To su, na jučerašnjem zasijedanju parlamenta na kome je počela dvodnevna rasprava o amandmanima na Ustav koje je predložila Vlada, poručili lider DPS-a Danijel Živković i poslanik DNP-a Vladislav Bojović.

Otvarajući raspravu, predsjednik Skupštine Andrija Mnadić kazao je da su ustavne promjene jedna od najvažnijih obaveza na evropskom putu Crne Gore. Pojasnio je i da se one odnose na Sudski i Tužilački savjet, kao i na samostalnost Centralne banke.

“To je nešto što je neophodno da uradimo. Danas ćemo početi sa raspravom, sjutra ćemo je okončati, a vjerujem i očekujem da ćemo u ponedjeljak moći da se izjasnimo oko ovih ustavnih promjena. Vidim želju kod svih političkih subjekata da ovaj posao privedemo kraju. Vremena mnogo nemamo. Rokovi su veoma ograničeni”; poručio je Mandić.

Poslanica PES-a Nađa Laković istakla je da ustavne promjene nijesu tema za podjele već, kako je rekla, jedan od posljednjih velikih koraka na evropskom putu i uslov da Crna Gora pristupne pregovore završi do kraja ove i već 2028. godine postane članica EU.

“Svaki poslanik ima priliku da pokaže da li želi da Crna Gora nastavi putem reformi, vladavine prava i članstva u EU ili da taj proces usporava. Građani su svoj stav odavno saopštili. Više od 80 odsto njih je za članstvo u EU, a sada je odgovornost na nama da tu volju pretočimo u odluke koje će našu državu dovesti do istorijskog cilja”, rekla je Laković.

Živković je poručio da, ukoliko neko ne glasa za ustavne promjene, ne znači da je kočničar evropskog puta.

“Zaista mi nije jasno kada je EU postala mjerilo u Crnoj Gori o broju podignutih ruku u Skupštini ili na nekom drugom mjestu, umjesto načina kako se podižu ruke za određene stvari. Kada je EU postala sinonim za ucjene, umjesto projekat dijaloga i dogovora”, kazao je Živković.

Kolegama u parlamentu je poručio i da ne smiju zaboraviti da su u svim rezultatima Crne Gore, od referenduma 2006. godine, otvaranja pregovora sa EU i članstva u NATO, učestvovale politike koje danas dominantno čine opoziciju.

“Paradoks crnogorskog društva je što danas vlast čine dominantno one politike koje su se protivile referendumu i članstvu Crne Gore u EU. Danas nam poruke o evropskim vrijednostima i EU šalju ljudi koji su govorili da je EU trula tvorevina. Danas nas na evropske vrijednosti pozivaju oni koji su otkopavali oružje, pozivali se na Hristove vojnike, izdali brata, prijatelja, kuma, ideale i ideologiju i programske ciljeve zarad fotelja i vlasti”, rekao je Živković.

Dodao je da opozicija u svojoj platformi nije ponudila samo ruku za ustavne izmjene, nego i za prevazilaženje nepovjerenja između vlasti i pozicije.

“Mi smo platformu ponudili i očekujemo odgovor. U zavisnosti od tog odgovora zavisiće i odnos Demokratske partije socijalista prema ovim ustavnim promjenama”, poručio je Živković.

Reagujući na njegove navode, predsjednik Skupštine je poručio kako je „ovo sada jedan novi srpski odgovor na nova vremena“.

“To je, kao što vidite, veoma dobro, to daje rezultate i ti rezultati su vidljivi na svakom koraku. Poslanici DPS-a, kao i svaka opozicija, imaju pravo da se ljute i žale za propuštenim šansama. Ja ne mislim da ste krenuli dobrim putem i da ćete pričom o prošlosti pridobiti građane da glasaju za vas. Ja sam ovdje mnogo puta govorio o tome. Da nije bilo nesrećnog komunizma, možda bi mi već 1950. godine bili u zajednici za ugalj i čelik. Ali eto nijesmo bili, nego smo imali slet, pjevali pjesme Josipu Brozu Titu, imali autokratsku vlast i divili se lokalnim komunističkim funkcionerima. To su bile neke priče i neka promašena vremena i teško mogu da prihvatim da nam vi sada držite predavanja o Evropi, posebno pozivajući se na prošlost”, rekao je Mandić.

