Video
Potpise podrške treba brisati iz izbornog sistema, a umjesto toga moguće rješenje je uvođenje sistema deponovanja određenog iznosa novca koji bi se listi ili predsjedničkom kandidatu vratio samo ukoliko osvoji minimalni broj glasova, recimo jedan odsto, rekao je za Pobjedu Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju.
Preporučeno
Zakon o predsjedniku Crne Gore predviđa da kandidati moraju da prikupe najmanje 7.932 potpisa da bi predali kandidaturu Državnoj izbornoj komisiji. DIK ne provjerava autentičnost potpisa, pa se uoči predsjedničkih izbora 15. aprila dogodilo da je veliki broj potpisa falsifikovan, i to na listama podrške Vasilija Miličkovića, Marka Milačića i Hazbije Kalača.
Čak trojica kandidata nijesu uspjeli zajedno da osvoje glasova koliko je jednom od njih bilo potrebno potpisa podrške ukupno su osvojili 5.633 glasa. Manje od jedan odsto glasova na izborima osvojili su Hazbija Kalač (0,80 odsto), Vasilije Miličković (0,47 odsto) i Dobrilo Dedeić (0,41 odsto). Bez obzira na tako malu podršku birača, njima, po Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, bespovratno pripada po 17.000 eura iz budžeta.
Taj novac oni su dobili, shodno zakonu, deset dana nakon potvrđivanja kandidature. Centar za demokratsku tranziciju nije zadovoljan takvim rješenjima i predlaže da se uvede deponovanje novca koji se listi ili kandidatu ne bi vraćao ako osvoji manje od jedan odsto glasova.
“To rješenje je prepoznato u međunarodnim standardima i čini mi se da bi uozbiljilo izborne procese, podiglo nivo kvaliteta izborne ponude, ali i odgovornosti kandidata”, kazao je Koprivica.
Prema njegovim riječima, mogu se čuti i drugi prijedlozi.
“Tu je opcija smanjenja broja traženih potpisa i uvođenje obaveze njihovog ovjeravanja pred notarom, uz obaveznu dozvolu da građanin svojim potpisom može da podrži više lista”, istakao je on.
Komentarišući ranije zakonsko rješenje koje je predsjedničke kandidate obavezivalo da prikupljaju potpise pred opštinskim izbornim komisijama, Koprivica je rekao da je to “rješenje iz 2013. neustavno i prisiljavalo je birače da se izjašnjavaju javno”.
“Naravno, novo rješenje se svakako mora tražiti jer je već svakome jasno da je ovo neodrživo”, smatra Koprivica.
Ustavni sud 2016. godine proglasio je nevažećom odredbe izbornog zakona prema kojima se potpisi za prijavu izbornih lista i kandidata za predsjednike države prikupljaju pred opštinskim izbornim komisijama, u čijem sastavu su predstavnici političkih partija.
