Video
Ovim potezom Mandić je nastavio svoje ruganje državi u kojoj je predsjednik Parlamenta. Odavno je poznata njegova želja da se himna Crne Gore skrati, no iako je ona u Ustavu zapisana ovakva kakva jeste i ne smije se mijenjati i skraćivati, Mandić je to upravo uradio sinoć, iako to znači direktno kršenje Ustava.
Na njegov zahtjev, ceremonija je počela skraćenom verzijom crnogorske himne, a on se potom, slavodobitno i sa osmijehom, okrenuo prema publici čim je izvedba završena.
Osim ovog skandala Mandić se pobrinuo i za još jedan.
Naime, na panou koji se nalazio iza govornika Mandić je istakao sve zastave Crne Gore kroz njenu istoriju samo nije onu najvažniju, državnu onu koja je zapisana u Ustavu.
Istini za volju Mandić je istakao državnu zastavu uz zastavu EU, ali su obje bile skrajnute u stranu kako ne bi zaklanjale pogled na pano. Baš ono što je Mandić htio da svi vide.
Crnogorska himna je ustavni simbol. Intonira se u punom obliku na svim važnim državnim svečanostima – uključujući i Trinaestojulsku nagradu, koja obilježava ustanak protiv fašizma i simbolizuje borbu za slobodu i državni integritet. Skratiti tu himnu na dan kada se slavi najviši domet državnosti znači i pokušaj skraćivanja njenog značenja i slanje jasne poruke da Mandić ne poštuje i neće poštovati simbole države koju on i ne priznaje, iako uredno sjedi u fotelji njenog Parlamenta.
Mandićev zahtjev nije samo pitanje protokola, već političke poruke. Kao nekadašnji protivnik nezavisnosti Crne Gore, Mandić je sada drugi čovjek u državnoj hijerarhiji. Njegova kontrola nad simbolima — pa makar to bila i minuta himne jasna je namjera revizionizma kom crnogorski građani svjedoče.
Državni simboli ne pripadaju pojedincima, ni Mandiću, ni Marku ni Janku ni partijama ili većinskim koalicijama. Oni su izraz kolektivne volje građana, potvrđene i ustavno zagarantovane, no u državi u kojoj se Ustav gazi više od otirača pred ulaznim vratima, više ništa ne iznenađuje.
Preporučeno
