Video
Kako navode, biračima kroz izmjenu izbornih zakona treba omogućiti da svojim potpisima podrže više od jedne izborne liste, odnosno kandidata, potrebno je smanjiti broj potpisa neophodnih za kandidaturu, ali i promijeniti model skupljanja potpisa.
“Takođe, treba razmotriti uvođenje diferenciranog cenzusa koji za koalicije predviđao veći izborni prag u odnosu na liste koje samostalno izlaze na izbore”, navode iz CDT-a.
Ovo su neke od preporuka publikacije “Pasivno biračko pravo” koju izdaje Centar za demokratsku tranziciju (CDT), a čiji je autor dr Nikola Mugoša.
“Zloupotrebe koje su se dešavale tokom prethodnih izbornih ciklusa, poput onih kada su se švercovali potpisi podrške za kandidate ili liste, zatim politička odluka DIK da ne prihvati kandidaturu Milojka Spajića za predsjednika države te nemoć, zloupotreba i nemar institucija u ovakvim slučajevima jasno ukazuju da su neophodne korjenite promjene u regulaciji pasivnog biračkog prava”, piše u saopštenju.
Pasivno biračko pravo je, ocjenjuju, subjektivno javno pravo građanina da bude biran što se ostvaruje obezbjeđenjem uslova za ravnopravno nadmetanje kandidata koji su zainteresovani za vršenje poslova u javnoj službi.
“S obzirom na navedene zloupotrebe koje su obilježile ranije izborne procese kao i činjenicu da su one nanijele štetu povjerenju u izborni proces, neophodno je promjeniti model sakupljanja potpisa podrške tako što bi se podrška ovjeravala kod notara ili propisivanjem obaveze polaganja novčanog depozita koji bi se u slučaju odgovarajućeg izbornog rezultata vraćao podnosiocu, ističu iz CDT-a.
Takođe kako se navodi, pasivno biračko pravo podrazumijeva i pravo kandidata da nakon formalnog izbora stupe na funkciju, njime se reguliše i popuna upražnjenih poslaničkih i odborničkih mjesta.
“U analizi se zaključuje da postoji značajan prostor za dodatnim i preciznijim regulisanjem procedure vezane za popunu upražnjenog poslaničkog mjesta”, dodaju.
U tom dijelu, kako su kazali, procedura treba da jasnije definiše ulogu kako političkih subjekata, tako i nadležne skupštine i nadležne izborne komisije. Dodatno, potrebno je regulisati proceduru koja se odnosi na redoslijed pravnih koraka koji slijede nakon konstatacije ostavke poslanika odnosno odbornika.
“Izostajanje izborne reforme bilo je idealno tlo da se nabrojane, ali i druge zloupotrebe nastave iz izbora u izbore, pa je jasno da reforma izbornih zakona mora biti prioritet svih političkih subjekata i pojedinaca u parlamentu”, navode iz CDT-a.
Ova publikacija nastala je u okviru projekta “Doprinos procesu EU integracija”, koji provodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT) u saradnji sa Udruženjem za odgovorni i održivi razvoj (UZOR). Ovaj projekat je finansiran uz doprinos Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Republike Italije. Sadržaj ovog dokumenta predstavlja stavove njegovih autora i ne predstavlja stav Ministarstva vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije.
Preporučeno
Cjelokupna publikacija dostupna je ovdje.
