Video
Nekoliko istaknutih, dugogodišnjih aktivista iz civilnog sektora u Crnoj Gori svoje djelovanje zamijenilo je političkim ili nekim drugim angažmanom finansiranim iz budžeta. Tako je izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović, koja je jedno vrijeme važila za najozbiljniju kandidatkinju za glavnu pregovaračicu Crne Gore sa EU, postala potpredsjednica Ure, a još jedna civilna aktivistkinja izabrana je u uže rukovodstvo te partije na poziciju političke direktorice. Riječ je o Ani Novaković-Đurović, izvršnoj direktorici Centra za razvoj nevladinih organizacija – CRNVO.
Dugogodišnji civilni aktivista i izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić, koji se već jednom iz NVO sektora preselio u Vladu, kao ministar rada i socijalnog staranja u Vladi izbornog povjerenja 2016. godine, nedavno je imenovan za državnog sekretara u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava.
Posljednji primjer „prelijetanja“ iz NVO na javne funkcije je direktor Građanske alijanse i predsjednik Upravnog odbora Inicijative mladih za ljudska prava Boris Raonić, koji je u kontroverznom izboru, u petak, pobijedio u trci za mjesto generalnog direktora RTCG, između ostalog, i glasovima četiri člana Savjeta Javnog servisa čiji su interesi usko isprepletani upravo kroz djelovanje njegove, formalno bivše, nevladine organizacije.
Takođe, ove sedmice je skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu za člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika na prijedlog nevladinih organizacija, predložio dugogodišnjeg civilnog aktivistu, predsjednika Upravnog odbora Instituta alternativa Steva Muka. Njegov izbor u Tužilački savjet treba da potvrdi plenum Skupštine Crne Gore prostom većinom glasova, što je rješenje koje je kritikovala Venecijanska komisija u analizi izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu.
Neprijatna poruka
Korać kaže da je politički proces u Crnoj Gori u kojem je, nakon promjene vlasti u avgustu prošle godine, tačnije od formiranja Vlade, nemali dio civilnih aktivista na ovaj ili onaj način postao dio izvršne vlasti, neprijatna poruka za crnogorsko društvo.
On za Pobjedu ističe da kod nas postoji mnogo nerazumijevanja same prirode nevladinih organizacija i da razlog leži u tome što su u Crnoj Gori, ali i Srbiji, vrlo specifični razlozi, uzrokovani ratovima 90-ih godina i užasnim povredama ljudskih prava, rezultirali time da su jako dugo na NVO sceni dominirale organizacije za zaštitu ljudskih prava.
NVO su organizacije koje se bave onim čime država ne može da se bavi, jer nema kapaciteta, ili neće, ili ne stiže, i veoma su važne. Na zapadu je tipična NVO neka organizacija koja štiti neku rijetku vrstu, recimo ptica, a to bi kod nas izazavlao podsmijeh, ali to je tipično za Zapad. Potom ekološke organizacije, takozvani zeleni, jer je ekologija, posebno sa ovim globalnim zagrijavanjem, koje i mene lično jako brine, koje su danas sve značajnije – kaže Korać.
NVO dakle popunjavaju veoma važan segment onoga što je značajno za društvo, naglašava Korać i dodaje da one imaju svoje vrlo važno mjesto u društvu, a da su neke od tih NVO, koje imaju čak i svjetsku reputaciju, odigrale u pojedinim trenucima vrlo važnu ulogu u društvenom, političkom ili ekonomskom životu jedne zemlje.
Neuobičajeno
-Ono što sada imamo na sceni u Crnoj Gori, mi to nijesmo imali u Srbiji u ovakvom obimu. Nakon promjena 2000. godine, u Srbiji većina NVO su ostale nevladine. Vaše NVO postaju vladine organizacije, odnosno ljudi koji su ih vodili direktno prelaze u službu države. To je jako, jako neuobičajeno. Posebno, jer neki od njih prelaze na mjesta koja nemaju nikakve veze sa onim čime su se bavili dok su vodili nevladine iorganizacije. Dakle, mi to nismo imali u Srbiji tako masovno kao što to imate u Crnoj Gori. Primjećujem, prateći medije i događaje u Crnoj Gori, da je veoma veliki broj ljudi koji su deceniju ili dvije vodili te NVO, sa velikom lakoćom i bez ikakve zadrške, prešlo odmah kada im je ponuđen, na državni posao – rekao je Korać.
On kaže da to pokazuje dvije stvari koje su vrlo loše po crnogorsko društvo.
