“Službe su u prvom redu osnovane da štite vlastiti nacionalni interes, interes svoje države i svog naroda. I koliko su službe u toj zaštiti interesa svog naroda, svoje države uspješne, toliko su uspješne i u međunarodnoj suradnji i toliko su priznate i toliko su poželjne za saradnji”, kazao je on.

Crna Gora kao članica NATO Saveza, kao saveznica i njene vojne I civilne službe, kako je rekao, rade u skladu s onim što se događa i što su ciljevi ne samo zaštite nacionalne sigurnosti Crne Gore, nego i u sklopu sigurnosti koje provodi NATO.

“Crna Gora je po meni već duže vrijeme, izložena jednoj agresiji proruskoj i prosrpskoj. Ta jedna suluda ideja Velike Srbije koja je nanijela svo zlo na ovom području i koja je uzrok svih zala na ovom području, nažalost je još živa. Pokušava se operacionalizirati kroz tzv. srpski svet. Ono što je bitno je jedna vrlo nečasna uloga Srpske pravoslavne crkve u tome, gdje, ona zapravo vodi sve te procese i naštetili su i srpskom narodu, ali i crnogorskom narodu”, ocjenio je Letica.

TV E: Mnogo bezbjednosnih zakona u Crnoj Gori čeka na izmjenu, ali crnogorskim poslanicima najveći izazov biće izmijena Zakona o SDT-u. Šta bi izmjene tog zakona suštinski trebalo da donesu Crnoj Gori, naročito u susret dobijanju završnih mjerila za poglavlja koja se tiču vladavine prava?

LETICA: Kod vas je to Zakon o Specijalnom državnom tužiteljstvu, kod nas je to bio Zakon o USKOK-u.Mi smo davno, već prije 20 godine više, formirali USKOK kao jedno tijelo u okviru državnog odvjetništva ili tužiteljstva koje se bavi i treba se baviti suprostavljanjem najorganiziranijim i najtežim oblicima organiziranog kriminala i korupcije. Naime, borba protiv korupcije i to one kako kapilarne, tako i one, reći ćemo, strateške je od bitne važnosti za svaku zemlju, a posebno za one zemlje koje teže euroatlanskim integracijama, odnosno članstvu u Europsku uniju. To je uvjet bez kojega se ne može.

To tužiteljstvo ili odvjetništvo, kao hoćete, treba biti dobro opremljeno i kadrovski i tehnički, treba biti zakonski dobro pokriveno, treba imati snažni suport politike, kako vladajuće, tako i opozicije, treba imati suport u policijskim snagima, i treba se raditi o tužiteljima i o policiji koji su posebno provjereni, posebno određeni za te zadatke koje su vrlo, rekao bih, složeni i vrlo osjetljivi. Bez takvog jednog organiziranog suprostavljanja korupciji, organiziranom kriminalitetu, nema napretka zemlje, nema budućnosti zemlje, jer organizirani kriminal ima sve, ima moć, ima novac, i samo treba još vlast.

Hrvatska je puno dobila time, ja sam imao čast surađivati sa tim tijelima, mi smo odlične stvari napravili i mislim da je to dobro primljeno kod stanovništva u Hrvatskoj. Puno stvari je riješeno. Nažalost, uvijek postoje problemi, uvijek postoje neke stvari koje treba rješavati, ali mislim da je Crna Gora jedina šansa da to stanje u kojoj se sada trenutno nalazi da prođe i da krene prema integracijama i prema budućnosti koja je jedina i moguća na Zapadu.

TV E: Već nekoliko godina crnogorski bezbjednosni sistem prete afere. Od dolaska na čelo tog tijela Dejana Vukšća, čiji je mandat kako su pisali mediji obilježile brojne kontroverze i kršenje zakona, a prije svega upliv stranog faktora – srpskih i ruskih službi, preko smjene njegovog nasljednika Sava Kentere nakon protjerivanja ruskih agenata, do sadašnjeg direktora Agencije čiji izvještaj nije prihvatio skupštinski odbor ali je i dalje ostao na tom mjestu. Kako međunarodna bezbjednosna zajednica gleda na te afere i koliko crnogorski ANB važi za pouzdanog partnera?

LETICA: Ja ne mogu reći kako gleda međunarodna sigurnosna zajednica na situaciju u obavještajno sigurnosnom sektoru Crne Gore, posebno ANB-u. Mogu pretpostaviti o čemu se tu radi i kako se na to reagira. Moram reći također da sam imao dobre odnose sa kolegama iz ANB-a, da smo radili vrlo dobre stvari u pogledu onoga što je zapravo bit postojanja sigurnosno-oboještajne agencija, a to je borba protiv organiziranog kriminala, borba proti terorizma, borba protiv nekih novih izazova, ali i borba protiv obavešteno-suberzivnog djelovanja stranih obaveštanih službi.

Zato postoji ANB i zato je formirana da čuva nacionalnu sigurnost Crne Gore, mir i sigurnost građana Crne Gore. O njezinoj snazi, mogućnostima, profesionalnom nivou njezinih pripadnika, njezinoj tehničkoj opremljenosti i zakonskim okvirima u koje djeluje, sigurno da je to ono što može polučiti dobre rezultate i treba polučiti dobre rezultate.

I u isto vrijeme situacija u kojoj se cijeli obaveštani sektor, odnosno obavještajni sektor ANB-a, koji je izložen javnosti – pričama, podmetanjima itd. ne stvara dobru situaciju u službi, jer službu čine ljudi sa svim svojim manama. Sigurno da takvo stanje nije dobro za ANB, međutim što se tiče međunarodnog faktora i međunarodne zajednice, sigurnostne zajednice, znam da je situacija u svakoj službi i da se ocjena sposobnosti službe, o njezinoj predanosti, da nešto na čemu se temelji i služba.

