Video
Podgrupe u okviru Odbora za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva privode kraju višemjesečni ozbiljan i odgovoran rad na kreiranju konkretnih zakonskih rješenja. Član Odbora Miodrag Vuković kazao je u razgovoru za Novu M da oni koji su posvećeno radili uskoro će ponuditi parlamentu predloge na usvajanje. Boris Mugoša iz SD-a očekuje da se predlozi definišu tokom jula.
„Mi smo vodili vrlo dobru komunikaciju, kroz otvoren razgovor sa NVO, sa akademskom zajednicom i došli smo do nekih rješenja koja su u ovom trnutku na dobrom putu da budu do kraja transformisana, oblikovana kao nova rješenja koja treba podržati, koja će sigurno obogatiti, osnažiti taj dio nužne pretpostavke za izborni proces“, poručuje Vuković.
„Očekujem negdje da tokom jula definišu konačne predloge, da ih upute odboru na dalje reforme, za dalje odlučivanje. Ono što je važno, tokom cijelog ovog perioda zajedno sa poslanicima iz vladajuće većine, na ovim zakonskim rješenjima su vrlo profesionalno radili predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice i stručne službe skupštine“, kaže Boris Mugoša.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović sa druge strane, mišljenja je da mehanizam kojim bi se izborno zakonodavstvo u punom kapacitetu primijenilo i koji bi omogućio fer i slobodne izbore jeste tehnička vlada.
„Bez tehničke vlade koja bi nadzirala ono što je Odbor uradio nema ni smisla rad Odbora, tako da očekujem da evropski zvaničnici, ukažu na taj dio da prosto rad odbora i reforme izbornog zakonodavstva, ima smisla ukoliko postoji tehnička vlada, koja će to da primijeni“, ističe Damjanović.
Vuković vjeruje da će se u izbore iduće godine ući sa inoviranom normativnom osnovom.
“Da li će iz toga stajati odbor u punom sastavu, ja hoću da vjerujem nadam da će se to desiti, da li će se desiti nešto drugo, a takođe nesumnjivo legitimno, vrijeme pred nama će pokazati, ovo neka bude poziv, da je to račun bez krčmara, što rade pojedine opozicione strukture u našem parlamentu kada je ovaj posao u pitanju“.
Iz SD-a napominju da su na ovim zakonskim rješenjima vrlo profesionalno radili i predstavnici civilnog sektora i akademske zajednice i stručne službe Skupštine.
„Ostaje nam da u periodu koji je pred nama odradimo konsultacije sa institucijama i organizacijama, koje su nam pisanim putem dostavili sugestije, koji su pokazali interesovanje da daju doprinos unapređenju ovog krovnog zakona, to je prije svega DRI, Agencija za spriječavanje korupcije, Ženska politička mreža i Udruženje mladih sa hendikepom CG“ .
Siguran je, kako kaže, da će i opozicija preuzeti svoj dio odgovornosti u ovom procesu.
„Čini mi se da sada mnogo jasnije nego ikada sa svih relevantnih evropskih i međunarodnih adresa se daje jasan signal opoziciji da se vrati u Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva, uostalom i sam ambasador Orav je rekao da je to najbolje mjesto za politički dijalog. Nadam se da nam je svima cilja da povećamo samo povjerenje građana u sam izborni proces“.
Podsjećanja radi, u izvještaju o napretku Crne Gore naglašava se da izborna reforma ostaje od vitalnog značaja za ponovno uspostavljanje izbornog povjerenja. Država je po tom pitanju uradila sve što je u njenoj moći. Ali je neshvatljivo da one opozicione partije na čiju se inicijativu formirao Odbor za izmjenu izbornog zakonodavstva od početka njegovog formiranja ne učestvuju u radu. Time su Aleksa Bečić iz Demokrata i Dritan Abazović iz Ure izigrali povjerenje visokih čelnika Evropske unije, prema ocjenama sa najviših međunarodnih adresa. I šef Delegacije EU u CG Aivo Orav to je nekoliko puta potcrtao kao svojevrstan nonsens. Demokrate i Ura međutim i dalje bojkotuju Skupštinu.
Stanje pat-pozicije, kako kaže Damjanović, neće donijeti ništa.
„U smislu poboljšanja onoga što je svima nama cilj a to je izborno zakodavstvo, ja sam negdje u oktobru rekao da je uslov da se u punom kapacitetu učestvuje u radu Odbora, te da se definiše unaprijed način kako će se to primijeniti, dakle izborno zakonodavstvo – koje mi budemo na Odboru, ili putem dogovora unutar Odbora – promijenili“, objašnjava Damjanović.
Preporučeno
Podsjetimo, privremeni Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva formiran je kako bi se unaprijedio okvir za održavanje daljih izbora i povećalo povjerenje javnosti u izborni proces. Demokrate i Ura su, prvenstveno, prihvatili da učestvuju u pregovorima, ali su se ubrzo predomislili i odlučili da nastave bojkot Parlamenta, te da se reformom izbornog zakonodavstva ne bave kroz insititucije. Bečić i Abazović su prvobitno prezentovali plan izbornih reformi komesaru za proširenje Johanesu Hanu u Briselu i to na 35 strana, i tom su prilikom iskazali navodnu spremnost da se uz podršku Evropske unije u ad hoc parlamentarnom radnom tijelu bore za implementaciju predloženih rješenja. Komesar za proširenje Evropske unije Johanes Han, tom prilikom je saopštio da svi politički subjekti u demokratskim institucijama moraju da se angažuju u konstruktivnoj debati, a debata mora da se odvija u Parlamentu.
