Video
To potvrđuju, kaže ona, i novi primjeri dezinformisanja uoči predstojećih vanrednih parlamentarnih izbora koji su zakazani za 11. jun a koje je evidentirala redakcija Raskrinkavanja, platforme CDT-a. U posljednih nekoliko izbornih ciklusa redakcija Raskrinkavanja uočila je više obrazaca dezinformisanja koji su očigledni i uoči parlamentarnih izbora.
Lažna istraživanja javnog mnjenja
“Dominantan oblik predizbornog dezinformisanja je objavljivanje lažnih istraživanja javnog mnjenja koja za cilj imaju direktno uticanje na birače, bilo da je u pitanju namjera da se birači podstaknu ili obeshrabre da svoj glas daju određenom kandidatu/kinji ili”, istakla je ona.
Prema njenim riječima zajednički imenilac im je pripisivanje nekoj od renomiranih istraživačkih agencija, kako bi se stvorila što uvjerljivija slika, a dezinformatorima nije strano ni da lažno istraživanje pripišu nekoj inostranoj ili čak i nepostojećoj agenciji.
“Nerijetko se dešava da se ovakva istraživanja pojave tik pred izbore, što je ujedno i signal da moramo biti sumnjičavi prema takvom sadržaju jer je objavljivanje rezultata ispitivanja javnog mnjenja 15 dana prije izbora zabranjeno. Upravo ovaj vakum u informisanju posluži za razna podmetanja, međutim građani/ke moraju imati na umu da kredibilne agencije koje rade istraživanja javnog mnjena i kredibilni mediji ne bi kršili zakon kojim se uređuje ovo pitanje”, istakla je Jovanović.
Fabrikovane izjave
Ona dodaje da su visoko na ljestvici pozicionirane i fabrikovane izjave političara/ki ili javnih funkcionera/ki , koje nije uvijek jednostavno faktčekovati, jer obiluju neprovjerljivim, često i bizarnim tvrdnjama.
“Predstavljaju idealnu alatku da se određenom kandidatu/kinji nanese politička šteta, pogotovo imajući u vidu brzinu prenošenja i dijeljenja takvog sadržaja na društvenim mrežama, kao i potencijalno visoku vidljivost. Dodatno, kada za takve izjave i stigne demanti pitanje je da li će on uopšte doći do svih onih koju su pročitali prvobitnu verziju izjave i da li će ih u konačnom razuvjeriti. Zato je važno da budemo sumnjičavi ukoliko određeni nekredibilni izvor objavljuje ili dijeli izjavu političara/ke koje se ne može pronaći i provjeriti u mejnstrim medijima, putem zvaničnih profila pojedinaca ili organizacija na drušvenim mrežama i sl…”, kazala je ona.
Fotošop, posebne akcije policije, tajni sastanci
Jovanović naglašaca da kako se približava izborni dan tehnike manipulisanja biračima postaju intenzivnije, a na sam dan izbora obično dođe do kulminacije, pa samo tokom nedavno održanih predsjedničkih izbora svjedočili i kreiranju fotošopiranih fotografija koje su navodno prikazivali pretučene članove određenih političkih partija.
“Pojedini mediji su izvještavali o prijetnjama nekim predsjedničkim kandidatima, posebnim akcijama policije, hapšenjima simpatizera i aktivista, tajnim sastancima… Sve te tvrdnje nijesu imale nikakvo uporište u činjenicama, a kreirane su svjesno i sa namjerom dezinformisanja javnosti”, upozorava ona.
Marginalni portali i njihova “nezvanična saznanja”
Nezvanična i nepotvrđena saznanja marginalnih portala obično prate sve navedene tehnike dezinformisanja i u sprezi sa društvenim mrežama, koje imaju puno veću vidljivost, ostvaruju svoj puni potencijal.
“Ovdje često prednjače regionalni portali, dominantno iz Srbije, a pojedini od njih su na izborni dan u javnost plasirali određene tvrdnje na ivici zdravog razuma i lošeg humora. Autori takvog sadržaja gotovo uvijek pribjegnu senzacionalizmu, osmišljavaju obmanjujuće i klikbejt naslove, a navode u tekstu potvrđuju neimenovanim izvorima “koji su željeli da budu anonimni” i “čija su imena poznata redakciji” i na ovaj način se zloupotrebljava pravo zaštite izvora u svrhu dezinformisanja”, napominje Jovanović.
Preporučeno
I dok Raskrinkavanje, naglašava, spremno dočekuje potencijalno kreiranje i objavljivanje novih/starih dezinformacija” građanima/kama želimo da poručimo da kritički preispituju sve informacije koje im se plasiraju, da “na prvu loptu” ne vjeruju u sadržaj koji može djelovati zaista uvjerljivo i da pokušaju da se, kad god je to moguće, informišu putem više kredibilnih izvora prije nego donesu određene zaključke ili odluče da određeni sadržaj podijele sa još nekim.”
