parlamentarne istrage koju je inicirao SDP na ovu temu, što pobuđuje dodatnu sumnju u nezakonitost čitavog posla.

Ko je odgovoran za trenutnu zdravstvenu situaciju u Crnoj Gori? Jesu li vakcine stigle kasno, je li bilo potrebno zatvoriti državnu granicu? Je li izgubljena kontrola nad korona virusom?

KONJEVIĆ: Kao što sam kazao, ako je krah politike Vlade negdje očigledan, to je upravo u oblasti zdravstvene politike. Brojke su neumoljive, Crna Gora je u samom svjetskom vrhu po broju oboljelih i umrlih, situacija je dramatična a Vlada i resorna ministarka umjesto preuzimanja odgovornosti, krivicu traže u drugima, a umjesto da daju primjer poštovanja mjera, prvi oni ih krše. Ako se zadužuju tajno i organizovano, čini mi se da epidemiološke mjere krše javno i takođe organizovano, pa se može reći da je Vlada dosljedna u štetnim odlukama i postupanjima prema sopstvenim građanima. Sve je to razlog za ostavku makar ministarke zdravlja ako ne i cijele Vlade.

Mislite li na kršenje epidemioloških mjera od delegacije Vlade na sahrani vladike Atanasija u Trebinju?

KONJEVIĆ: Prisustvo sahrani u Trebinju je bio do te mjere bezobziran i neodgovoran čin da je teško naći adekvatnu riječ a ostati politički pristojan. Zamislite zemlju u kojoj se premijer dva puta izvinjava zbog otvorenog kršenja mjera. I onda, kako očekivati od građana da poštuju mjere kad ih ne poštuje vrh Vlade. Ova Vlada je zbog svega ovoga izgubila potpuno kredibilitet da primijeni bilo kakvu odluku. Ona nema ni autoritet ni ozbiljnost da stane iza sopstvenih riječi a kamoli da proizvede jedno primjereno kolektivno ponašanje građana u ovom teškom trenutku.

Odbor za bezbjednost i odbranu obaviće kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, povodom slučaja Simijanović, na Vašu inicijativu. Šta očekujete od saslušanja, očekujete li odgovor kako je Simijanović dobio ličnu kartu za jedan dan i zašto nije zadržan kada je otkriven sa falsifikovanim dokumentima?

KONJEVIĆ: Od saslušanja očekujem da dobijemo odgovore, kako bi na osnovu punih i preciznih informacija mogli donositi političke zaključke.

Moramo dobiti odgovore CRNO NA BIJELO da li su državni resursi i policijska zaštita bili na raspolaganju stranom obavještajcu falsifikovanih isprava i ko je donio takvu odluku? Zašto osobi koja je imala niz razgovora sa Abazovićem, a Abazović je koordinator bezbjednosnih službi, omogućeno da i pored falsifikovanja isprava SAD napusti Crnu Goru bez bilo kakve pravne posljedice? Ko je sve iz vrha Ure imao kontakte sa ovim stranim agentom?

Da li su kompromitovani bezbjednosni podaci Crne Gore? Jasno je da Abazović kao i sa aferom 21 milion do sada izbjegavao odgovore na ova pitanja. Ili kao u slučaju korupcije odjednom ne može ničega da se sjeti.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti je pred Ustavnim sudom, i to na inicijativu onih koji su za njega glasali – Ure. Kako to komentarišete?

KONJEVIĆ: Ukupno ponašanje Ure po ovom pitanju je ruganje građanima i zdravom razumu. Počev od samog glasanja, kada je poslanik podnio ostavku i pobjegao iz Skupštine sa obrazloženjem da turizmolog je odlično rješenje za savjetnika za bezbjednost, do kritičkih stavova poslanice Jelušić, koja je imala drugačije mišljenje o Zakonu, ali se sa svojim mišljenjem javno nije slagala. Zatim je Ura podnijela inicijativu sporeći sopstveni zakon, uz obrazloženje da Ura očekuje da će Sud odbiti inicijativu Ure i time potvrditi kvalitet zakona. To je slično kao da neko podnese tužbu za razvod braka uz očekivanje da će je sud odbiti i time pokazati da je ženidba/udaja bila dobar potez.

Na kraju g. Abazović je pojasnio Crnogorcima da njihove crkve i manastire – simbol našeg trajanja, nerijetko i grobove naših đedova, niko „neće ponijeti u Čačak“. Tom licemjernom porukom, kako sam kaže, stavio je tačku na ovu priču! Nadam se samo da je završio sa priprostim ruganjem sa našom tradicijom, emocijama i zdravom pameću. Za nas priča naravno da nije završena, crkve koje su gradili naši preci i naša država mogu biti samo Hristove i samo narodne – zajedničke.

Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić kazao je da očekuje da izborna reforma počne već u martu, a u odluci o formiranju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu rok je do juna da taj posao bude završen. Je li to previše optimistično? Kad očekujete da taj odbor bude formiran i počne sa radom?

KONJEVIĆ: Pred Skupštinom stoji više obaveza koje podrazumijevaju dogovor vlasti i opozicije. Već sam pisao g. Bečiću tražeći da otvori dijalog oko izbora ključnih ljudi u pravosuđu. Vidjeli ste da su bili krenuli u pravcu dezavuisanja Ustava i zaustavili se nakon jasnih upozorenja iz EU. Vlada mora odlučiti hoće li sprovoditi EU agendu ili DF i Vučićev plan razgradnje Crne Gore. Kada se otkloni ta suštinska dilema lakše ćemo razgovarati o konkretnim pitanjima.

Očekujem da će Odbor ubrzo početi sa radom i da parlamentarna većina neće promijeniti stav po pitanju zloupotrebe instrumenata vlasti, činjenicom da su vlast sada oni.

Što očekujete na nikšićkim izborima, kakve su šanse procrnogorskim partijama pored intenzivnog miješanja Srbije u izborni proces u toj opštini?

KONJEVIĆ: Televizije sa nacionalnom frekvencijom u Srbiji imaju emisiju „Bitka za Nikšić“, naša policija je već hapsila sa novcem Vučićeve ljude za prljave poslove, desetine aktivista iz Srbije i Republike Srpske su u Nikšiću, lider DF-a otvoreno kaže da imaju podršku druge države… ne znam šta još treba da se desi da reaguje koordinator bezbjednsnih službi Abazović, koji tvrdi da su polovina Crne Gore lopovi, koji od straha od njega ne mogu da spavaju, a ne vidi šta se dešava u Nikšiću, što vidi cijela Crna Gora. Takav pristup duboko je uvredljiv za svaki grad, jer time pokazuju da ih ne interesuje bolji život u Nikšiću, jedino je u fokusu Nikšić kao plijen.

Nijesu se nadobijali „bitaka za Nikšić“ ni mnogo dostojniji i hrabriji, pa neće ni bašibozuk koji je okupio Šešeljev portparol Vučić i njegova posluga u Crnoj Gori i Ura koja politički šegrtuje polusvijetu, koji je došao da od nas pravi „srpski svet“.

Mi nudimo savjesno i domaćinsko upravljanje, jer Nikšiću nije potreban gazda, već odgovorno, stručno i pošteno rukovodstvo. Ne loša vlast DPS-a kakva je bila do sada, i posebno ne namjesnička kakvu joj je namijenio Vučić. Uvjeren sam da će Nikšićanke i Nikšićani to prepoznati i da će u nedjelju, srcem za Nikšić pokazati, hrabro, nikšićki i crnogorski, da Nikšić nije tuđi plijen i da pripada samo njima i Crnoj Gori.

Kako gledate na obustavljanje finansiranja baš Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, kao i na obustavu isplate naknada istaknutim kulturnim stvaraocima?

KONJEVIĆ: Finansijsko iscrpljivanje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, kojem se ne uplaćuju zakonska sredstva za rad je, svi vrlo dobro znaju, samo dio političkog pritiska na ovu ustanovu i prva faza ka njegovom ukidanju.

Imali smo nedavno navodno obrazloženje iz vladajuće Ure da država nema veoma skromnih sredstava za rad Fakulteta i istaknute crnogorske stvaraoce, u situaciji kad se njihova Vlada zadužila 750 miliona eura. Sve to vrijeđa pomalo zdrav razum i nevješto pokušava sakriti prave namjere resora kojim rukovodi osoba koja je po sopstvenom priznanju „žena četnik“ i radikalni srpski nacionalista.

SDP je nedavno podsjetio na stavove visoke funkcionerke Ure i predsjednice UO Univerziteta Rajke Glušice da Fakultet za crnogorski jezik „stvara bolesne ljude“ koji „umjesto naučnih činjenica uče nacionalističke mitove“. Eto za Urinu Glušicu Fakultet za crnogorski jezik je rasadnik crnogorskih nacionalista, a predsjednik Matice srpske i osnivač IN4S, kojega je postavila za rektora Univerziteta, je valjda avangarda građanske i evropske politike.

Vjerujem da svemu ovome, budući da su stvari očigledne i ogoljene do srži, nije potreban nikakav komentar. Potrebno nam je da se naoružamo stpljenjem, hrabrošću, istrajnošću da ovo stanje mijenjamo i ne dozvolimo, posebno zbog budućih generacija, da se Crna Gora više ikada vrati političkoj matrici iz ratnih 90-ih godina prošlog vijeka.