KORDIĆ: Kriterijumi EU za proširenje stroži, 2025. godina orijentir za članstvo

To je ujedno i strateško opredjeljenje ove Vlade, da do kraja svog mandata obezbijedi unutrašnju spremnost zemlje za članstvo, poručila je u intervjuu za Pobjedu glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić.

Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja u pregovorima sa EU. Međutim, zatvaranje poglavlja teče znatno sporije i teže, pa tako na posljednjoj međuvladinoj konferenciji u Briselu Crna Gora nije zatvorila nijedno poglavlje niti je bilo pomaka u pregovorima.

Kakva su Vaša očekivanja, kako će teći dalja dinamika pregovora i zatvaranja poglavlja?

KORDIĆ: Pokretač sveukupne buduće dinamike pregovora ogleda se u jasnom strateškom cilju – da Crna Gora bude prva naredna članica Evropske unije. Orijentir našim institucijama treba da bude 2025. godina kao okvir za članstvo postavljen u strateškim dokumentima EU, što znači da do kraja 2023. godine sva pravna tekovina EU mora biti prenijeta u domaće zakonodavstvo, a institucije osposobljene da je sprovode. To je ujedno i strateško opredjeljenje ove Vlade, da do kraja svog mandata obezbijedi unutrašnju spremnost zemlje za članstvo.

Što se tiče konkretnih etapa koje nam slijede u pregovorima, Crna Gora koja je sada jedina država kandidatkinja sa svim otvorenim poglavljima, staviće tokom 2021. godine snažan akcenat na ispunjavanju preostalih privremenih mjerila za poglavlja 23 – Pravosuđe i temeljna prava i 24 – Sloboda, pravda i bezbjednost. Paralelno sa zajedničkim naporima sve tri grane vlasti u reformi vladavine prava, naša pregovaračka struktura će zajedno s Evropskom komisijom raditi na definisanju konkretnih akcija za dobijanje završnih mjerila. To će omogućiti da Evropska komisija pripremi odgovarajući izvještaj i predstavi ga državama članicama EU. Usvajanje izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 od strane Savjeta EU svakako će podstaći postupno zatvaranje svih drugih poglavlja.

Naša zemlja usvojila je prošle godine novu metodologiju pregovora sa EU. Šta će to značiti u praksi i kako će se ona primjenjivati?

KORDIĆ: Nova metodologija pregovora sa EU predstavlja prvenstveno odraz volje nekih država članica EU da se politika proširenja vrati u fokus i to je ono što je za nas kao državu kandidata, koja je najbliža članstvu, posebno značajno u ovoj inicijativi – kredibilnija, dinamičnija, opipljivija perspektiva za članstvo.

U političkom smislu, veoma je važno što nova metodologija otvara više prostora za politički dijalog sa državama kandidatima i mogućnost učestvovanja u radu radnih tijela EU zajedno sa državama članicama na temu različitih sektorskih politika. Na taj način, tokom narednih predsjedavanja EU, možemo očekivati organizovanje foruma posvećenih političkoj debati na najvišem nivou o stanju u poglavljima, bez obzira da li se zaista dolazi do tehničkog zatvaranja nekog poglavlja. Nova metodologija je takođe stimulativna za bolje korišćenje sredstava IPA III, jer posredno stavlja države kandidate u položaj da budu konkurencija jedni drugima kad su u pitanju projekti koji se planiraju po sektorima.

U tehničkom smislu, većina stavki nove metodologije je već definisana u pregovaračkom okviru za Crnu Goru iz 2012. godine, tako da se tu ne očekuju niti izmjene u načinu izvještavanja Evropske komisije, niti neke „tematske“ izmjene u pregovaračkoj strukturi. Ipak, podjela na grupe poglavlja, tzv. klastere, koju uvodi nova metodologija, ukazuje da u pregovaračkoj strukturi moramo imati snažno zajedničko djelovanje resora i interakciju više poglavlja, kako bismo ostvarili uspjeh.

