“Ne znam za ministre, ali mene niko iz Srpske pravoslavne crkve SPC ne zove da bi mi diktirao zahtjeve niti odluke. Izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti ne gledam kao dug prema crkvi, to je dug pravnoj državi koja teži da se pridruži EU. Crkva je državu samo podsjetila na svjetske standarde po tim pitanju”, kazao je Krivokapić u intervjuu za nedjeljnik NIN.

On je dodao da su predložene izmjene Zakona o slobodi vjeroispovijesti pozdravili iz crkve i smatra da će njegovim usvajanjem crkva da se vrati redovnim poslovima.

Krivokapić je rekao da je bio realističan kada je kazao da će Vlada trajati pun mandat, “jer je taman toliko potrebno da bi se napravio realan pomak u svim segmentima života u Crnoj Gori”.

“Ukoliko većina ruku u parlamentu odluči da skrati mandat, ići ćemo na izbore. Imaćemo građanima šta reći. Nadam se da bi oni, koji bi u tom slučaju izazvali izbore, tu odluku mogli da objasne”, naveo je Krivokapić.

Odgovarajući na pitanje da li je spreman da podnese ostavku ako najavljena borba protiv korupcije i kriminala ne bude dala rezultat, Krivokapić je rekao da o ostavci u tom kontekstu ne razmišlja, jer je posljednja osoba u Crnog Gori koja će stajati na putu sprovođenja zakona.

“Ja sam za sprovođenje pravde na osnovu čvrstih dokaza, bez velike buke, ali sa jakim presudama, koje će biti najsnažnija poruka svima koji su se ogriješili o zakon””, rekao je Krivokapić.

Na pitanje o njegovim ranijim izjavama da Crna Gora neće preispitivati odluke o priznanju Kosova i uvođenju sankcija Rusiji, Krivokapić je odgovorio da je to politička realnost, a ne njegove političke želje.

“U parlamentu Crne Gore danas nema dovoljno ruku ni za jednu odluku o kojoj govorite. I to nema veze sa mojom karijerom. Čak i da se ona danas završi, Crna Gora ni sjutra neće imati potreban broj ruku za odluku o Kosovu ili o Rusiji”, naglasio je on.

Krivokapić je rekao da Crna Gora ima ambiciju da postane 28. članica EU i dodao da je nova vlada sprema na tome da radi koliko god je potrebno.

“Da otklonimo se nedostatke koji nas dijele od velike evropske porodice. EU posljednjih godina ima svoje probleme, koji nijesu povezani sa regionom Zapadnog Balkana i to sigurno utiče i na politiku proširenja”, zaključio je Krivokapić.