“Kada bismo pravili listu šta je ovdje sve smatrano nemogućim, a na kraju se dogodilo, bila bi duga lista. Primjera radi, da vam je neko rekao da se država može zadužiti sa 750 miliona eura bez odluke vjerovatno bi mislili da to nije moguće – a dogodilo se”, kaže Krnić.

On dodaje da bi u normalnim okolnostima i sa odgovornom vlašću koja odluke donosi nakon konslutovanja sa građanima i strukom, ova inicijativa možda bila suvišna, ali da se ovim okolnostima sve mora prevenirati.

“Tim prije jer je šablon koji je prethodio nekim drugim privatizacijama veoma sličan. On se sastoji u tome da učinite neefikasnim rad nekog preduzeća, potom podignete cijene usluge i onda kada ni taj model ne bi radio, sasvim očekivano ponudite određeni vid privatizacije kao rješenje”, logicira Krnić.

Odbornik Prepkreta naglašava da tu partiju dodatno obavezuje i to što su sami sugerisali da je uvođenje stečaja u Vododvod i kanalizaciju moguće jedini način da se ono restruktuira i učini efikasnim, uz neprestano očuvanje njegove javne funkcije.

“Nakon što je i gradonačelnik počeo da govori o toj temi, da bismo prevenirali bilo kakvo proizvoljno tumačenje na tu temu, sada kroz ovaj predlog pocrtavamo da to znači restruktuiranje i zabranu privatizacije vodovoda”, zaključuje priču Krnić uz podjećanje da glasovi o privatizaciji vodnih resursa nisu rijetki i to već u dužem periodu, kako u okruženju, tako i u za sada neformalnim krugovima u Crnoj Gori.

Građanima Botuna treba ponuditi obeštećenje – niko ih nije pitao za kolektor i nepošteno je da sami snose teret

Problem gradskog kolektora i njegove lokacije, te otpora, prije svih, građana Zete i Botuna Krnić označava kao još jedan projekat koji je imao naopaku logiku, odnosno da se prije početka I u toku planiranja nijesu pitali građani.

“Preokret neprestano instira na modalitetu da se prvo pitaju građani, potom da struka ponudi rješenja, a na kraju da političari omoguće primjenu tog rješenja. U ovom slučaju je preskočen prvi korak i zato je problem nastao u njegovom samom korijenu. Struka je rekla svoje glede lokacije i tu teško da može biti pomjeranja”, rekao je Krnić.

On dodaje da su dodatno partije nastojale od ovog pitanja naprave teren za političku borbu, a da su mještani Botuna ponovo “u drugom planu”.

“Njima treba ponuditi u konačnom i obeštećenje. Nije u redu da samo oni poodnose teret odluka koje se odnose na opšte funkcionisanje. Jedanko tako je nepošteno manipulisati sa njima i prećutkivati im da je ta odluka davno donesena bez konsultacija sa njima”, smatra Krnić.

Izgraditi biciklističke koridore koji bi koštali 100 000 eura

Jedan od velikih problema u Glavnom gradu je saobraćaj, odnosno gužve na podgoričkim ulicama u skoro svakom dijelu dana. Skoro 100 000 automobila često prave kolapse na više tačaka u gradu. Krnić kaže da je taj problem Preokretu visoko na listi prioriteta.

“Prvo je potrebno organizovati seriju razgovora sa građanima i mi to činimo po mjesnimo zajednicama i spremni smo da sve te sugestije i primjedbe objedinimo i dostavimo onom ko bi u ime struke nudio dugoročno rješenje ovog probelma. Potom je potrebno da struka sugeriše kako mijenjati plansku dokumentaciju koje bi se onda pridržavale sve naredne vlasti, a ne da se mijenja od jedne do druge predizborne kampanje”, kaže Krnić.

Mišljenja je da dodatno treba stimulisati alternativne oblike prevoza u odnosu na motorna vozila te da je zato Preokret i predložio za ovu godinu izgradnju novih biciklističkih koridora koji bi koštali 100.000 eura.

“Naporedo sa tim nužno je unaprijediti rad opštinskih službi i preduzeća. Počev od administrativnog dijela, pa sve do problema higijene grada. Nije moguće riješti jedan problem a da ne tretirate drugi. Otuda je ovaj zahtjev složeniji i mora da bude plod dugoročnog starteškog pristupa, a ne rezultat želje za jefitnim političkim obećanjima”, podcrtava Krnić.

Podgorica nema kompletirani katastar podzemne infrastrukture

Govoreći o nedostaku kanalizacione mreže u prigradskim naseljima, Krnić upozorava da Podgorica još nema kompletiran katastar podzemne infrastrukture. “Dok se priča  o zapravo elitnom naselju na Veljem Brdu, vlast ne vidi problem kanalizacije po periferiji. Politika je između ostalog i određivanje prioriteta. Prioritetno mora prvo da se skenira stanje, ponovo da se uključi struka i da postepeno radimo na tom dugoročno značajnom probelmu. Nema prečice. To je složen, naporan i skup posao. Nerijetko treba i izvođača iz inostranstva, pa ga prate i složene tenderske procedure. Onaj ko kaže da to može preko noći – prosto obmanuje javnost. Za početak treba nam politička odluka da će to biti prioritet, a ne političke neodržive predizborne priče”, kaže Krnić.

Preokret od izbora u Podgorici obilazi mjesne zajednice

Koliko može partija koja ima dva odbornika u gradskoj skupštini pitanje je na koje Krnić daje jasan odgovor.

“Prvo smo otpočeli sa inicijativama koje se odnose na klubove odbornika i raspored mjesta u odborima koji bi bili otvoreniji i za manje brojne subjekte, na načelu da se otklanja diskriminacija na tom polju. Objasnićemo na Skupštini kako se desilo da inicijative koje je podnosio Preokret procesuira drugi subjekt, no bitnije od toga je da se stvari mijenjaju. Sada smo podnijeli četiri amandmana koji se odnose upravo na saobraćaj, prava podstanara i komunalne servise u praćenju teme komunalne brige o napuštenim životinjama, jednako tako dali smo akcenat i na jačanju ljudskih kapaciteta”, objašnjava Krnić.

Saopštio je da Preokret od izbora obilazi mjesne zajednice i motivišee građane da se bore za njihova prava, odnosno da zajedno sa njima otvore upravu koja je suštinski zatvorena.

“To je prethodnica akcijama koje bi primorale gradske vlasti da bude efikasnije, ažurnije, ako hoćete i kreativnije u rješavanju problema građana. Za taj preokret u politici smo tražili glas, dobili ga i sada se ponašamo u skladu sa tim. Korak po korak, uz riješenost i istrajnost”, zaključuje odbornik Preokreta Mirza Krnić.