Video
U dopisu koji je Krivokapić uputio Bečiću 21. januara, premijer obavještava predsjednika Skupštine da je ,,saglasno ovlašćenjima iz člana 25 stav 2 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost predložio Vladi da za direktora ANB-a imenuje Dejana Vukšića, dosadašnjeg vršioca dužnosti direktora ANB-a“, te da shodno zakonu traži mišljenje parlamenta.
” Sa tim u vezi, saglasno odredbi člana 25 stav 3 Zakona o ANB, dostavljam Skupštini Crne Gore prijedlog za imenovanje direktora ANB-a, radi davanja mišljenja”, navodi se u pismu Krivokapića kojim je premijer ušao u zakonsku proceduru za imenovanje direktora ANB.
Vlada je 17. decembra prošle godine imenovala Vukšića za vršioca dužnosti direktora ANB-a, do imenovanja direktora Agencije u skladu sa zakonom, a najduže na šest mjeseci.
” Pošto je za imenovanje direktora ANB neophodno sprovesti zakonom propisanu proceduru i pribaviti i mišljenje Skupštine Crne Gore, smatram da su se stekli uslovi da Vladi predložim imenovanje Vukšića za direktora ANB”, navodi se u obrazloženju Krivokapića.
Međutim, nakon što na sjednici Odbora za bezbjednost, koja je trebalo da bude održana u petak, nije bilo kvoruma, Vlada je na prijedlog Krivokapića, bez održavanja sjednice, imenovala Vukšića na funkciju direktora ANB-a i isti dan objavila u Službenom listu iako nije dobila mišljenje parlamenta. Time je grubo prekršen Zakon o ANB koji precizira striktno definisanu proceduru koja podrazumijeva mišljenje parlamenta o kandidatu.
” Direktora Agencije imenuje i razrješava Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade. Prijedlog za imenovanje direktora Agencije Vlada dostavlja Skupštini Crne Gore, radi davanja mišljenja. Skupština, nakon rasprave u nadležnom radnom tijelu, daje mišljenje. Direktor Agencije imenuje se na period od pet godina i može biti ponovo imenovan”, navodi se u članu 25 Zakona o ANB-u.
Dopis koji je Krivokapić uputio Bečiću (skrinšot)
Za razliku od Krivokapića, njegov prethodnik Dejan Peruničić je, nakon što je takođe bio vršilac dužnosti, izabran po striktno definisanoj proceduri. Naime, nakon što je predložen od strane tadašnjeg predsjednika Vlade Mila Đukanovića, Odbor za bezbjednost i odbranu je, prema podacima sa sajta parlamenta, dao mišljenje o Peruničiću 30. jula 2015. godine, a Skupština je o tom mišljenju glasala dan kasnije 31. jula.
Vlada Crne Gore je tek nakon dostavljenog mišljenja iz Skupštine 20. avgusta imenovala Peruničića na prijedlog predsjednika Vlade i nakon stava Komisije za kadrovska i administrativna pitanja, doslovno poštujući proceduru predviđenu zakonom.
Više od tri petine poslanika smatra da je imenovanje direktora ANB nezakonito
Da je imenovanje Vukšića nezakonito, smatra više od tri petine poslanika Skupštine Crne Gore.
Poslanički klubovi DPS-a, SD, Demokratskog fronta kao i Liberalna partija su u saopštenjima naveli da je imenovanje Vukšića nezakonito, suprotno Ustavu i praksi.
DF je otišao korak dalje i ocijenio da će Upravni sud sigurno poništiti izbor Vukšića, koga su okarakterisali kao Krivokapićevog čovjeka od povjerenja.
Box2:
SDP podnosi tužbu Upravnom sudu
Nezakonito imenovanje direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića predstavlja flagrantno kršenje zakona povodom čega će SDP u cilju zaštite pravnog poretka države podnijeti tužbu Upravnom sudu, saopštio je generalni sekretar SDP, Ivan Vujović.
Prema njegovim riječima zaobilaženje Parlamenta je čin bez presedana koji pokazuje koliko aktuelna parlamentarna većina drži do elementarnih demokratskih principa i parlamentarizma u državi čija vlast navodno stremi vladavini prava i evropskim integracijama.
“Ako smo u prošlom sazivu imali parlamentarnu karikaturu ovo što se sada radi od crnogorskog Parlamenta bi se slobodno moglo okvalifikovati kao parlamentarna kreatura. Nesposobna vlast je zgazila pravni poredak države i očigledno smatra da, ako su vlast, da im je baš sve dozvoljeno pa i to da brutalno krše Ustav i zakone ove države”, navodi Vujović.
Preporučeno
Kako dodaje, institucije čiji su čelni ljudi izabrani kršenjem zakona nemaju legitimitet da obavljaju svoje ustavne i zakonske dužnosti i to je činjenica koje ova vlast mora biti svjesna.
