Video
E, ovakvo pisanje zakona ima puno rupa!
Počnimo od osnovnog pravila donošenja zakona, a to je da se zakon mora jednako odnositi na sve građane. Ovaj se odnosi na 0,1 odsto građana. I pritom se ne odnosi čak ni na sve metalce i sve rudare.
U tu grupu ne spadaju radnici bivšeg metalskog giganta ,,Radoja Dakića“, kojima po pravosnažnim presudama, presudama suda u Strazburu i Ustavnog suda Crne Gore Vlada duguje – 32 miliona eura bez kamata. Tu ne spadaju ni penzioneri beranskog rudnika uglja, niti rudnika Šuplja stijena, ni Brskova…
Prijedlog zakona se ne odnosi ni na radnike koji su bez posla ostali nakon što su bankrotirali Obod, Košuta, Gornji Ibar, Vunko, Titeks, Fabrika papira Berane, Gorica, Polimka, Guming, Lenka, Prva petoljetka, ,,Velimir Jakić“, ,,Vukman Kruščić“, FAK, Autoprevozno, HTP Onogošt, HTP Boka, Solana, Prvoborac, Duvanski kombinat, Imako, Mladost, ,,Špiro Dacić“, Termovent, Optel, Građevinar, Ugostiteljstvo, Šumarsko preduzeće Rožaje, Ski-centar Bjelasica, Impregnacija drveta, Ski-centar Durmitor, Trgopromet, Mljekara Podgorica, Riviera Kotor, Novi prvoborac, Ibarmond, Kristal, Dekor, Famod Rožaje, Livnica Nikšić…
Ukratko: neki su radnici ,,jednakiji od drugih“.
Druga falinka zakona je u tome što za finansiranje ovih otpremnina Vlada obavezuje sve građane Crne Gore, kako one koji zarađuju pet hiljada eura, tako i one čija je mjesečna plata 350 eura ili manja od prosječne od 530 eura. S tim, što je ovih posljednjih više od 120 hiljada. To su oni radnici kojima se dio plate isplaćuje na ruke, oni kojima su doprinosi uplaćivani na minimalce ili nikako, oni koji od početka ili od trećine svog radnog staža rade u privatnom sektoru i za koje se Vlada ne brine, niti planira da im isplati otpremnine kad pođu u penziju.
To su oni građani od čijih su poreza već dva puta isplaćene otpremnine, na primjer, radnicima KAP-a. Prvi put, kad je fabrika privatizovana, država im je iz budžeta, koji treba da bude namijenjen svim građanima, isplatila otpremnine i to na način da su se one smanjivale u odnosu na blizinu penzije, pa su najveće otpremnine dobili oni koji su bili najdalje od penzije. Drugi put radnicima KAP-a u stečaju omogućeno je da odu u punu prijevremenu penziju sa 45 do 50 godina starosti.
I njih 200 se, kako je u četvrtak saopšteno u dopisu zaposlenih u KAP-u medijima, nakon toga zaposlilo ponovo u KAP-u u stečaju, primajući penziju koja u prosjeku iznosi 500 eura i otprilike istu toliku platu. Potom su neki ljudi, predstavljajući se lažno kao sindikalci KAP-a, jer sindikata nema u firmi u stečaju, bili primani u Skupštini i tumačili kako su ovi honorarci koji primaju i platu i penziju oštećeni, jer nemaju godišnji odmor i ne uplaćuju im se puni doprinosi?!
I to nije kraj diskriminacije ostatka građana. Pošto je leks specijalisom stečajcima KAP-a, Željezare, Rudnika boksita omogućeno da sa 45 i 50 godina starosti pođu u punu starosnu penziju za koju je potrebno navršiti tada 67, a sada 66 godina, onda je to platio (opet) ostatak građana. Da Fond PIO ne bi bio preopterećen zbog ovog leks specijalisa, Skupština mijenja odredbe zakona o odlasku u prijevremenu penziju i ostatku građana zabranjuje uračunavanje beneficiranog radnog staža.
Ostatku građana se za odlazak u prijevremeniu penziju ne zabranjuje samo uračunavanje beneficija, već im se, za razliku od ovih povlaštenih leks specijalaca, uračunavaju i kazneni bodovi za svaki dan penzionisanja prije navršenih 66 godina. Ostatku građana ne računa se ni puni beneficirani staž kad dostignu 66 godina života i pođu u starosnu penziju, nego im se beneficije za godine života smanjuju i ostaju im za obračun boda.
Uz to, za stečajce iz bivših državnih preduzeća je formiran i Fond rada, takođe od poreskih uplata 184 hiljade zaposlenih, od kojih 130 hiljada radi u privatnom sektoru i za koje nema ni leks specijalisa ni fondova rada, ni otpremnina iz budžeta. Za njih čak nema ni zakona po kojem mogu da tuže poslodavce, jer im nijesu uplaćivali penzijski doprinos, odnosno lažno su ga uplaćivali na minimalac. Po zakonu o stečaju, a i po ostalim zakonima, doprinosi nijesu vlasništvo radnika, već države, kojoj ne pada na pamet da tuži sama sebe.
I, na kraju, Ustavni sud je već jednom proglasio neustavnim zakon po kojem je 450 penzionera KAP-a trebalo da dobije 5,4 miliona eura na ime otpremnina. Zbog diskriminacije! Misle li ovi u Vladi da je problem diskriminacije nestao zato što su na spisak leks specijalaca dodali još 200 penzionera iz tri druge firme?
Preporučeno
Bilo bi zgodno konačno utvrditi đe je ta crta koju treba podvući, jer ćemo ovako u beskonačnost od izbora do izbora, pa ćemo otpremnine isplaćivati i – potomcima leks specijalaca.
