STANDARD: Prije tri sedmice počeo je da radi stručni tim koji je osnovao ministar javne uprave s ciljem izrade koncepta zakona o lokalnim izborima. Sudeći po izjavama na sastanku je, što bi političari rekli, „postignuta visoka saglasnost“ i – predstavnika MJU i civilnog sektora. Ministar je optimista da ćete brzo završiti posao. Dijelite li njegov optimizam?
KOPRIVICA: Prije početka rada ovog tima, sa predstavnicima MJU imali smo par razgovora na kojima smo odredili okvir rada i utvrdili naš zadatak: depolitizacija izborne administracije na lokalnom nivou, neposredan izbor predsjednika i zamjenika predsjednika opština, izbor odbornika i savjeta mjesnih zajednica po sistemu otvorenih lista, te održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu.Dakle, nije visoka nego potpuna saglasnost oko ovih temeljnih tačaka novog Zakona o lokalnim izborima, a suština našeg rada jeste ponuditi konkretna rješenja za svaku od ovih pojedinačnih stavki. To nije baš lak zadatak jer postoji veliki broj prepreka i potencijalnih rješenja, ali tim vrijedno radi na pronalaženju onih koja će funkcionisati u praksi i koja su bazirana na najboljim praksama i međunarodnim standardima.
Mi smo u završnoj fazi rada i vjerujem da ćemo naš posao završiti u narednih desetak dana.
STANDARD: Izgleda da se definitivno ide na direktan izbor predsjednika opština i sve lokalne izbore u istom danu. Saglasni ste i da se ide na razdvajanje propisa koji regulišu izbor odbornika od propisa ko regulišu izbor poslanika. Kako će sve ovo biti dočekano u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu?
KOPRIVICA: Za nas je bilo jako važno razumijevanje MJU da naš predlog mora biti blagovremeno upućen Odboru, a ne Vladi ili poslat u redovnu skupštinsku proceduru. CDT je od početka imao stav da se sve ideje, sugestije i rješenja moraju naći na stolu Odbora i da se nikakvim „poprečnim” aktivnostima ne smije podrivati njegov rad. U tome smo svi u timu imali potpunu saglasnost.
Vjerujem da će Odbor ispravno razumjeti ovu našu akciju i da će dobiti dragocjen materijal koji će mu zaista pomoći u daljem radu.
Izborna reforma u 2024. i u prva četiri mjeseca 2025. godine nije bila prioritet Skupštine Crne Gore.
Bilo bi dobro da se donesu dva zakona – jedan koji uređuje parlamentarne, a drugi lokalne izbore. Da se i na taj način demonstrira pravo na zaštitu domena lokalnih vlasti. Čak i da tako ne bude, za CDT je ključno da, na svim nivoima, dobijemo rješenja koja omogućavaju više izbora za građane/ke i više odgovornosti za vlasti, te buđenje mjesnih zajednica kao jedan od ključnih preduslova aktivne i dobro organizovane države.
STANDARD: Kako uopšte funkcioniše taj Odbor? Dugo se nije sastajao, nije odradio posao zbog kojeg je osnovan, pa mu je produžen mandat. Što su prepreke za efikasan rad?
KOPRIVICA: Izborna reforma u 2024. i u prva četiri mjeseca 2025. godine nije bila prioritet Skupštine Crne Gore. Po energiji, zalaganju i količini rada ovaj sastav odbora je prilično ličio na one prethodne, čiji je rad završen neuspjehom. Narativ o važnosti izborne reforme u javnosti i dalje postoji, ali je u praksi sve važnije od ovog krucijalno značajnog koraka naprijed u demokratskim procesima.
Ovdje se na radi samo o gubljenju vremena za reformu, nego i za sprovođenje zakona nakon što eventualno budu promijenjeni. Zato se konačno mora demonstrirati jasna politička volja da ovo jeste prioritet naših reformskih procesa i početi ozbiljno da se radi.
Ostaje da se vidi kako će se ponašati političke elite po ovo pitanju. U svakom slučaju, 2025. godina će nam dati odgovor da li je izborna reforma ozbiljna demokratska akcija ili još jedno „Velje brdo” koje su nam podmetnuli političari.
STANDARD: Kakva je sad situacija u Odboru? Vidite li fi u funkcionisanju tog tijela spremnost za pronalaženje rješenja ili rad Odbora karakterišu konfrontacije?
KOPRIVICA: Prioritet Odbora je da počne ozbiljno i energično da ispunjava svoju svrhu – pripremanje zakona koje će omogućiti sveobuhvatnu izbornu reformu. Za više od godinu „rada” pripremljen je jedan zakon koji jeste važan, ali ne čini suštinu izbornog procesa.
Ako postoje pravila i dinamika rada Odbora nije moguće iznova nalaziti izgovore za nerad i kršenje rokova, odnosno blokiranje reformi
Odbor konačno treba da uradi elementarne stvari za koje do sada nije bilo političke volje: da usvoji pravilnik o sopstvenom radu i da uradi detaljan plan aktivnosti (nakon godinu rada!), te da se počne ozbiljno baviti ključnim izbornim zakonom za čiju je izmjenu potrebna većina od dvije trećine poslanika i poslanica.
Ove elementarne stvari do sada nijesu urađene, jer ako postoje pravila i dinamika rada nije moguće iznova nalaziti izgovore za nerad i kršenje rokova, odnosno blokiranje reformi. Stvar je ovdje veoma jasna.
STANDARD: Kako bi po Vama Odbor mogao reagovati na prijedlog koncepta koji bude ponudio Stručni tim MJU?
KOPRIVICA: Svaka reakcije izuzev ozbiljnog razmatranja predloga tima bila bi nerazumna i neodgovorna.
STANDARD: Hoće li Odbor donijeti odluku o lokalnim izborima, pa onda pregovarati i zauzimati stavove o drugim temama ili će raditi i objaviti sve svoje stavove istovremeno?
KOPRIVICA: Ideja je da vrlo brzo počnu da rade tri radne grupe koje bi radile različite grupe zakona koji su definisani Odlukom o osnivanju Odbora. Jedna od njih će se, ako sve bude po planu, baviti sadašnjim Zakonom o izboru odbornika i poslanika i u okviru nje će se rješavati pitanja jednog ili dva zakona, te održavanja izbora u jednom danu.
Iako je u Crnoj Gori sve moguće, iako svakodnevno čujemo različite vrste argumenata na javnoj sceni – teško bi bilo čak i smisliti razloge da se ne usvoji rješenje za izbore u jednom danu jer je ta odluka već donesena i upisana kao zadatak odbora i to u dogovoru sa Evropskom unijom.
Kao što sam već rekao – u našim političkim okolnostima, nema garancija da će se ovo zaista i desiti.
STANDARD: Da li će Odbor razmatrati i neke informacije koje su plasirane u javnost nakon njegovog osnivanja poput nedavne informacije o glasačima u Nikšiću koji imaju pravo glasa i u BiH.
Preporučeno
KOPRIVICA: Bez toga nema izborne reforme. Pitanje zakona o biračkom spisku, registara prebivališta i boravište, te državljanstva su, takođe, upisana kao jedan od ključnih zadataka Odbora. Ovim bi se temama, više mjeseci, trebala baviti posebna radna grupa u okviru Odbora.
Video