Video
Teroristički napad na dan parlamentarnih izbora 2016. u Crnoj Gori nijesu mogli da isplaniraju i izvedu ruski nacionalisti, pojedinci, a da ruske bezbjednosne službe o tome ne znaju ništa, ubijeđen je Vladimir Milov, lider ruske opozicione partije Demokratski izbor i jedan od najbližih političkih saveznika ubijenog ruskog opozicionara Borisa Njemcova.
Preporučeno
On u intervjuu za portal Antena M kaže da mu nije do kraja jasno šta se tačno desilo u Crnoj Gori, jer je većinu informacija dobio iz medija.
Ipak, siguran je u jedno – ukoliko je to zaista akcija iz Rusije, nemoguće je da je posrijedi akcija pojedinaca.
’’Naše državne bezbjednosne strukture su takve da ne dozvoljavaju jednostavno nikakvu autonomiju pojedinaca nacionalista i imaju apsolutni monopol kada je bezbjednost u pitanju. Dakle, jednostavno nije moguće da neki državljani odavde planiraju oružane akcije, svrgavanje vlasti u nekoj zemlji i slično, a da sve to rade samostalno, odnosno da bezbjednosne strukture o tome ne znaju ništa i da ne preduzmu neke kaznene mjere prema tim osobama. Zbog svega ovoga, ja jednostavno ne mogu da vjerujem da bi sve ovo mogli da urade neki pojedinci. Koliko vidim, to je bila jedna veoma ozbiljna operacija, sa ozbiljnom podrškom u tehničkom informatičkom, oružanom i svakom drugom smislu, koju jednostavno nijesu mogli da izvedu pojedinci. Iz svega toga može se izvući zaključak da je to djelo državnih službi Rusije’’, kazao je Milov.
Kako su pred Crnom Gorom izbori za predsjednika države i važni lokalni izbori, pitali smo Milova da li su opravdane strijepnje da bi Moskva mogla da nastavi tamo gdje je stala 16. oktobra 2016?
’’Mislim da je opravdano očekivati neki oblik miješanja Rusije u predstojeće izbore u Crnoj Gori. Jer, vidite da se oni miješaju u izborne procese u Zapadnoj Evropi i SAD, pa je sasvim realno očekivati da se miješaju i na Zapadnom Balkanu, posebno u zemljama koje smatraju tradicionalno proruski orjentisanim, prije svega tu mislim na Srbiju i Crnu Goru. Mislim da će oni prije svega biti usmjereni sada na destabilizaciju političke scene u zemlji i na slabljenje onih političkih snaga koje se zalažu za integraciju sa Zapadom’’- ocijenio je Milovl.
Kako objanjava, za preko dvadeset godina na vlasti kod Putina se stvorila lična netrpeljivost sa Zapadom i to iz dva razloga.
’’Prvo, Putin nije ljubitelj demokratije, slobodnog tržišta, konkurencije i slično. On želi da kontroliše sve, od ekonomije, preko medija do političkog života. Dakle, cijeli sistem funkcionisanja Zapada je u suprotnosti s njegovim. Drugo, Putin vidi Zapad kao prijetnju po samog sebe. Naime, on je ubijeđen da Zapad želi da ga svrgne s vlasti. Zbog toga i svim silama pokušava da formira sa autoritarnim ili poluautoritarnim režimima koaliciju čija bi osnovna karakteristika bila da je antizapadna’’, ocijenio je Milov.
U moru političkih dešavanja kako na unutrašnjoj, tako i u sferi spoljne politike, malo se pažnje pridaje poprilično posrnuloj ekonomiji Rusije.
Ona je trenutno oslonjena na prodaju energenata i pražnjenje ogromne teritorije Sibira, koju će uskoro početi da naseljavaju Kinezi.
Sve to Kremlj za sada vješto gura pod tepih. Saglasan je sa tom ocjenom i Milov.
’’To je veliki problem za Rusiju – saradnja s Kinom. Ona nosi velike rizike. Nakon otvorene netrpeljivosti sa Zapadom, Rusija ostaje sa Kinom jedan na jedan. A Kina je jedna ogromna sila. Njena ekonomija je deset puta veća od ruske, i vlast je tamo mnogo efektivnija. Zbog toga, Rusija je načinila mnogo ustupaka Kini u posljednje vrijeme, kako teritorijalnih, tako i kada su posrijedi energenti. Na primjer, naše kompanije nafte i gasa imaju oko 70 milijardi dolara duga Kini. Toga su naše vlasti svjesne. Dakle, svjesne su da polako postajemo veoma zavisni od Kine i zato guraju pod tepih tu priču. Ja očekujem da taj problem u narednom periodu dobije značaj koji mu pripada, da građani Rusije ne podrže tu politiku, te da to postane veliki Putinov problem’’, zaključio je Milov u razgovoru za portal Antena M.