TV E: Crna Gora je NATO članica. Šta ta činjenica treba da govori kada je riječ o funkcionisanju bezbijednostnih službi?

LETICA: Crna Gora kao članica NATO Saveza, kao jedna saveznica i njezine službe i vojne i civilne, rade u skladu s onim što se događa i što su ciljevi ne samo zaštite nacionalne sigurnosti Crne Gore, nego i u sklopu sigurnosti koje provodi NATO. Znamo da onoga trenutka kada vi uđete u neke međunarodne asocijacije, da jedan dio svog suvereniteta, pa tako i ovoga u sigurnosnom smislu, da predajete u NATO.

Međutim, to isto se vraća u puno većem obimu, gdje Crna Gora kao i druge članice NATO-a u toj zajedničkoj aktivnosti, zajedničkoj borbi, zajedno su jači, zajedno su efikasniji. I nijedna zemlja, nijedna služba na ovom svijetu ne može se sama boriti protiv ovih izazova koje nas očekuju i koje su pred nama, a kamoli jedna Crna Gora ili, na primjer, Hrvatska, moja domovina. Dakle, mislim da je put Crne Gore u NATO ispravan put, mislim da je put Crne Gore u europskoj integraciji ispravan put, da je to jedini način da Crna Gora dođe tamo gdje pripada, a to je jednu međunarodnu zajednicu u kojoj će biti i priznata, i poznata i u kojoj će se dalje razvijati.

TV E: Opozicija u Crnoj Gori već četiri godine upozorava na to da preko današnje zvanične politike, ali i Srpske pravoslavne crkve, koja je suštinski pokrovitelj većine partija koje su danas vlast, srpska politika ima uticaj preko BIA-e na kadriranje. Koliko je važno za bezbjednost Balkana da svaka država ima jaku svoju službu? srpska politika ima uticaj na kadriranje u Crnoj Gori. Koliko je važno za bezbjednost Balkana da svaka država ima jaku službu?

LETICA: Apsolutno, kažem, službe su u prvom redu osnovane da štite vlastiti nacionalni interes, interes svoje države i svog naroda. I koliko službe u toj zaštiti interesa svog naroda, svoje države su uspješne, toliko su uspješne i u međunarodnoj suradnji, toliko su priznate i toliko su poželjne za suradnji i za partnera.

Crna Gora je po meni već duže vrijeme, ja sam to već rekao pa su me neki krugovi u Srbiji i kritizirali, izložena jednoj agresiji proruskoj i prosrpskoj. Ta jedna suluda ideja Velike Srbije koja je nanijela svo zlo na ovom području i koja je uzrok svih zala na ovom području, nažalost je još živa. Pokušava se operacionalizirati kroz tzv. srpski svet i ono što je bitno da sada jedna vrlo nečasna uloga Srpske pravoslavne crkve u tome, gdje, ona zapravo vodi sve te procese i naštetili su i srpskom narodu, ali i crnogorskom narodu.

TV E: A kakva je situacija na cijelom Balkanu? Je li Zapadni Balkan sigurna zona i kako na njegovu stabilnost utiču ratovi u Gazi i Ukrajini, a kako regionalne politike?

LETICA: Prvo, ako ćemo govoriti o ovim ratovima i u Gazi i u Ukrajini, ta agresija Rusije na Ukrajinu je dovela nas skoro do Trećeg svjetskog rata, dovela je do jedne teške sigurnosne situacije u Evropi i svijetu koja, nažalost, ne daje ništa nadu za ništa dobro.

Meni se čini da neki proruski i ruski krugovi pokušavaju na neki način i preko rata u Gazi i preko rata u Ukrajini, ali pokušavaju na neki način naći određene kritične točke u Evropi i pokušavaju ih na neki način uzbuniti. I pokušavaju ih aktivirati, pa je tako, na primjer, i područje Balkana sada u žiži interesa ruskih službi zapravo da se destabilizira, pa i kroz utjecaje u Crnoj Gori, pa i kroz pokušaje destabilizacije u BiH i na Kosovu. Nažalost, u tome imaju određene i svoju ulogu i određeni političari, odnosno političke strukture, sa područja Zapadnog Balkana.

Preporučeno

PES PRED NEUGODNIM IZBOROM: Između poruka EPP-a i glasanja o Mandićevoj smjeni – ko još može podržati razrješenje

NAJMOĆNIJI BIZNISMENI REGIONA: Macura širi ALTA grupu regionom, bankari, industrijalci i vlasnici velikih sistema pomjeraju granice

SATLER ZA STANDARD: Funkcioneri da poštuju činjenice o ratnim zločinima, reforme moraju zaživjeti u praksi

Saradnik AMERIČKOG SENATORA o DNP-u: Nikakvog sastanka nije bilo, ti ljudi su ga prekinuli dok je davao intervju

FIDELITY CONSULTING: Kako u izvještaju nema 1,64 miliona eura koje je Ministarstvo finansija platilo po državnoj garanciji?

Pogledajte kako je ugledni BRITANSKI medij nazvao Vučića

Mislim da se osjeća snažan uticaj protsrpskih snaga da Zapadni Balkan zapravo pretvore u jedno još žarište, da bi odvukli pažnju od nekih situacija koje se događaju na području Ukrajine, odnosno na području Rusije. Ističem situaciju u BiH, posebno ističem situaciju u Crnoj Gori, posebno ističem situaciju u odnosima Kosova i Srbije, odnosno Beograda i Prištine. To nam ne daje ništa dobro. I mi na području Balkana moramo voditi računa o svom nacionalnom interesu, zaštiti nacionalnih interesa i ne smije se dozvoliti da Zapadni Balkan dođe u ono što neko želi.