Video
To je u ogromnom kontrastu sa drugim zemljama regiona čiji ambasadori i ministri stalno dolaze, zovu, interesuju se i bore da bi izvještaji EU bili što pozitivniji. Crna Gora se više u Briselu ne vidi i to je velika šteta, kaže u intervjuu za Pobjedu specijalni predstavnik EU za Zapadni Balkan Miroslav Lajčak.
Nekadašnji ministar vanjskih poslova Slovačke i bivši specijalni izaslanik EU za crnogorski referendum objašnjava da je Crna Gora previše vremena izgubila.
Imali ste veoma važnu ulogu u referendumu za crnogorsku nezavisnost prije 15 godina. Crna Gora je imala Vašu punu podršku na svim funkcijama koje ste obavljali. Sjećam se Vaše izjave, nakon ulaska Crne Gore u NATO, da nema zemlje na svijetu koja je tako brzo napredovala. Kako vidite Crnu Goru danas, sa novim ljudima na gotovo svim najodgovornijim pozicijama, gdje nas vidite za deset godina?
LAJČAK: Uvijek ću biti duboko vezan za Crnu Goru, zato što sam bio direktno uključen u vrlo bitne momente moderne istorije Crne Gore. Način na koji je Crna Gora povratila nezavisnost je nešto na šta možete biti ponosni. To je ostvareno na miran, civilizovan i evropski način. Rezultat tog referenduma niko u međunarodnoj zajednici, pa ni unutar Crne Gore, nikada nije doveo u pitanje. I zemlja je vrlo brzo počela da se integriše u ključne međunarodne organizacije. Taj proces je nastavljen ulaskom u NATO i činjenica je da je Crna Gora najnaprednija u procesu evropskih integracija.
To je cilj svih država u regionu i od svih njih Crna Gora je i dalje bolja, jer je jedina koja je otvorila sva poglavlja i na putu je da ih polako zatvara. Međutim, to nije proces koji ide po autopilotu – to je borba svakodnevna i treba svi da uložimo maksimalne napore da bi uspješno završili taj posao.
Desila se prošle godine i demokratska promjena vlasti što je normalna stvar u demokratijama. To se u Crnoj Gori desilo nakon puno godina, ali bih opet istakao jedan fin, kulturan, evropski način primopredaje vlasti. Crna Gora je dobila novu vladu i ta vlada je evropske integracije proglasila svojim prioritetom, što smo mi toplo pozdravili.
Međutim, Vlada je formirana u decembru i već je u junu izgubila podršku parlamentarne većine. U demokratijama vlada ne može da vlada bez podrške parlamenta, i to se u Crnoj Gori dogodilo, jer se od juna ne donose zakoni i na djelu je potpuna blokada sistema, a to je luksuz koji Crna Gora u ovoj fazi integracija ne može sebi da dozvoli.
Nijedna zemlja sebi ne bi trebala da dozvoli da u procesu integracija potpuno zaustavi reforme, to je stvarno autogol. I da ponovim ono što sam rekao tokom moje posljednje posjete Crnoj Gori: jako sam zabrinut zbog toga što je Crna Gora u Briselu gotovo nestala i to je u ogromnom kontrastu sa drugim zemljama regiona čiji ambasadori i ministri stalno dolaze, zovu, interesuju se i bore da bi izvještaji EU bili što pozitivniji. Crna Gora je nestala i to je velika šteta.
To je potpuno očekivano, s obzirom na to da se Vlada više bavila revanšizmom i smjenjivanjem kadrova prethodne vlasti nego državnim poslovima i integracijama. Država do prije neki mjesec nije ni imala šefove pregovaračkiih poglavlja. Kao da je postojala namjera da se zaustavimo na evropskom putu?
