Lopičić: Nije presedan što sam izabrana za predsjedavajuću

Ustavni sud je u okolnostima kada nije bilo potrebne većine za izbor predsjednika donio jedino moguću odluku o izboru predsjedavajućeg sudije s obavezom da organizuje i sprovede izbor za novog predsjednika najkasnije do kraja ove godine, rekla je za Pobjedu nedavno izabrana predsjedavajuća sutkinja Ustavnim sudom Desanka Lopićić.

Nakon što na nedavnoj sjednici Ustavnog suda među sudijama nije izabran novi predsjednik, a aktuelnom čelniku ove ustanove Dragoljubu Draškoviću mandat ističe 3. februara, predloženo je, a potom i usvojeno da Lopičić obavlja funkciju predsjedavajuće, što je izazvalo oštre komentare dijela javnosti koja je ocijenila da je to učinjeno mimo Ustava, zakona i poslovnika.

Sudeći prema riječima Lopičić, te optužbe ne stoje.

“Polazeći od činjenice da je izbor predsjednika Ustavnog suda isključivo i autonomno pravo sudija Ustavnog suda, kojim se, pored ostalog, obezbjeđuje njegova institucionalna samostalnost i nezavisnost, vjerujem da smo pažljivo i precizno tumačili ustavne i zakonske principe”, poručila je Lopičić.

Kaže da samo na osnovu navedenih činjenica „nije teško zaključiti da je uloga predsjedavajućeg sudije, koji je prvi među jednakima, da obezbijedi kontinuitet i omogući funkcionisanje Ustavnog suda u punom kapacitetu do izbora novog predsjednika, u navedenom periodu”.

“Nije napravljen presedan. Kako sam svoju profesionalnu karijeru vezala za Ustavni sud u kojem sam radila na različitim radnim mjestima, skoro 30 godina, u prilici sam da ukažem daje Ustavni sud u ranijem periodu već nesmetano fimkcionisao na sličan način i to zbog nemogućnosti izbora predsjednika. Tokom 1996. godine nije bio izabran predsjednik Ustavnog suda (kojeg je tada birala Skupština), zbog čega je funkciju predsjednika, po odluci Ustavnog suda, vršio predsjedavajući sudija”, istakla je ona.

Takva situacija se, podsjeća Lopičić, ponovila i tokom 2005. i 2007. godine „kada je funkciju, predsjednika, takođe, na osnovu odluke Ustavnogsuda vršio sudija koji zamjenjuje predsjednika”.

“To nije bila funkcija zamjenika predsjednika, jer je ona uvedena tek Zakonom o Ustavnom sudu iz 2015. i niko na tu funkciju nijebiran od njegovogstupanja nasnagu. Značajno je i potrebno da ova važna institucija funkcioniše u kontinuitetu i punom kapacitetu i da na taj način ispuni svoju ustavnu ulogu”, rekla je ona.

Upitana da pojasni na osnovu kog akta je izabrana i zašto je Ustavni sud prilikom odlučivanja uzeo u obzir i praksu Hrvatske, Lopičić, između ostalog, navodi da zakon nije uredio situaciju kada sudiji koji je predsjednik Ustavnog suda istekne mandat predsjednika ili mu prestane funkcija, a sudije, nakon sprovedenih izbora, ne izaberu predsjednika.

“Rješenje po kome u slučaju kada nema zamjenikapredsjednika, funkciju predsjednika Ustavnog suda vrši najstariji sudija je ograničeno samo i isključivo na situacije prijevremenog prestanka funkcije predsjednika do organizovanja i sprovođenja izbora za novog, kako je i propisano. To rješenje se, dakle, ne odnosi i nije adekvatno situaciji nakon što predsjedniku redovno istekne mandat, pa se izbori za novog predsjednika organizuju i sprovedu, ali novi predsjednik ne bude izabran”, rekla je ona.

Imajući u vidu ove činjenice, kao i okolnost da prilikom tri kruga glasanja niko od sudija nije dobio potrebnu većinu, odlučeno je, kaže Lopičić, da se sprovede postupak izbora predsjedavajućeg sudije, između svih sudija Ustavnog suda koji će predsjedavati ovom ustanovom do izbora novog predsjednika.

“Činjenica je da smo na sjednici, pored sopstvene prakse, imali u vidu i praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske, koja je primjerena postojećim okolnostima, u konkretnom slučaju”, objasnila je ona.

Precizirala je daje Zakonom o Ustavnom sudu utvrđeno da sjednicom suda na kojoj se bira predsjednik predsjedava najstariji sudija.

Objašnjava daje uređena i situacija kada sudiji Ustavnogsuda prestane funkcija zbog isteka mandata, a predlagač ne predloži ili Skupština ne izabere na upražnjeno mjesto drugog sudiju. Skupština tada istovremeno donosi odluku o prestanku funkcije sudiji Ustavnog suda kome je istekao mandat i donosi odluku da taj sudija nastavljada obavlja funkciju sudije do izbora novog, ali ne duže od jedne godine.

“Jasno je daje cilj zakonodavca da se spriječi da Ustavni sud bude bez propisanog broja sudija”, tvrdi ona.

Aktuelna situacija, prema njenim riječima, ne može da utiče na funkcionisanje suda u narednom periodu.

-Svrha izbora predsjedavajućeg upravo je nesmetano i kontinuirano funkcionisanje Ustavnogsuda u okviru velikog broja Ustavom propisanih nadležnosti. Kao predsjedavajući sudija, koja je, kao što sam to već navela, samo prva među jednakima, trudiću se da tu funkciju obavljam profesionalno u cilju efikasne zaštite ustavnosti i zakonitosti, objektivnog pravnog poretka, ljudskih prava i sloboda od strane Ustavnog suda Crne Gore-rekla je ona.

Funkcija zamjenika nije zaživjela

Ustavni sud juće je objavio odluku o izboru Lopičić za predsjedavajuću, navodeći da je zbog nemogućnosti izbora predsjednika bilo neophodno da se izabere predsjedavajući sudija. Precizirano je da je Lopićlć dobila četiri glasa, a ukupno je sedam sudija.

“Zbog nemogućnosti izbora predjsednika Ustavnog suda bilo je neophodno da Ustavni sud izabere predsjedavajućeg sudiju koji će rukovoditi sudom u periodu do izbora novog predsjednika”, navedeno je u odluci.

Istakli su, između ostalog, da funkcija zamjenika predsjednika nije zaživjela i da ga Ustavni sud do sada nije birao.

“Rješenje po kome ,,u slučaju da nema zamjenika predsjednika funkciju predsjednika vrši najastariji sudija” je ograničena samo na situaciju prijevremenog prestanka funkcije predsjednika. To rješenje nije adekvano situaciji”, piše u odluci.