Otpočinjanje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom ponovo je odloženo. Da li je to još jedan znak da EU nije spremna za dalje širenje i kako Crna Gora da shvati ove poruke?

KORDIĆ: Politika proširenja EU je u stalnoj evoluciji, jer zajedno sa novim talasima proširenja i širenjem broja njenih članica i procesi donošenja političkih odluka bivaju sve kompleksniji na nivou EU. Tako je o talasu proširenja iz 2004. godine, kada su pristupale Slovenija ili Slovačka, svojevremeno odlučivalo svega 15 članica, u poređenju sa današnjih 27 koje razmatraju pregovarački okvir sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Poruka za Crnu Goru je da mora prihvatiti geopolitičke specifičnosti Evropske unije i njenih država članica i nastaviti da radi na reformama na unutrašnjem planu, bez obzira na vanjsko-političke okolnosti. Moramo biti svjesni činjenice da politika proširenja EU ne može uživati popularnost u vrijeme kada se i sama EU suočava sa mnogobrojnim izazovima – posljedicama ekonomske krize iz 2008, izlaskom Velike Britanije, migrantskom krizom, rastom populizma, pandemijom kovid-19. To, ipak, ne treba da nas odvrati od rada na unapređenju našeg sistema i kvaliteta sektorskih politika koje usklađujemo sa EU kako bi standardi bili bolji za naše građane.

Moramo biti spremni na nepredviđene okolnosti jer je priroda procesa takva da se, pored utemeljenih kriterijuma, pojavljuju i neki novi izazovi: npr. fokus u EU je posljednjih godina sve više na vladavini prava i kriterijumi su sve strožiji i kad su u pitanju pojedine države članice. Tako je Evropska komisija ove godine po prvi put napravila izvještaj o stanju u vladavini prava u njenim članicama, a čak je i debata o 7-godišnjem budžetu EU bila prožeta ovim temama. Stoga ne iznenađuje da se i kriterijumi prema državama kandidatima postrožavaju.

Portugal je preuzeo predsjedavanje Savjetom EU 1. januara. Da li je, prema Vašem mišljenju, realno da Balkan, uprkos uvjeravanjima, ne bude dio agende u narednih pola godine, sve dok Slovenija kao blizak susjed ne preuzme predsjedavanje?

KORDIĆ: Portugal, kao dio trojke koja predsjedava EU – Njemačka, Portugal, Slovenija, u svojim prioritetima izdvaja 3 stuba – oporavak Evrope kroz zelenu i digitalnu tranziciju, vraćanje povjerenja u socijalna prava, koheziju i solidarnost za bolji ekonomski oporavak i jačanje strateške pozicije EU kao otvorene prema svijetu.

U okviru ovog trećeg stuba, nedvosmislena je poruka podrške politici proširenja EU koja u Programu Portugala januar-jun 2021. glasi: „Nastavićemo proces proširenja na Zapadni Balkan na bazi nove, kredibilnije i efektivnije metodologije, kao i napore na stabilizaciji i integraciji regiona, podržavajući Evropsku komisiju u tekućim reformskim procesima koje podstiče u ovim zemljama“.

To u praksi znači da će Portugal afirmisati primjenu nove metodologije i političkog dijaloga na visokom nivou sa državama članicama, što bi moglo podstaći organizovanje konkretne međuvladine konferencije između Crne Gore i EU na temu ostvarenog napretka u pregovaračkom procesu, kao otklon od dosadašnje prakse da se međuvladine konferencije organizuju samo za potrebe tehničkog otvaranja i zatvaranja poglavlja pregovora.

Evropska komisija pozvala je vlast u Crnoj Gori da sva imenovanja u državnoj upravi sprovede kroz postupak zapošljavanja koji je u skladu sa crnogorskim Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Uprkos tome, usvojene su izmjene Zakona, za koje EU kaže da će pomno pratiti. Kakav je Vaš stav? Da li su usvojene izmjene Zakona u skladu sa dobrom evropskom praksom?