LAJČAK: Da, to se dešavalo, kao da se Crna Gora vrtjela u krug. Vratila se pitanjima religije, jezika, etničke pripadnosti. Zašto se to dešava kada je Crna Gora uvijek bila primjer međunacionalnog sklada, multietnička zemlja, koja nije bila podijeljena po tim pitanjima. Kad su ova pitanja u centru pažnje, to samo za posljedicu ima nove podjele. To su pitanja devedesetih i znamo kako se to završilo. Sada je glavno da ponovo dobijemo proevropsku Vladu, koja ima podršku u Skupštini i koja će sve snage skoncentrisati na evropske reforme. Sve piše u Izvještaju Evropske komisije, to je vodič koje reforme moraju da se sprovedu u oblasti vladavine prava.
Takođe, Izvještaj pokazuje da smo prethodnih mjeseci vidjeli previše tenzija, nepovjerenja i polarizacija između vladajuće većine i opozicije, ali i unutar vladajuće većine. To jednostavno tako ne može da se nastavi jer je to, ponavljam, luksuz koji sebi ne možete priuštiti. Ako velika većina građana podržava evropske integracije, onda i političke elite, koje su dobile od građana mandate, moraju dati sve od sebe u tom procesu.
Moram primijetiti da se Crna Gora vratila u te polarizacije i nacionalne podjele, između ostalog jer je aktuelna Vlada formirana u Manastiru Ostrog, kojim upravlja crkva druge države – Srpska crkva. Mnoge odluke nove izvršne vlasti posredno su uticale da se Crna Gora vrati u devedesete. Kako je takva vlada mogla da ima podršku Evropske unije? Kako objašnjavate taj paradoks?
LAJČAK: Nema tu paradoksa. Prvi akt nove vlade je bila deklaracija oko evroatlantskog puta, to je bila prva snažna poruka prema partnerima – Evropskoj uniji i SAD-u. To je značilo da se promijenila vlada, ali da se nije promijenila strateška orijentacija i mi te poruke doživljavamo vrlo ozbiljno. Prva posjeta premijera Krivokapića je bila posjeta Briselu, dolazili su i ostali zvaničnici Vlade. Svi oni su govorili da je evropska integracija strateški cilj Crne Gore.
Mi smo se u kontaktu sa Vladom i parlamentom bavili nizom konkretnih pitanja. Tu bih posebno istakao stav Venecijanske komisije vezano za Tužilački savjet. Mi želimo da pomognemo Vladi Crne Gore na evropskom putu. Međutim, pitanje podrške u parlamentu je unutrašnje pitanje. To mora Crna Gora svojim snagama da riješi. Mi želimo da vidimo vladu koja ima snažnu proevropsku orijentaciju, jer vjerujemo da je to u najboljem interesu zemlje i njenih građana.
A Crna Gora je već pokazala da ima demokratski kapacitet da ta pitanja rješava svojim snagama. Imate demokratske institucije, lideri imaju svoje mandate i to treba da riješite bez odlaganja, jer je previše vremena već izgubljeno. Već smo izgubili pola godine, vidite da Albanija i Sjeverna Makedonija jedva čekaju, a pitanje je vremena kada će početi pregovore i spremaju se da napreduju najvećom mogućom brzinom. Srbija je, kao jedina zemlja regiona, dobila zeleno svjetlo za otvaranje klastera i niko u Crnoj Gori ne bi trebalo da misli da je ta liderska pozicija u integracijama zagarantovana.
Skupština Crne Gore je izabrala Tužilački savjet izglasavši članove iz reda eminentnih pravnika koji su svi – advokati. Čak trojica advokata u Savjetu su na listi od 301 advokata iz Crne Gore koji su u julu 2020. bili protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Šefica Delegacije EU u Crnoj Gori Oana Kristina Popa kaže da prate proces izbora Tužilačkog savjeta i pozivaju političke aktere da pruže široku podršku za imenovanje nezavisnih, politički neutralnih i profesionalnih članova Tužilačkog savjeta. Ova poruka dokazuje da je i EU zabrinuta što je ovaj izbor politički obojen. Vaš komentar?
