Video
Male zemlje poput Crne Gore i Makedonije moraju biti pametnije jer nemamo previše resursa i moramo iskoristiti ono što je najbolje jedno kod drugih. Mislim da je to cijela logika Alijanse. Ne možemo se svi specijalizovati u svim pitanjima, ali možemo imati svoju jaču stranu i onda to ponuditi svojim saveznicima, kazala je za Pobjedu makedonska ministarka odbrane Radmila Šekerinska tokom NATO sastanka u Briselu prošle nedjelje.
Preporučeno
U razgovoru sa crnogorskim novinarima u Briselu, Šekerinska je kazala da je tokom cijelog toka pregovora sa NATO, zvanično Skoplje imalo veliku podršku Crne Gore.
“Kad smo dobili novu Vladu 2017, nekoliko dana poslije toga je Crna Gora ušla u Alijansu i pozvali su me da držim govor na svečanosti u Skoplju, koju je crnogorska ambasada organizovala tim povodom. Tada sam rekla nešto, a do toga držim čak i danas da nam je Crna Gora bila inspiracija da i u najtežim okolnostima treba misliti na strateški cilj. Vi ste prošli kroz težak politički period, mi smo čak prošli i kroz nasilje i veoma, veoma duboku političku krizu. I pokazalo se da smo ponovili vaše iskustvo. I pored svega toga, mi smo uspjeli da nekako ujedinimo zemlju u cilju našeg strateškog interesa”, istakla je ona.
Naglašava da je njen resor posljednjih godinu i po dana imao intenzivnu saradnju sa crnogorskim Ministarstvom odbrane i crnogorskim ministrom Predragom Boškovićem.
“Sarađivali smo i sa svim institucijama, sa vojskom i radili na većem razumijevanju i koristili vaše iskustvo oko brze tranzicije koju ste postigli”, rekla je Šekerinska.
Makedonska tranzicija, napominje ona, neće biti laka.
“Resursi su neophodni, ljudi su neophodni, brzo treba reagovati. Sjećam se prvih poruka koje su mi uputili da ni sami nijesmo svjesni kako će to brzo i naporno biti. I u to smo se sada uvjerili. Ali puno smo radili sa mojim crnogorskim kolegom oko reforme u Ministarstvu i oko transformacije vojske, uradili smo stvarno puno projekata bilateralne saradnje. Vaši pitomci obučavaju se na našoj vojnoj akademiji, naši pitomci idu na posebne obuke u Crnu Goru. Sad su bili tamo. Tako da male zemlje moraju biti pametnije, jer nemamo previše resursa i moramo iskoristiti ono što je najbolje jedno kod drugih. Mislim da je to cijela logika Alijanse. Ne možemo se svi specijalizovati u svim pitanjima, ali možemo imati svoju jaču stranu i onda to ponuditi svojim saveznicima”, pojasnila je Šekerinska.
Upitana da li se i Makedonija, poput Crne Gore, suočava sa snažnim ruskim pritiskom zbog članstva u NATO-u i kako se sa njim obračunava, ona je odgovorila da je bilo nekoliko izjava od zvanične Moskve da smatraju da je NATO članstvo Makedonije akt protiv Rusije.
“Mi smo rekli da to nije tačno. Mi želimo dobre odnose i sa Rusijom, ali naš strateški cilj je bio definisan još od 1993. godine, kada nijesu odnosi između Zapada i Istoka nijesu bili ovakvi. Tada smo definisali taj cilj. Rekli smo članstvo u NATO i EU je naš cilj koji je stvarno povezao zemlju. Imamo puno razlika oko hiljadu pitanja, ali oko tih pitanja imamo veoma visok konsenzus u društvu”, ocijenila je Šekerinska.
To je, dodaje on, pitanje koje je bitno, ne samo kao vanjskopolitički cilj nego i kao cilj unutrašnje kohezije.
“Rekli smo da se ne slažemo da je članstvo Makedonije u NATO-u neka ekspanzija Alijanse prema istoku jer smo mi i sa istoka i sa zapada i juga okruženi zemljama koje su već članice NATO. Jedna država od dva miliona koja je odlučila da se pridruži Alijansi nikako ne može biti prijetnja nikome, pa ni Rusiji. Pokušali smo da takvim porukama kažemo da mi odlučujemo o svojoj sudbini, o budućnosti, ali želimo dobre odnose sa svima”, zaključila makedonska ministarka.