KORDIĆ: Za Crnu Goru, kao državu kandidata, reforma javne uprave predstavlja, pored vladavine prava i ekonomskog upravljanja, jedan od tri ključna stuba politike proširenja EU. Ostvarivanje napretka u reformi javne uprave važno je kako za obezbjeđivanje demokratije, vladavine prava i zaštite interesa naših građana, tako i za unapređenje administrativnih kapaciteta naših institucija na način da efikasno sprovode pravnu tekovinu EU.

Budući da je kvalitetna javna uprava jedno od osnovnih načela politike proširenja, na zahtjev Evropske komisije, SIGMA – OECD je razvila principe javne uprave koji predstavljaju svojevrsne smjernice upućene zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU. One predstavljaju standarde tzv. „meke pravne tekovine EU“ i služe kao okvir za procjenu stanja i napretka u javnoj upravi, a svaka država članica uređuje ovu oblast u skladu s opsegom i potrebama svoje administracije.

Kad su u pitanju izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, važno je da one budu usmjerene upravo na ključna načela dobre uprave – depolitizaciju, meritokratiju i viši kvalitet u pogledu znanja i vještina kadra.

Ovo naročito jer su depolitizovane javne institucije sa dobrim ekspertskim kadrom presudne za efikasnu, nezavisnu i transparentnu javnu upravu, koja u fokus svog djelovanja stavlja građane i obezbjeđivanje odgovarajućih usluga za njih. To u praksi znači da svaki odabir kadra treba da prođe proceduru zapošljavanja zasnovanu na kriterijumima stručnosti i nepristrasnosti, prateći odredbe Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je u ranijem periodu koncipiran uz ekspertsku pomoć Evropske komisije. Sve dalje izmjene i dopune Zakona koje se predlažu od strane Skupštine svakako treba da doprinesu još boljem kvalitetu Zakona i da odražavaju duh dobrih principa javne uprave, dodatno unapređujući kvalitet i stručnost kadra, cirkulaciju vještina i znanja, te da promovišu napredovanje po zaslugama, depolitizaciju i profesionalnu javnu upravu.

Rekli ste da EU nije zabranila pomoć MA. Zašto se onda Vlada poziva na preporuke EU kada je u pitanju gašenje MA?

KORDIĆ: Zahtjev EU je da Crna Gora, kao država kandidat za članstvo, treba da gradi snažan i funkcionalan sistem kontrole državne pomoći, istovremeno poštujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropske unije i Crne Gore. Član 73 ovog Sporazuma podrazumijeva:

– Kao prvo, da ista pravila u oblasti politike konkurencije važe za Crnu Goru kao i za države članice EU, odnosno da se zabranjuje svaka državna pomoć koja narušava ili prijeti da naruši konkurenciju favorizovanjem određenih privrednih društava ili određenih proizvoda. To znači da iznalaženje održivih modela, između ostalog i dodjele državne pomoći nacionalnim kompanijama, mora biti u ovim okvirima, odnosno usklađeno s pravilima EU.

– Kao drugo, da mjere državne pomoći ocjenjuje operativno nezavisno tijelo, odnosno Agencija za zaštitu konkurencije – AZK. Ispunjavanjem završnih mjerila za 8. poglavlje Konkurencija, Crna Gora će jačati svoje kapacitete za puno sprovođenje pravne tekovine EU u ovoj oblasti, naročito administrativne i pravosudne kapacitete u oblasti antimonopolskih pravila i kontrole državne pomoći, kao i izgraditi odgovarajući bilans rezultata. To su ključni zahtjevi EU u oblasti pregovora.

Ono što je važno je da je Evropska komisija naš strateški partner i da je i ovdje spremna da pruži dodatnu ekspertsku pomoć, kako bi naše institucije jačale svoju ekspertizu u skladu s najboljim praksama EU.

IZVOR: POBJEDA/Jovana Đurišić