Kordić: Crna Gora na MVK prvi put ravnopravno sa državama članicama EU

Međuvladina konferencija

Ona je istakla da je ta Međuvladina konferencija značajna za Crnu Goru jer ima isključivo politički karakter, kao i da od dosadašnjih 13, odnosno 18 MVK, koje su održane na ministarskom, odnosno zamjeničkom nivou, ovo je prva u kojoj je Crna Gora dobila priliku da iznese svoju poziciju u kontestu dva najvažnija elementa koja će obilježiti dalji tok pregovora, a to su primjena nove revidirane metodologije i stav prema implementaciji u reformi vladavine prava.

– U smislu implementacije nove metodologije, Crna Gora je, kao ravnopravna, podijelila sa državama članicama svoju viziju i principe kako implementirati novu metodologiju. Budući da smo jedina država kandidat koja ima sva poglavlja pregovora otvorena, tematska podjela na klastere za Crnu Goru nije primjenjiva. Ali ono što je važno za primjenu nove metodologije su dvije stvari: puna usklađenost naše vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU u dijelu snažnijeg političkog upravljanja i drugi element je da će Crna Gora insistirati i nastojati da u klasterima identifikuje neke programe, inicijative EU u kojima će probati da učestvuje i prije samog članstva u EU – kazala je ona.

Kako je istakla, politički je jako bitno da smo po prvi put imali sa naše strane učešće premjera, a sa strane EU visokog predstavnika za Zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku EU Borela, što je jedinstveni slučaj i što je dalo jedan politički impuls dijalogu između Crne Gore i EU.

Govoreći o tome da li Crna Gora ima kapacitet da do 2024. godine postane članica EU, glavna pregovaračica je kazala da je ta perspektiva za Zapadni Balkan, definisana u strateškim dokumentima EK, i da ona mora biti orijentir našim institucijama i pregovaračkoj strukturi da ispunjavamo obaveze onako kako je između ostalog zacrtano u programu rada Vlade, koja se opredijelila da do kraja svog mandata zaista prenese svu pravnu tekovinu u nacionalno zaknodavstvo i obezbjedi uslove da ona bude adekvatno impementirana, što znači odgovarajuće kapacitete.

– To je proces pred nama gdje zaista treba da snažimo institucije, da pratimo ono što se odvija na planu sektorskih politika kada je u pitanju EU, da jačamo naše istitucionalne, a naročito naše ljudske kapacitete, da ulažemo u ljudski kapital kao najvažniju komponentu koja će biti okosnica svega onoga što ćemo biti kad budemo punopravna članica EU jer posao se članstvom ne završava, on se nastavlja možda čak jednom ojačanom dinamikom. Dakle ta vremenska dimenzija mora da bude motivacija za sve nas – poručila je Kordić.

Poglavlja 23 i 24

Na pitanje o rezultatima u poglavljima 23 i 24 i dobijanju završnih mjerila, glavna pregovaračica je kazala da sa primjenom nove metodologije i političkim dijalogom na visokom nivou, za procjenu ispunjenosti privremenih mjerila neće biti, kao do sad, samo i isključivo procjena napretka od strane Evropske komisije nego će i države članice moći u određenim segmentima da daju svoje inpute i viđenja.

– Za Crnu Goru, koja radi svojih građana želi da ostvar veći stepen vladavine prava i da imamo suštinsku demokratizaciju društva, to je prioritet ove Vlade, ali kad je u pitanju mjerljivost i dostizanje završnih mjerila za 23. i 24. poglavlje, svakako da želimo da radimo sa EK na okviru za procjenu ispunjenosti 83 privremena mjerila od kojih je većina u značajnoj mjeri zaista ispunjena, ali moramo dogovoriti nijansiranje onih oblasti koje nije lako kvantifikovati -kazala je glavna pregovaračica..

Ona je poručila da će fokus naših institucija biti na implementaciji reformi – borbi protiv korupcije i organizovanog krimilana, u skladu sa principom nulte korupcije, kao i rad na kreiranju ambijenta za bolju profesionalizaciju medija, dok će se sa strane pregovaračke struktire raditi zajedno s EK na verifikaciji okvira za procjenu ispunjenosti privremenih mjerila kako bismo što prije dobili završna.

Na pitanje da pojasni kašnjenje u imenovanju šefova radnih grupa za poglavlja 23. i 24, ona je istaka da postoji potreba da pregovaračka struktura bude sastavljena od ljudi koji imaju viziju kako proces treba da izgleda i imaju odgovornost, te da ta odgovornost mora biti institucionalna.

– Dinamika koncipiranja pregovaračke strukture je na neki način mogla biti brža, ali u datim okolnostima mislim da je bolje što je fokus stavljen na kvalitet nego na zadovoljavanje forme. Sada imamo situaciju da je Radna grupa za 24. poglavlje kompletno formirana. Radna grupa za poglavlje 23 je bila razmatrana na Kolegijumu za pregovore, i mislim da će Vlada razmatrati preporuke Kolegijima da imamo finalizaciju i kad je u pitanju RG 23 – pojasnila je Kordić.

Tužilački zakoni

Na pitanje o tužilačkim zakonima, glavna pregovaračica je kazala da je najvažnije da postoji politička volja Crne Gore da se suštinska reforma u vladavini prava desi. Kako je kazala, važna je volja za političkim dijalogom i da se demonstrira snažan stav i vizija gdje želimo da Crna Gora ide.

