Kordić: Očekivanja EK su da Crna Gora postupno adresira sve preporuke VK

Kordić je u intervjuu agenciji MINA, komentarišući usvajanje izmjena Zakona o državnom tužilaštvu, kazala da je dodatna vrijednost cjelokupnog procesa evropske integracije u otvaranju inkluzivnog dijaloga uz podsticanje kulture kompromisa.

– To se u konkretnom slučaju reflektovalo kroz opredjeljenje da se sagleda značajan dio preporuka iz mišljenja Venecijanske komisije (VK) u prvoj iteraciji i u potpunosti odustane od predlaganja propisa kojim bi bilo ukinuto Specijalno državno tužilaštvo – rekla je Kordić.

Ona je navela da je drugi iz takozvanog paketa tužilačkih zakona – Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom tužilaštvu potom oblikovan u dinamičnoj konsultaciji domaćih aktera i saradnji s VK.

Kordić je ukazala da novi instrumenti i mehanizmi u funkciji depolitizacije i unapređenja efikasnosti tužilaštva jednim dijelom adresiraju izbalansirane preporuke iz mišljenja VK, a da je Evropska komisija (EK) pohvalila konsultovanje VK oba puta prilikom izrade izmjena i dopuna zakona.

– Očekivanja EK su na stanovištu da Crna Gora treba da postupno adresira sve preporuke iz mišljenja VK i da kreira ambijent za dijalog među političkim partijama zastupljenim u Skupštini u pogledu imenovanja čelnih pozicija u pravosuđu – rekla je Kordić.

Ona je kazala da vjeruje da će EK u svom non-pejperu o stanju u vladavini prava koji se očekuje tokom ovog mjeseca, naglasiti te poruke.

Kordić smatra da su EK i VK razumjele opredjeljenje i potrebu Crne Gore za suštinskom reformom vladavine prava, i namjeru da se da kroz izmjene tužilačkih zakona doprinese daljem građenju bilansa rezultata u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala.

– Sa druge strane, u pitanju su kompleksne reforme u kojima se moramo voditi najboljim međunarodnim i evropskim praksama – istakla je Kordić.

Prema njenim riječima, sada bi se trebalo posvetiti otvaranju dijaloga o imenovanju nosilaca ključnih funkcija u tužilaštvu i pravosuđu kroz razgovor i konsenzus svih uključenih strana, kako bi se stekli uslovi za nastavak borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i došlo do završnih mjerila u poglavljima 23 i 24.

– Time bismo dali impuls za postupno zatvaranje svih drugih poglavlja i doprinijeli vladavini prava, kao okosnici pregovora i katalizatoru napretka u pristupanju Evropskoj uniji (EU) – ocijenila je Kordić.

Ona je kazala da EU politiku proširenja smatra jednom od svojih najuspješnijih politika strateške nadogradnje snažnije kohezije, demokratije i prosperiteta na cijelom evropskom kontinentu i da to treba da bude vodilja i za Crnu Goru.

Prema riječima Kordić, zamor od proširenja je idiom koji se pojavljivao uvijek kada bi proces proširenja EU, koji traje maltene od njenih samih začetaka, usporio u odnosu na očekivanja učesnika toga procesa.

Tako se, dodaje ona, u posljednje vrijeme ponovo govori o zamoru EU i njenih država članica od proširenja na Zapadni Balkan.

– Međutim, riječ je o potrebi konsolidacije na obje strane, naročito imajući u vidu geopolitičke izazove sa kojima se suočava sama EU – Bregzit, migracijski izazovi, ekonomska kriza izazvana pandemijom Covid-19, geostrateško pozicioniranje EU u svijetu – objasnila je Kordić.

Ona je rekla da ohrabruje aktuelna politička debata o strateškim prioritetima vanjske politike EU koji pažnju usmjeravaju na Zapadni Balkan.

Kordić je kazala da su države Zapadnog Balkana intenzivno posvećene političkim, ekonomskim i socijalnim reformama na unutrašnjem planu, između ostalog i zbog potrebe boljeg pozicioniranja u pregovorima sa EU.

Sa druge strane, kako je navela, Unija je, u nastojanju da uvede snažniju političku dimenziju u složen tehnički proces pristupanja, odlučila da revidira metodologiju pregovora o pristupanju i proširi je tako da ona ne obuhvata samo ispunjavanje kriterijuma za članstvo, već i mnogo širu političku sliku.

– Usvajanjem revidirane metodologije pregovora, EU je vratila politiku proširenja kao njen vanjskopolitički cilj u fokus, što je definitivno pozitivna poruka za države Zapadnog Balkana – ocijenila je Kordić.

Ona smatra da će, osim transformativnog potencijala koji nosi, proces pristupanja prema revidiranoj metodologiji pružiti državama kandidatima mogućnost intenzivnijeg političkog dijaloga sa državama članicama i institucijama EU, a omogućiće im i postepeno uključivanje u sektorske politike Unije u onim oblastima gdje su, po procjeni EU, dovoljno napredovale.

– Na nama je da ovaj posticaj iskoristimo na najbolji mogući način, kroz definisanje konkretnih programa rane integracije, snažnije korištenje pretpristupnih fondova i unapređenje sistema za puno sprovođenje pravne tekovine EU – dodala je Kordić.