Ponovio je raniju poruku da se „do istog cilja može stići različitim putevima“.

“U našem korpusu je neko odlučio da ide starim putevima koji su od 1998. do 2020. godine pokazali neuspješnim. Neko je izvukao određene zaključke, pa ide nekim novim putevima. Ponavljam, novi srpski odgovor za nova vremena. To vam sada demonstrira politički i svakim novim danom pokazuje Nova srpska demokratija”, kazao je Mandić.

Poslanicima DPS-a je poručio kako bi i oni mogli nešto da nauče i nađu, kako je rekao, neki novi odgovor.

“Izađite iz starih matrica DPS-a koju je vodio Milo Đukanović, jer je on u tim matricama ostvario sve što se moglo ostvariti. Tu više ne možete izgrebati ništa. Distancirajte se od toga”, kazao je Mandić, poručujući da „novo vrijeme traži nove odgovore“.

Za riječ se ponovo javio Živković, poručujući Mandiću da u njegovom političkom djelovanju primjećuje nedosljednost.

“Vi ste 2006. godine, kada je poražena ideja čiji ste bili nosilac, kazali da ćete se povući iz političkog života. Evo je 2026. godina, a Vi ste i dalje u političkom životu. Vjerujem da je to nedosljednost”, kazao je Živković.

Mandića je podsjetio i da je više puta govorio da je, kao oficir inženjerac, bio u Dubrovniku i da je pucao na NATO avione.

“Danas ste član Savjeta za odbranu i bezbjednost države koja je bila članica NATO-a. Vi ste vašim biračima i građanima govorili da su vaši poslodavci. Vi ste tim poslodavcima, koji su vas doveli tu đe ste danas, obećali da ćete uvesti trobojku, da će srpski jezik biti službeni, da ćete povući sankcije Rusiji, raspisati referendum za NATO i povući priznanje Kosova. Birači kojima ste to obećavali nijesu dobili ništa, a Vi ste dobili mjesto predsjednika Skupštine. Onog momenta kad ste ušli u vlast odbacili ste i trobojku i srpski jezik i Rusiju i sve ostalo, a pozivate nas na evropske vrijednosti i govorite kako to treba da nas spoji. Ne možete Vi nas da pozivate na tu platformu, jer mi sa te platforme nikada nijesmo ni sišli”, kazao je Živković.

U raspravu se, u ulozi izvjestiteljske Ustavnog odbora, uključila poslanica NSD-a Jelena Božović, navodeći kako od ponedjeljka više neće biti vremena za izgovore jer, kako je rekla, evropski put Crne Gore zavisi od glasanja za izmjene Ustava.

“Nalazimo se u cajtnotu i, osim toga što rizikujemo da blokiramo naš evropski put, rizikujemo i 4,6 miliona eura bespovratne podrške za građane. Tu odgovornost prvenstveno snosi opozicija i nadam se da su toga svjesni”, rekla je Božović.

Ona je podsjetila i kako su svi dosadašnji zakoni iz evropske agende, koje je podržala opozicija, bili oni za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina.

“Međutim, kada je bila potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina ta podrška je izostala. Ovo je prilika da vidimo da li se opozicija zaista zalaže za evropski put ili je to samo prazna priča. Ukoliko do tog glasanja ne dođe, onda je jasno i očigledno da ste vi zapravo tu da kočite naš evropski put, jer to prosto nije u vašem političkom interesu”, kazala je Božović.

Ocijenila je i da poslanici, u nedostatku političkih argumenata, napadaju Andriju Mandića i glasače koji ga podržavaju.

“Moj vam je savjet da se vi bavite sopstvenim biračima, jer je sve manje onih koji vas podržavaju. Mi od naših principa nikad nijesmo i nikada nećemo odustati. Zato ćemo i 2027. godine biti u vlasti, a vi, ako ne promijenite vašu retoriku, nemate čemu da se nadate”, poručila je Božović.

Za riječ se potom javio poslanik SD-a Boris Mugoša navodeći kako se često zapita što je njemu ovo trebalo.

“Ja ne znam je li ovo normalno, ljudi, što mi moramo da slušamo i gledamo. Ponekad se stvarno zamislim i postavim sebi pitanje: što je tebi, Borise, ovo trebalo, ko tebi danas drži lekcije o evropejstvu, ko je tebi reper za evropske integracije. Što je, ljudi, jeste li vi normalni. Je li vi stvarno mislite da su građani avetni i da na ovaj način možete sa njima da komunicirate”, pitao je Mugoša.

