Video
Lagard je u Dablinu poručila da kamatne stope „ne idu u korak“ sa cijenama energije, naglašavajući da ECB pri donošenju odluka ne posmatra samo inflaciju, već i posljedice energetskog šoka po ekonomski rast i potrošnju. ECB će, kako je poručila, reagovati na osnovu šire slike i novih ekonomskih podataka, a ne mehanički na svako novo poskupljenje energenata.
Poruka dolazi u trenutku kada su finansijska tržišta posljednjih dana značajno povećala očekivanja o daljem zaoštravanju monetarne politike u eurozoni. Nakon dva nedavna povećanja kamatnih stopa, tržišta su počela da ugrađuju mogućnost još tri do četiri povećanja tokom narednih godinu dana. Razlog je novi energetski šok koji prijeti da ponovo snažno podigne inflaciju.
NAFTA PONOVO POSTAJE PROBLEM ZA EVROPSKU CENTRALNU BANKU
Evropska ekonomija ponovo se suočava sa istim problemom koji je posljednjih godina već jednom snažno pogodio domaćinstva i kompanije – skupljom energijom koja se kroz gotovo cijeli privredni sistem preliva u više cijene.
Kada poskupi nafta, prvo rastu troškovi transporta i goriva. Međutim, efekat se tu ne završava. Veći troškovi prevoza ulaze u cijene hrane, industrijskih proizvoda i usluga, dok kompanije koje troše velike količine energije pokušavaju da dio povećanih troškova prebace na kupce.
Istovremeno, skuplja energija smanjuje raspoloživi prihod domaćinstava. Novac koji građani potroše na gorivo, grijanje ili druge energente ne mogu potrošiti na robu i usluge, pa energetski šok istovremeno može povećati inflaciju i oslabiti ekonomsku aktivnost.
Upravo zbog toga Lagard upozorava da ECB ne može da posmatra samo jednu stranu problema.
„Ne gledamo samo cijene energije“, poručio je i potpredsjednik ECB-a Boris Vujčić, naglašavajući da monetarna politika zavisi od mnogo šireg skupa ekonomskih pokazatelja. On je upozorio da bi dugotrajno visoke cijene energije mogle smanjiti prihode domaćinstava i potrošnju, posebno ukoliko bi se energetski šok produžio kroz hladniju zimu.
ECB JE VEĆ PODIGLA KAMATE NA 2,5 ODSTO
Oprez ECB-a dolazi nakon što je centralna banka eurozone već napravila značajan zaokret u monetarnoj politici.
ECB je početkom septembra podigao depozitnu kamatnu stopu za 0,25 procentnih poena, na 2,5 odsto. To je bilo drugo povećanje kamate u samo nekoliko mjeseci, nakon što je centralna banka u junu prvi put nakon tri godine počela ponovo da zaoštrava monetarnu politiku.
Tada je ECB upozorio da energetski šok može učiniti inflaciju dugotrajnijom nego što se ranije očekivalo.
Sada se, međutim, pred centralnom bankom nalazi komplikovanija dilema.
Ako ECB nastavi da povećava kamate kako bi spriječio da skuplja energija preraste u široko povećanje cijena, posljedica će biti skuplje zaduživanje za građane i kompanije. Ako bude oprezniji, postoji rizik da se energetski šok duže zadrži u inflaciji.
Zato je ključna riječ koju Lagard danas ponavlja – mjerenje reakcije.
TRŽIŠTA OČEKUJU VIŠE OD ONOGA ŠTO ECB TRENUTNO PORUČUJE
Upravo tu se pojavila razlika između očekivanja investitora i poruka iz ECB-a.
Tržišta su posljednjih dana počela da računaju na još nekoliko povećanja kamatnih stopa, dok Lagard i Vujčić danas pokušavaju da naglase da odluke neće biti unaprijed određene samo kretanjem cijena energije.
To ipak ne znači da je ECB isključio nova povećanja.
Naprotiv, centralna banka će morati da procijeni da li se rast cijena energije preliva na osnovnu inflaciju i očekivanja građana i kompanija. Ako bi se pokazalo da energetski šok postaje dugotrajan i da proizvodi šire inflatorne pritiske, dodatno zaoštravanje monetarne politike ostaje jedna od mogućnosti.
Ekonomisti ING-a su danas promijenili svoju prognozu i sada očekuju povećanje kamata ECB-a u decembru, uz istovremeno očekivanje povećanja kamata američkog FED-a.
EVROPSKA PRIVREDA ULAZI U PERIOD NEIZVJESNOSTI
Današnje kretanje na evropskim berzama pokazuje koliko su investitori osjetljivi na kombinaciju visokih troškova energije, kamatnih stopa i slabijih poslovnih očekivanja.
Indeks STOXX 600 danas je pao 1,1 odsto, dok su automobilske kompanije bile među najvećim gubitnicima, sa padom sektorskog indeksa od 3,4 odsto.
Energetski šok tako više nije samo pitanje cijene goriva na benzinskim pumpama. On postaje pitanje konkurentnosti evropske industrije, potrošnje domaćinstava, troškova finansiranja i sposobnosti kompanija da nastave da investiraju.
Za ECB je zato naredni period posebno osjetljiv: centralna banka mora da spriječi da se novi energetski šok pretvori u trajnu inflaciju, ali istovremeno mora paziti da borba protiv inflacije dodatno ne oslabi ekonomiju.
Preporučeno
Lagarde je današnjom porukom pokušala da napravi upravo taj balans – rast cijena nafte i gasa sam po sebi ne znači automatski i novi talas povećanja kamata. Konačna odluka zavisiće od toga koliko će energetski šok trajati i koliko će se proširiti na ostatak evropske ekonomije.