– To je ujedno i naša mapa puta. Venecijanska komisija je na izbalansiran način, uz vrlo gradirane preporuke sugerisala rješenja koja su u jednom dijelu u potpunosti, a u jednom dijelu djelimično adresirana. Ali sada fokus jeste da se vidi kako će ovo aktuelno rješenje biti implementirano, da vidimo šta je to što u praksi funkcioniše bolje i otvoriti prostor da se postupno adresiraju i sve preostale preporuke Venecijanske komisije – kazala je Kordić.

Kada je riječ o očekivanjima od predstojećeg, slovenačkog predsjedavanja EU, glavna pregovaračica ističe da je Slovenija tradicionalno prijatelj proširenja EU i da je oduvijek bila jaka podrška Crnoj Gori.

Kako je kazala, treba da iskoristimo šansu da o politici proširenja, o onome što su naši učinci govorimo što više u različitm formatima, posebno u formatu Konferencije o budućnosti Evrope koja je dosada bila otvorena isključivo za građane EU. U pitanju je platforma koja treba da angažuje i civilni sektor i univerzitet, i naše mlade, da se čuje koja je to vizija ne samo proširenja EU nego gdje se vidi budućnost EU u različitim sektorskim politikama, kad je u pitanju životna sredina, inovacije, digitalizacija, a koji su to novi poslovi, gdje ide politika mladih.

Istakla je da predstoji period gdje treba afirmisati političku dimenziju nove metodologije i tražiti način da pokažemo šta su učinci u našem procesu, prvenstveno u vladavini prava, ali i u drugim oblastima gdje ostvarujemo rezultate naročito kad je u pitanju digitalizacija i druge važne sektorske politike.

Govoreći o dinamici zatvaranja pregovaračkih poglavlja, Kordić kaže da naša adminisitracija radi nesmanjeno i da postoji niz poglavlja koja bi mogla vrlo brzo biti zatvorena. Kazala je da postoji niz oblasti gdje treba da identifikujemo mjere rane integracije, da se uključimo u neke oblasti i prije članstva.

Civilni sektor

Kada je riječ o saradnji sa civilnim sektorom, Kordić je podsjetila da je početkom proljeća imala prvi događaj gdje su dobili mnoge preporuke šta treba unaprijediti u pregovaračkoj strukturi, u smislu rada, dinamike, na koji način adresirati pitanja vidljivosti, transparentnosti.

– Iako je poznato da je Crna Gora od početka bila vrlo otvorena kad je u pitanju pregovaračka struktura i uključivanje civilnog sektora, mislim da sad imamo novi nivo kvaliteta budući da i formalno i neformalno imamo intenzivnu komunikaciju, ali ono što je najvažnije je da smo postupno obnovili pozive za članstvo za sve 33 radne grupe i imamo odličan odziv – kazala je ona.

Poručila je da je demonstrirana jedna doza fleksibilnosti, u smislu broja članova koji dolaze iz civilnog sektora, i da su otvorena vrata za sve koji su izrazili želju da doprinesu i da u tom smislu očekuje konkretnu i fokusiranu saradnju.

– Ono što treba državnoj administraciji to je istraživačka kompomenta koju naš civilni sektor ima – dakle kvalitet podataka, različite analize, gdje nekad nema dovoljno vremena ili kapaciteta da se radi u institucijama i to je ono na šta možemo da računamo u saradnji sa civilnim sektorom – kaže Kordić.

Na pitanje da li je zadovoljna postignutim, glavna pregovaračica kaže da je u pripremi Međuvladine konferencije bilo dosta rada, komunikacije sa državama članicama, analize kako metodologija treba da bude primijenja u prasi, kako prilagoditi pregovaračku strukturu tome.

– Paralelno sa intenzivnim radom u zemlji i komunikacijom sa državama članicama, morali smo da ove dnevne obaveze iz EU agende odrađujemo na najbolji način. Za nama su tri uspješno održana pododbora za SSP, od kojih najvažniji za pravdu, slobodu i bezbjednost, i nedavno dva za infrastrukturu i unutrašnje tržište. To podrazumijeva izuzetan napor naše administracije, naročito Kancelarije za evropske integracije, a podsjećam da smo u ovom periodu izvršavali i druge obaveze kao što su prilagođavanje Programa pristupanja Crne Gore EU (PPCG) sa Programom rada Vlade, prikupljanje i koncipiranje priloga za godišnji izvjetaj EK koji će diktirati dalju dinamiku procesa. Zvuči tehniki, i jeste u smislu da smo prikupili materijal od 400 strana, ali i govori o jednoj energiji i uloženom radu u taj proces. Mnogo je rada, ne samo u okviru tima Kancelarije. Mi se bavimo i koordinacijom pretpristupne podrške. Ali kad se podvuče crta i vidi sa koliko entuzijazma ovi ljudi rade, ja apsolitno mogu biti zadovoljna onim što je ostvareno do sada na političkom planu, na ekspertskom planu i a i nadam se u smislu podizanja motivacije, radnog elena i dinamiziranja procesa koordinacije evropskih poslova – zaključuje Kordić.