Ona je kazala da Crna Gora, kao jedina država kandidat s otvorenim svim poglavljima pregovora, prepoznaje dodatnu vrijednost revidirane metodologije prvenstveno u snažnijem političkom upravljanju procesom.

– To Crnoj Gori pogoduje imajući u vidu našu stoprocentnu usaglašenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU od samog početka pregovora 2012. godine – navela je Kordić.

Kordić je kazala da će ti politički elementi revidirane metodologije biti obuhvaćeni međuvladinim konferencijama, gdje će Crna Gora predstaviti političku posvećenost procesu i sprovedene reforme.

Grupisanje poglavlja u klastere, prema njenim riječima, za Crnu Goru nije relevantno u smislu otvaranja poglavlja, ali će donijeti sinergiju među poglavljima unutar klastera i njihovom boljem uvezivanju sa prioritetima Ekonomskog i investicionog plana za Zapadni Balkan.

– Osim toga, zalagaćemo se i za iskorišćavanje prilike koju je EU nagovijestila u revidiranoj metodologiji u smislu učešća države kandidata kao posmatrača u radnim tijelima Unije za one oblasti u kojima je Crna Gora napredovala prema mišljenju Komisije – rekla je Kordić.

Kako je dodala, to bi crnogorskim institucijama omogućilo da se na vrijeme upoznaju sa načinom donošenja odluka na nivou Unije i kreiranjem sektorskih politika i daju svoj doprinos.

– Svi ovi elementi revidirane metodologije mogu pregovorima o pristupanju dati novu energiju i, zajedno sa restrukturiranjem pregovaračke strukture usljed promjena na nivou Vlade, ponovo vratiti proces pregovora i pristupanja na „brzi kolosijek“ – ocijenila je Kordić.

Ona je kazala da će, bez obzira na brojne izazove koje je pandemija koronavirusa donijela EU na unutrašnjem planu, politika proširenja sigurno biti pozicionirana visoko među prioritetima predsjedavanja Slovenije Savjetu EU u drugoj polovini godine.

Kordić smatra da je EU i državama članicama potrebno približiti Zapadni Balkan i predstaviti ga kao organski dio evropskog kontinenta sa bogatom kulturom i tradicijom, koje teži istim vrijednostima kao Unija.

– Slovenija kao država bliska Zapadnom Balkanu, koja odlično razumije prilike u ovom dijelu kontinenta, može biti izvrstan glasnogovornik regiona i promoter načela regate u procesu pristupanja – istakla je Kordić.

Ona je kazala da očekuje da će zvanična Ljubljana nastaviti da podržava i promoviše napredak Crne Gore na evropskom putu.

– Nadam se da ćemo tokom slovenačkog predsjedavanja imati priliku da demonstriramo usklađenost prioriteta Vlade s prioritetima predsjedništva, kao i konkretne rezultate s akcentom na vladavinu prava – dodala je Kordić.

Ona je kazala da, s obzirom da je Crna Gora jedina država kandidat sa svim otvorenim poglavljima i punom usklađenošću sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, očekuje dalje afirmisanje nedvosmislene geostrateške orijentacije države učešćem u političkom dijalogu na visokom nivou, kroz Samit zemalja Zapadnog Balkana i EU i Savjet o stabilizaciji i pridruživanju.

– Vjerujem da tokom slovenačkog predsjedavanja Savjetom EU možemo u prvi plan staviti i instrumente za učešće o debati o budućnosti Evrope, bez obzira što Konferencija kao platforma formalno nije otvorena za države kandidate, kako bismo omogućili da se čuje glas naših mladih ljudi, univerziteta, pa i privrede, o idejama za bolju viziju zajedničke evropske budućnosti – rekla je Kordić.

Komentarišući ocjenu predsjednika Slovenije Boruta Pahora da je potrebno naći novu strategiju bržeg proširenja EU na sve države Zapadnog Balkana, kako te zemlje ne bi razmišljale o opasnim alternativama, Kordić je kazala da je geostrateška orijentacija Crne Gore neupitna i da je odražena u ključnim prioritetima Vlade.

Ipak, kako dodaje, svaka izjava visokih zvaničnika država članica EU kojom se potvrđuje njihova privrženost politici proširenja je dodatno ohrabrujuća za države Zapadnog Balkana.

– Naročito pozdravljamo želju za što bržom integracijom ovog regiona u EU. Međutim, ne očekujem da će Unija u tu svrhu opet mijenjati ili obnavljati strategiju proširenja, naročito imajući u vidu da je prošle godine revidirala metodologiju pristupnih pregovora – rekla je Kordić.

Ona je naglasila da je na Crnoj Gori da, kao najbliža članstvu, demonstrira primjenjivost i uspješnost nove metodologije i njenu dodatu vrijednost.

Kordić je navela da je na državama kandidatima i potencijalnim kandidatima da intenziviraju reformske procese na nacionalnom planu i ispunjavanje zahtjeva koje nameće proces pristupanja, i da time opravdaju očekivanja svojih građana koji u visokom procentu podržavaju ideju članstva u EU.

– Upravo zbog tako snažne podrške građana pristupanju EU, koji na u Crnoj Gori iznosi 75 odsto, sigurna sam da EU nema alternativu na Zapadnom Balkanu i da ne postoji opasnost od priključivanja drugim savezima – rekla je Kordić.

Ona je kazala da u slučaju Crne Gore to potvrđuje i apsolutna usaglašenost vanjske politike sa stavovima i principima EU od početka pregovora.