Video
Potezi SDT-a, koje sve više djeluju kao produžena ruka sturktura vlasti, percipirani su i sa relevantnih međunarodnih adresa kao pokušaj zastrašivanja i diskreditacije onih koji javno preispituju poteze partija aktuelne većine.
U tom kontekstu, razgovor sa makedonskim novinarom Vaskom Magleshovim dodatno je značajan, jer dolazi iz zemlje koja je i sama prošla (i prolazi) kroz period političke instrumentalizacije institucija i obračuna s nepodobnim medijima.
„Tužilaštvo kao organ krivičnog gonjenja bliže je izvršnoj nego zakonodavnoj vlasti pa je preko njega velika mogućnost uticaja“, ukazao je za portal Analitiku Magleshov, komentarišući naredbu SDT-a za otvaranje istrage u kojoj se pominje dio crnogorskih kritičkih medija.
On pojašnjava da nije upoznat sa detaljima slučaja, ali ističe da ni za jednu Vladu nije prikladno da se hapse novinari.
„U Sjevernoj Makedoniji, kleveta i uvreda su dekriminalizovane 2012. i od tada novinar i medij ne mogu biti krivično odgovorni za napisani i objavljeni novinarski tekst. Novinarima je moguće da budu izvedeni pred sud samo u građanskom postupku za klevetu i uvredu, i to samo ako prethodno odluče da ne objave demanti“, navodi Magleshov.
Sagovornik Analitike napominje da se u Sjevernoj Makedoniji u prošlosti dešavalo da se zatvaraju novinari.
„Takav je bio slučaj sa novinarom Tomislavom Kežarovskim, koji je 2013. godine bio osuđen na zatvorsku kaznu za otkrivanje identiteta zaštićenog svedoka. To je loša prošlost. Međutim, čak i danas, novinari se mogu naći pred sudom u krivičnom postupku po privatnoj krivičnoj tužbi. Na primjer, kolege novinari su se našli kao okrivljeni u slučaju neovlašćenog objavljivanja ličnih zapisa, ali ih je sud oslobodio 2022. godine“, pojašnjava Magleshov.
Vladini zvaničnici imaju tendenciju da imaju loš stav prema novinarima
Govoreći o polarizaciji medijske scene, čemu u Crnoj Gori svjedočimo već duže vrijeme, Magleshov navodi da je situacija i u njegovoj domovini u jednom periodu bila slična, ali ističe da se sa tom praksom prekinulo.
„U Sjevernoj Makedoniji, posebno u prošlosti, mediji su bili snažno polarizovani na provladine i kritičke. Provladini mediji su dobijali državni novac za kampanje u javnom interesu, i na taj način je vlada kupovala njihovu uređivačku politiku. U uslovima gdje je medijsko tržište malo i ograničeno, kao što je to u Sjevernoj Makedoniji, i mediji se bore za svaki euro oglašavanja, veoma je lako kršiti profesionalne standarde kroz finansijsku zavisnost“, naglašava on.
To okruženje se, kaže, promijenilo.
„Međutim, Sjeverna Makedonija je pala šest mjesta na Indeksu slobode štampe Reportera bez granica za 2025. Za razliku od prošle godine, kada je bila na 36. mjestu, ove godine je na 42. poziciji. U objašnjenju se navodi da ‘iako novinari ne rade u neprijateljskom okruženju, široko rasprostranjene dezinformacije i nedostatak profesionalizma doprinose padu povjerenja društva u medije, što izlaže nezavisne medije pretnjama i napadima. Vladini zvaničnici imaju tendenciju da imaju loš i ponižavajući stav prema novinarima'“, citira Magleshov.
Upitan da li se u Sjevernoj Makedoniji dešavalo da neki funkcioner novinarima uskrati akreditaciju za zvanični događaj, kaže da se sjeća jednog slučaja.
„U Sjevernoj Makedoniji akreditacije institucija izdaju se samo za ulazak u određene оbjekte, kao što je Skupština. Sve ostale institucije se mogu slobodno posjećivati. Udruženje novinara je 2023. osudilo potez tadašnje Vlade koja je negativno odgovorila na zahtjev nekoliko makedonskih medija za akreditaciju povodom 151. godišnjice rođenja makedonskog revolucionara Goce Delčeva“, navodi Magleshov.
Kako dodaje, prema Udruženju novinara Makedonije, to je urađeno bez ikakvog dodatnog objašnjenja, iako su zahtjevi podnijeti u propisanom roku.
„Akreditacija novinara nije najsrećnije rješenje, jer je u duhu otvorenog i transparentnog društva nepotrebno dodatno administrirati proceduru ko smije da postavi pitanje“, smatra Magleshov.
Mediji i dalje imaju veliku moć u kreiranju javnog mnjenja
Podsjeća da su u njegovoj zemlji postojali mediji kojima su upravljali zvaničnici zaposleni u državnim institucijama.
„Ti mediji su se pojavili kao grom iz vedra neba i objavljivali su ciljane informacije. Takvi portali su vodili kampanju protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda“, ističe Magleshov.
Smatra da se mnoge metode koriste da se preko medija manipuliše javnošću.
Preporučeno
„Ali, kontrola narativa ima najveći uticaj, jer je to najlakši način za manipulaciju javnošću. Mediji i dalje imaju veliku moć u kreiranju javnog mnjenja“, zaključuje Magleshov.