LAJČAK: Ambasadorka Popa je izrazila zabrinutost i ja sam saglasan sa njom. Svakako da EU pažljivo prati da li su ti procesi u skladu sa evropskom praksom. Ako bi EU radila jedno, a govorila drugo onda ne bismo nigdje stigli. Ne bih ulazio u te unutrašnje stvari jer Crna Gora ima svoje institucije, ali će EU nakon svakog izbora pitati da li je to bilo u skladu sa evropskim pravilima.
Uvijek ponavljamo da izbor čelnih ljudi u institucijama mora da se obavlja na osnovu profesionalnih kvaliteta, bez partijskog uticaja. Bilo bi jako loše da nakon svake smjene vlasti aktuelna većina dovodi svoje ljude u sudstvo i tužilaštvo. Crna Gora je mala zemlja i nema veliku administraciju koju može tako lako da zamijeni. Zato treba da štiti profesionalnu državnu službu i ekspertizu na svim nivoima.
Rješavanje odnosa Beograda i Prištine je prioritet broj jedan za napredak Srbije i Kosova ka EU, što utiče i na perspektivu regiona. Kako vidite rješenje ovog izuzetno složenog pitanja?
LAJČAK: Ja vidim dijalog između Beograda i Prištine kao pitanje od strateškog značaja za cijeli region. Imamo Srbe i Albance koji žive u svakoj državi na Balkanu, tako da to pitanje prevazilazi odnose Srbije i Kosova i zato će pozitivno rješavanje tog pitanja imati ogroman uticaj na stabilizaciju cijelog regiona. Vrlo je teško, osjetljiva su pitanja, tu je i politički kalendar koji nam ne ide naruku. Imali smo izbore na Kosovu, došla je nova vlada koja ima dosta izričite stavove po pitanju dijaloga.
Mi jesmo u svakodnevnom kontaktu i rješavamo konkretna pitanja. Riješili smo nedavno i veliku krizu vezano za registarske oznake i trudimo se da nađemo najbolji način da razgovaramo. Ja, doduše, imam više dva samostalna dijaloga – jedan sa Srbijom, drugi sa Kosovom umjesto da imamo njihov međusobni dijalog, ali to je sve pitanje vremena jer kompromis nema alternative. I to je zajednički stav i EU i SAD i drugih partnera, eto i Rusija poručuje da je razgovor jedini put za rješenje. Ne postoji način da se riješe ta pitanja van dijaloga i zato ne vidim razlog da se previše gubi vremena jer se samo odlaže rješenje. To nije jednostavno pitanje, ali sam ja umjereni optimista.
Crna Gora ne treba da se plaši za svoju budućnost izvana – nego iznutra
U Podgorici ste komentarisali miješanje drugih država u unutrašnje prilike u Crnoj Gori i napomenuli da je za EU veoma važno da se demokratski procesi odvijaju bez spoljnjeg uticaja, da svaka vlada koja ima demokratski mandat ima mogućnost da svoju politiku vodi autonomno u saradnji sa Evropskom unijom. Međutim, Srbija to ne radi diplomatski, već se otvoreno i sa zvaničnih nivoa miješa u sva unutrašnja pitanja Crne Gore. Zvanični Beograd zvanično forsira projekat „srpski svet“, koji je materijalizovan sa dva miliona eura koje je Vučić poklonio Nikšiću. To je nacionalistička politika koja nas direktno vraća u devedesete. Kako komentarišete ove izazove?
Preporučeno
LAJČAK: Crna Gora mora da ima više samopouzdanja, to je zemlja koja je već članica NATO-a, to je država koja samostalno odlučuje o svojoj budućnosti. Ko god i šta god pričao, kakve god stavove iznosio van zemlje to ne bi smjelo da utiče na odluke koje donosi država Crna Gora. Drugo, Crna Gora ima svoje zakone i ako se nešto dešava van zakonskog okvira, onda se odmah mora reagovati. Takođe, ako se nešto dešava mimo evropskog prava i konvencija, mora se odmah reagovati. Bilo bi dobro da manje brinemo o tome šta drugi pričaju, a više radimo za svoju korist. Crna Gora ne treba da se plaši za svoju budućnost izvana, nego iznutra.
