Gornji dom britanskog parlamenta objavio je izvještaj o regionu pod naslovom ,,Velika Britanija i budućnost Zapadnog Balkana“ u kojem upozorava da napredak ka punoj demokratiji i posvećenosti vladavini prava u regionu ili stagnira ili nazaduje, dok britanski uticaj u regionu slabi, piše Pobjeda.

 

U dijelu izvještaja, koji se bavi Crnom Gorom, navodi se da strateško prisustvo Rusije na području Zapadnog Balkana otvara prostor za štetni politički uticaj.

“Uprkos neuspjelom državnom udaru u Makedoniji i Crnoj Gori koji je podržala Rusija, Moskva i dalje kontroliše značajne političke snage u ovim zemljama – navodi se u dokumentu.

Crna Gora je, ističe se u izvještaju, zapala u političku krizu koja je proizvod uličnih protesta Demokratskog fronta iz 2015. godine i velikih kontroverzi oko parlamentarnih izbora 2016. godine, tokom kojih je, kako navode, Demokratski front potpomognut ruskim službama bezbjednosti pokušao državnim udarom da sruši aktuelnu vladu.

Autori izvještaja navode i da u Crnoj Gori nikada nije došlo do promjene vlasti putem izbora, od kada su održani prvi višestranački izbori 1990. godine.

“DPS, stranka koja je nasljednica Saveza komunista Crne Gore, dominira skoro tri decenije. Političke promjene u Crnoj Gori nastale su kao posljedica unutrašnjih podjela u DPS-u. Milo Đukanović je skoro neprekidno (sa dvijekratke pauze) u periodu između 1991. i 2016. godine bio predsjednik Vlade. Mandat aktuelnom predsjedniku Filipu Vujanoviću ističe ove godine, a Đukanović se možda opet kandiduje za predsjednika”, navedeno je u dokumentu Doma lordova.

Kako zapaža profesor Jaroslav Višnievski, lideri Zapadnog Balkana često potcjenjuju ruski uticaj na ovom području. Dodaje, ipak, da Rusiju ne treba ni precjenjivati.

“Moskva želi da vjerujemo da je njeno učešć e u regionu već e nego što je u stvari. Postoji dobra ravnoteža između onoga što zapravo radi Rusija, što mislimo da radi i projekcije koje ima u regionu – navodi se u dokumentu Doma lordova.