Poručio je i kako nema nikakvu potrebu da se pravda predstavnicima većine jer oni, kako je rekao, nijesu nikakav reper za evropske integracije.

“Zamislite kad o evropskim integracijama pričaju persone non grata u zemljama EU. Ja ne znam je li to realnost, paralelna realnost ili fikcija. Ja bih sebe stvarno smatrao izgubljenim u životu kad bi takvim tipovima morao da se pravdam”, rekao je Mugoša.

Kada je riječ o ustavnim izmjenama, Mugoša je podsjetio da su poslanici o tome trebali da raspravljaju još prije tri i po mjeseca, kada je Vlada u skupštinsku proceduru predala amandmane na Ustav.

“Što se čekalo tri i po mjeseca. Njih briga za izmjene ustava, njima je to alat za trgovinu, prvo između sebe, a onda sa EU. Pa ja ovakvu zloupotrebu EU nigdje nijesam vidio. Vi potcjenjujete te ljude iz EU, manipulišete s njima. Govorite im neistine. Tri i po mjeseca vam je u fiokama prijedlog za promjenu Ustava. Vama su ustavne izmjene alat za evropsko maskiranje”, rekao je Mugoša.

Naglasio je kako ustavne izmjene nijesu jedini uslov za ulazak u EU.

“Tokom jula moramo izabrati sudiju Ustavnog suda. Ko je kriv što šest mjeseci ne nastavljate glasanje o prijedlogu predsjednika za sudiju US. Ovi građani zaista ne zaslužuju ovo intelektualno maltretiranje koje im priređujete. Nama svi procesi stoje zbog vaših trgovina”, kazao je Mugoša.

On je predstavnike vlasti pozvao da sjednu i razgovaraju o opozicionoj platformi, ističući kako je siguran da će je na kraju i prihvatiti jer, kako je rekao, nemaju alternativu.

Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao je da je siguran da će dvotrećinska većina, neophodna za usvajanje ustavnih promjena, biti obezbijeđena.

“Mi sada odlučujemo o tome da nijedna vlast više nikad ne bude takva da može stati iznad Ustava. Zato sam uvjeren i ubijeđen da ćemo u ponedjeljak, bez ikakvih uslova, imati dvotrećinsku podršku za ustavne promjene”, naveo je Bogdanović.

Poslanik DNP-a Vladislav Bojović rekao je da mu je, kao Srbinu, strašno važan status srpskog jezika u Ustavu, zbog čega je pitao zašto Vlada, u sklopu ustavnih amandmana, nije predložila i ustavno normiranje srpskog jezika kao službenog.

“Očekujem od predstavnika vladajuće većine da nam objasne zašto nijesu predložili izmjene ustava koje bi podrazumijevale i normiranje srpskog kao službenog. Ne mogu da prihvatim argumentaciju da sada nije trenutak za to. Upravo je sada trenutak, s obzirom na to koliko je Srba u Vladi”, kazao je Bojović.

Poručio je i da će u DNP-u, ukoliko Vlada predloži normiranje srpskog kao službenog, razmisliti o podršci ustavnim promjenama.

“U suprotnom, naravno da nećemo glasati za ove ustavne promjene, jer bi time abolirali da nema srpskog jezika u Ustavu”, kazao je Bojović.

On je predstavnike vlasti pozvao da se konačno dogovore oko tog pitanja i da ga ne odlažu u nedogled.

“Ako ne bude dogovora oko srpskog jezika, nećemo glasati za ustavne amandmane, jer ne žilimo da legalizujemo Ustav u kome nema srpskog i da legalizujemo učvršćivanje pozicije vrhovnog državnog tužioca koji štiti najveće kriminalce bivšeg režima”, rekao je Bojović.

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kazao je kako su predložene izmjene Ustava važne za zatvaranje pregovaračkih poglavlja sa EU, ali i da one nijesu jedine o kojima će se razgovarati.

“Ustav sa ovim neće biti izmijenjen u svojoj finalnoj formi. Nakon što uđemo u EU mi ćemo ponovo morati da mijenjamo Ustav. Ali, bez glasanja za ove izmjene, više nema koraka dva”, poručio je Čarapić.