-Prva je da se sada postavlja pitanje da li je nevladina organizacija zapravo bila neka vrsta mini opozicione grupe, koja sada odjednom vidi na vlasti svoje političke istomišljenike. Dakle, da li je to bila opoziciona grupica koja je pod krinkom nevladinog rada, u u suštini bila politički protivnik bivše vlasti – naglašava on.
Žarko Korać
Prema njegovim riječima, drugo pitanje, koje je još neprijatnije, je to da li je u Crnoj Gori ustvari državna služba osnovni cilj ljudi koji su aktivni u društvenom životu.
Dakle, najbolje je biti u državnoj službi, a svakako je neuporedivo bolje nego imati te projekte i tražiti različite finansijere. Ove stvari su vrlo neprijatna poruka za vaše društvo. Posebno ova prva, jer sam i ranije imao utisak da je jedan dio vaših NVO isključivo bio opsjednut vlašću, a ne time da se bave nekim aspektom života u Crnoj Gori koji je zanemaren. Ako ljudi koji vode te organizacije, koje obično imaju dugoročne projekte, sa takvom lakoćom sve to napuste, onda je moje pitanje koja je bila uopšte motivacija da se bave tom vrstom rada – pita se Korać.
On ističe neke od najpoznatijih organizacija u Srbiji, kao što su Helsinški komitet za ljudska prava koji vodi Sonja Biserko ili Fond za humanitarno pravo koji je vodila Nataša Kandić.
Ja bih bio zapanjen kada bi one odjednom prešle u državnu službu. Jer one su svoj život posvetile jednoj vrsti rada koji država ne može, ili neće da obavlja. Dakle, naše osnovne NVO u Srbiji su ostale nevladine. Vaše, odnosno veliki broj njih, su postale vladine organizacije, ili je možda poštenije reći da one više ne postoje. Dakle, ljudi su se odmah odrekli tog posla, ne misle previše na to ko će to da vodi. Oni mogu da kažu da su to ostavili nekome ko će da ih vodi, ali pitanje ostaje zašto su takvom brzinom prešli u državnu službu – naglašava Korać.
Prema njegovim riječima, ako neka osoba, čim se režim promijeni, ode iz NVO u državnu službu, onda se postavlja pitanje šta je ta osoba uopšte radila u nevladinom sektoru.
Tragično
Obično su ljudi koji vode nevladine organizacije jako posvećeni tome. Meni oni često djeluju malo kao fanatici i to mi je lično simpatično. Malo je tragična situacija, npr. da neko ode iz civilnog sektora u Vladu, pa da se onda opet vrati u djelovanje kroz NVO. E sad, ako ti za čas napustiš taj posao, pa onda opet hoćeš da se vratiš… nedostaje ti prava motivacija. Ispada da je to bio posao kao i svaki drugi, pa kad se ukaže bolja prilika onda ćemo to za čas da promijenimo – kazao je on.
Korać ocjenjuje da se sada potvrđuje da su neke od crnogorskih NVO zapravo bile mini političke grupacije koje su svoj opstanak zasnivale na kritici režima.
Kritika, sama po sebi nije uopšte sporna, jer NVO vrlo često kritikuju Vladu i njene postupke, to nije sporno uopšte. Problem je što je izgleda bila u pitanju isključivo politička kritika, a ne neki drugi sadržaj u njoj. Tamo gdje se politika shvati kao krstaški pohod, rezultati obično budu jako loši. Vi u Crnoj Gori sada imate razne fenomene, prije svega jednu nestvarnu koaliciju koja nije nigdje na ovakav način formirana na prostoru bivše Jugoslavije, da spojite nespojivo, a sada imate i dodatak da u sve to ulaze ljudi koji su vodili nevladine organizacije, a bogami i veliki broj novinara – kaže Korać.
On ističe da je to jedan, zaista specifični, crnogorski fenomen.
Preporučeno
I mi smo u Srbiji imali novinare koji su prešli u državnu službu, ali nije to kod nas bilo tako karakteristično. Dobri novinari su, prosto, ostali novinari. Vi imate taj neobični fenomen da je upravo postao direktor Javnog servisa čovjek koji je vodio nevladinu organizaciju, a prije toga je bio politički aktivan, kao omladinac, u Liberalnom savezu. Tako da je to još interesantnije. Dakle, idete u jednu vrlo specifičnu političku stranku, pa odete u NVO, i na kraju završite kao direktor Javnog servisa, što je jedan prilično neobičan razvojni put – zaključio je Korać.
