Video
Ona je poručila da je Crna Gora na prekretnici, u jednoj ključnoj tački kada moramo sve snage usmjeriti da ispunimo preostala privremena mjerila za vladavinu prava.
“To je nešto što je definisano još 2013. godine, što je prisutno u procesu od samog početka, ali uprkos ogromnim učincima, naročito u dijelu unapređivana zakona, to je proce koji traje. Sada se nalazimo u onom prelomnom trenutku kada treba istrčati finalnu milju i ova godina jeste najznačajnija i s aspekta održanja kontinuirane podrške članstvu, godina kada smo unaprijedili pregovaračku strukturu, godina kad smo unaprijedili politički dijalog s državama članicama EU i ono što je najvažnije imamo inovirani okvir prioriteta kada je u pitanju vladavina prava, a koji je definisan na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji. Dakle, jasno je šta su preostali napori i prioriteti koje Crna Gora treba da učini. Puno toga je urađeno i sada treba pokazati da je proces zajednički projekat sve tri grane vlasti uz snažnije angažovanje, uz veći nivo razumijevanja da nam je potreban dijalog i da nam je potrebno da zajednički radimo da bismo kompletirali sve one zadatke koji su pred nama”, rekla je Kordić.
Ona je ocijenila da je ovo bila godina konsolidacije, redefinisanja prioriteta i kristalisanja jedne vizije kako bismo zajednički doprinijeli da budemo prva naredna članica EU.
Govoreći o nedavno održanoj političkoj međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU, istakla je da je crnogorska delegacija potcrtala geopolitičku opredijeljenost da u potpunosti slijedimo usklađivanje sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, što, kako je kazala, nije samo princip Crne Gore kao države članice NATO nego je to jasan orijentir kada je u pitanju implementacija naših vanjskopolitičkih ciljeva, a što je prepoznato i pohvaljeno od strane velikog broja država članica EU.
Prenijela je da je crnogorska strana govorila o prioritetima na polju vladavine prava – unapređivanju bilansa rezultata u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobodi medija, kao i ekonomskom oporavku u kontekstu covid krize.
“Ključna poruka sa naše strane je bila spremnost i otvorenost Vlade za snažniji dijalog i veću sinergiju sa Skupštinom, naročito u pogledu preostalih propisa koji su pripremljeni i koji moraju imati svoje zaokruženje u Parlamentu, a naročito spremnost na dijalog i na otvorenost u saradnji kad su u pitanju ključna imenovanja u pravosuđu i sve teme koje će ubrzati proces evropske integarcije, kao i da unaprijedimo instrumente za saradnju Vlade i parlamenta”, kazala je Kordić.
Govoreći o saradnji sa parlamentom glavna pregovaračica je kazala da je veoma važno što se živa debata vodi oko modaliteta kako ubrzati proces evropske integracije, čak i ako neki akteri imaju različita viđenja kako realizovati neke od obaveza.
Govoreći o Akcionom planu za adresiranje ključnih preporuka iz Izvještaja EK za Crnu Goru, Kordić je kazala da je njegova svrha da adresira goruće preporuke EK, na način da naši resori, pokazujući veće vlasništo i odgovornost usmjere sve one aktivnosti u svih šest tematskih klastera, koje će dovesti do toga da u narednom izvještaju sveukupna ocjena bude značajno bolja.
“Fokus je da do kraja juna, kada EK pravi novi presjek, ostvarimo pomake, naročito u onim oblastima gdje je potrebno osnažiti zakonodavni okvir, donijeti određene propise, obezbjediti da implementacija pravne tekovine bude što bolja, usmjeriti naše institucije da rade pojačanom dinamikom, a sa druge strane imati na umu da se sva debata oko ispunjavanja preostalih privremenih mjerila vodi u bliskom dijalogu sa EK. Mi nakon Međuvladine konferencija imamo inovirani okvir prioriteta za vladavinu prava, imamo jednu blisku saradnju i razmjenu mišljenja sa EK o preostalim aktivnostima koje je važno da u ovom periodu impementiramo ili postavimo osnove za njihovu srednjoročnu impementaciju”, pojasnila je glavna pregovaračica.
U tom kontekstu, ona je istakla da je apsoltuno važno da je pregovaračka struktura konsolidovana, ne samo u smislu prilagođavanja revidiranoj metodologiji nego i novom ambijentu koji zahtijeva snažniji dijalog sa državama članicama EU.
Na pitanja o objedinjavanju Crne Gore i Srbije pod jedan direktorat u okviru EK, Kordić navodi da je Evropska komisija bila jasna da je to njeno unutrašnje pitanje kako želi da organizuje rad svojih jedinica.
“Ono što je za Crnu Goru važno je dosljednja primjena principa regate, tj. napredovanja prema zaslugama koji svakako ima direktnu vezu sa stoprocentnom usklađenošću sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU koja nas u startu čini jedinstvenom državom kandidatom, a onda i jasnu situaciju kad je u pitanju napredak u pojedinačnim poglavljima. Tu nema dileme, nekog gradiranja gdje se nalaze pojedinačne države kandidati. Nikakva unutrašnja prekomponovanja u timovima koji rade na određenim pitanjima ne mogu i ne smiju ugroziti taj princip”, poručila je Kordić.
Kada je riječ o predstojećem predsjedavanju Francuske Savjetom EU, Kordić kaže da Kancelarija za evropske integracije ima odličnu saradnju sa francuskim timom i Generalnim sekretarijatom za evropske poslove Francuske, te da imamo prostor da govorimo o načinima primjene revidirane metodologije.
Želimo da imamo ozbiljan dijalog i priliku da razmatramo na koji način Crna Gora može biti najbolji primjer primjene te revidirane metodologije. Među prioritetima Francuskog predsjedavanja će sigurno biti zelena agenda, jedna oblast koja je važna za Crnu Goru i za sveukupno napredovanje u pregovorima.
Preporučeno
“Za uspješno predsjedavanje Savjetom EU nije toliko za nas pitanje da li neka država ima veći afinitet prema politici proširenja ili su stavovi njenih građana drugačiji, koliko da zaista imamo prostor da razmjenjujemo mišljenja, da afirmišemo našu poziciju i da imamo partnera koji će da usmjereva naš proces na najbolji način. Mi ćemo se kao tim truditi da ovo predsjedavanje iskoristimo na najboji način”, zaključila je glavna pregovaračica.