Nezavisni poslanik Nikola Janović ocijenio je da su predložene ustavne promjene tehničkog karaktera i da njihov sadržaj nije sporan ni za vlast ni za opoziciju.

“Važno je da nađemo zajednički interes, da se izdignemo iznad partijskih i političkih dresova, da pokažemo širinu i da u narednim danima pokušamo da dođemo do dogovora i shvatimo da interes Crne Gore treba da nam bude na prvom mjestu. Mislim da je platforma opozicije dobra polazna osnova za razgovore, važno je da vlast pokaže odgovornost, razgovara sa opozicijom i da se pronađe model da se ovo prevaziđe”, kazao je Janović.

Koprivica: Ako usvojimo ove izmjene, prvi Srbi u institucijama EU biće Srbi iz Crne Gore

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica pojasnio je, na sjednici Skupštine, da predložene ustavne izmjene znače manje ovlašćenja i moći za predstavnike Vlade i parlamentarne većine.

“To je spremnost da se povinujemo najvišim standardima, ne zbog evropskih integracija, nego ako želimo društvo koje počiva na nezavisnim institucijama”, kazao je Koprivica.

Pojasnio je i da predloženi amandmani donose promjenu sastava Sudskog savjeta iz koga se isključuje ministar pravde, te propisivanje tog sastava u Ustavu kako parlamentarna većina više ne bi mogla da ga mijenja. Amandmani, kako je rekao, podrazumijevaju i promjenu većine za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika.

“Ne smijemo ovu šansu da propustimo. Ove promjene su u cilju nezavisnosti institucija i veliki su korak ka ostvarivanju istorijskog državnog cilja da budemo dio EU. To je i u interesu Srba, jer ako usvojimo ove promjene prvi Srbi koji će biti u institucijama EU su Srbi iz Crne Gore”, poručio je Koprivica.

Ministar finansija Novica Vuković pojasnio je da predložene izmjene predviđaju da Centralna banka ostane samostalna.

“U članu 7 Zakona o Centralnoj banci su propisani svi djelovi samoga člana koji se dalje integrišu u Ustav, jer je to bio prijedlog Evropske komisije, a tiče se poglavlja 17 koje je Ministarstvo finansija uspješno sprovelo. Ukoliko se ove ustavne promjene dese, zajedno sa fiskalnim savjetom smo zaokružili i to poglavlje. Ono je spremno i čeka se datum za zatvaranje”, zaključio je Vuković.

Đurović: Prvo glasanje je odlučujuće, ono otvara proceduru za promjenu Ustava

Neusvajanje ustavnih promjena odložilo bi evropski put Crne Gore za najmanje godinu i ugrozilo plan da država u predviđenom roku završi pristupne pregovore sa

Evropskom unijom, upozorila je juče profesorica Ekonomskog fakulteta i nekadašnja ministarka evropskih poslova Gordana Đurović.

Ona je poručila da su naredne dvije sedmice ključne za postizanje političkog dogovora, te naglasila da strateški interes države mora biti ispred dnevne politike.

“Ustavne promjene su dio političke agende bez koje se proces pristupanja ne može završiti. Bar ne u roku kako se i očekuje da ključni nosioci i politički akteri završe taj svoj dio posla. Znači, ako želimo zatvoriti sva pregovaračka poglavlja, ustavne izmjene treba da se izvrše i treba da budu blagovremeno pokrenute, da se o njima odlučuje u skladu sa ustavnim procedurama i da se do kraja septembra pošalje jasna poruka iz Crne Gore da nema više političkih smetnji za zaustavljanje procesa pregovora”, kazala je Đurović u izjavi za RTCG.

Ona je podsjetila da se o ustavnim izmjenama glasa tri puta i da je zbog toga važno da se ta procedura pokrene u najkraćem mogućem roku.

“Jer između drugog i trećeg glasanja treba da bude javna rasprava u trajanju od najmanje 30 dana, što nas sve definitivno uvodi u septembar. Odnosno, glasanje je kritično zato što, ako ono ne podrži promjenu Ustava na plenumu sa dvije trećine, ista se procedura ne može ponovo pokrenuti narednih 12 mjeseci, čime definitivno ulazimo u kašnjenje za završetak pristupnih pregovora. Znači, to prvo glasanje je ključno, odlučujuće, i ono otvara proceduru za promjenu Ustava”, rekla je Đurović.