Video
„Ne smijemo zaboraviti da se moderna građanska država, kakva j este Crna Gora, najbolje brani kulturom i svojom kulturnom baštinom koju čine i pokretna i nepokretna dobra, od spomenika, sakralnih objekata, do vrijednih umjetničkih djela u književnosti, slikarstvu, muzici… Dakle, crnogorsku kulturu čini sve ono što baštine prostori Crne Gore. Citiraću riječi našeg uvaženog Miraša Martinovića: “Ne baš svjesni ovog obilja mi ga se najčešće odričemo u mjeri našeg neznanja, a bez saznanja o njemu. Iz straha da tragamo po dubini, mi čeprkamo po površini, pa se bez suštinskih saznanja odričemo, sebe, Crne Gore, crnogorske nacije i svega crnogorskog”, kazao je on.
Osvrćući se na aktuelna dešavanja na društvenoj i političkoj sceni Crne Gore, prof. dr Marković ističe da je „surovi politički interes zgazio ili progutao neke druge značajne interese, poput zdravstvenog, dijelom i bezbjednosnog, i to u doba najgore pandemije koju pamtimo.
„Znanje i iskustvo vrsnih stručnjaka ne koristimo ili ga se odričemo. Eklatantan je primjer doktora Nebojše Kavarića, našeg uglednog ljekara, pedijatra, koji je poslije 32 godine rada, gdje se pokazao ne samo kao izvanredan ljekar, nego i kao vrhunski menadžer u zdravstvenom sektoru, ostao bez posla i to od strane svojih kolega. Mislim da u tom ljudskom domenu nije ispoštovana Hipokratova zakletva. To se sve dešava dok smo, nažalost, u samom vrhu po broju oboljelih i umrlih u svijetu, i vrlo blizu bergamskog scenarija u Italiji. Uz sve to, sa nevjerovatnom lakoćom se odbacuju donacije vakcina, iako znamo da je zdravlje nacije naše najveće dobro. Ako spasimo ljude, spasićemo i državu. A valja podsjetiti da je spas države najveći zakon. Kako je svojevremeno govorio Vinston Čerčil udružio bih se sa crnim đavolom, samo ako je Engleska u pitanju”, kaže Marković.
Crna Gora se, kako ocjenjuje dekan Fakulteta političkih nauka, pomalo udaljava od evroatlantskih integracija i NATO sistema. Na to upućuju aktivnosti u Ministarstvu odbrane, kao i u bezbjednosnom sektoru.
„Postajemo, nažalost, sve manje građanska država. Umjesto da tražimo stručne i kompetentne ljude, opredjeljujemo se za populističku varijantu. Javlja se populizam, kao primitivna reakcija samoodbrane na napredak Crne Gore. Udaljavamo se i od demokratije koja treba da bude vještina pluralizma i kompromisa. Nova vlast će reći da je prethodna vlast bila nedemokratska, što nije tačno. Da je zaista bilo tako, ne bi mogla biti smijenjena na izborima. Mirna predaja vlasti znak je demokratskih kapaciteta prethodne vladajuće garniture. Aktuelna vlast je izabrana na demokratski način, ali plašim da tako ne radi”, ocjenjuje prof. dr Milan Marković.
Na pitanje DN u čemu se sve ogleda nedemokratičnost nove većine u Crnoj Gori, Marković ističe da se to vidi, između ostalog, i po tome što se zakoni usvajaju po kratkom postupku, bez mišljenja Venecijanske komisije, što znači da Vladu u suštini ne interesuju Evropa i evropske vrijednosti, osim deklarativno, da su im važne neke druge vrijednosti koje oni traže u susjedstvu, čime dovode u pitanje i nezavisnost i samostalnost Crne Gore.
„Nova vlast najavljuje usvajanje zakona o državljanstvu, čiji bi rezultat, u krajnjem, bila promjena demografske strukture. U konačnom, Crnogorci bi, kao većinski narod u svojoj državi, postali nacionalna manjina. Zamislite kakva bi to Crna Gora bila? Ne mogu se imati dvije domovine, kao što se ne mogu imati dvije majke. Oni koji misle da je to moguće neka se prisjete što se dešavalo tokom izbora u Nikšiću i kakvom su sve medijskom linču bili izloženi Crna Gora i Crnogorci. S obzirom na atmosferu koja je servirana iz komšiluka, prava je sreća što nije bilo težih incidenata”, ističe dekan FPN.
Marković smatra da nije primjereno ni angažovanje Vojske Crne Gore u aktivnostima koje joj po prirodi stvari ne pripadaju, kao što je dijeljenje maski građanima.
„Maske treba da dijele volonteri Crvenog krsta, i drugih organizacija, a ne Vojska Crne Gore. Može neko reći da je ovo beznačajan detalj, ali nije tako. Raspoređivanjem vojnika na raznim lokacijama zbog dijeljenja zaštitnih maski, uz sve uvažavanje trenutka, dezavuiše rad VCG, umanjuje joj ugled i posredno udaljava od NATO saveza”, smatra profesor Marković.
Marković je prokomentarisao i odnos nove vlasti prema nacionalnoj avio-kompaniji koja je ukinuta odmah nakon konstituisanja nove vlade, bez pouzdanih informacija kada će nova kompanija biti osnovana i što će biti sa radnicima Montenegroerlajnza koji su ostali bez posla, a njihovim porodicama ugrožena egzistencija.
„Plašim se da je naziv Montenegro bila inicijalna kapisla za ukidanje nacionalne avio-kompanije. Mnogi stručnjaci kažu da će osnivanje nove koštati više nego saniranje postojeće. O čemu se onda radi? Montenegroerlajnz je bio izuzetno značajan, ne samo za našu državu kao turističku destinaciju, već je to bio simbol savremene Crne Gore, sa jasno prepoznatljivim znakom koji je, kako kaže Dimitrije Popović, možda jedan od najboljih simbola te vrste u svijetu. Taj prepoznatljivi crnogorski brend je nova vlada ukinula. Mnogo toga je urađeno što izaziva sumnju u namjere nove vlasti i to je zaista vrlo uznemirujuća činjenica”, kaže Marković.
U razgovoru za Dnevne novine, profesor Marković, koji je bio i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore, osvrnuo se i na predložene izmjene Zakona o državnom tužilaštvu i Predlog zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju, ocjenjujući da su u direktnoj suprotnosti sa ustavnim garancijama o jedinstvenosti i samostalnosti tog državnog organa i stalnosti funkcije državnog tužioca.
„Izmjenom sastava Tužilačkog savjeta, odnosno predlogom da se broj javnih tužilaca sa pet smanji na četiri, a poveća broj pravnika koje bira i razrješava Skupština, sa četiri na pet, očigledno se vrši neprimjeren politički uticaj na sastav i rad tog organa. Ovako radikalna izmjena sastava Tužilačkog savjeta, kao i uvođenje instituta „neraspoređenih tužilaca” ne proističe iz Ustava, zbog čega predložene izmjene ostavljaju utisak da je njihova jedina svrha radikalna promjena rukovodilaca SDT, što je protivno vladavini prava. Ovi zakoni su koncipirani tako da se njima želi postići konkretan „rezultat” koji bi bio poguban za određenog pojedinca…To dodatno potvrđuje činjenica da se predlaže da sastav Tužilačkog savjeta proglašava predsjednik Skupštine, a ne kao do sada, predsjednik države koji, s obzirom da se bira od strane građana na neposrednim izborima, ima najveći legitimitet”, podsjeća profesor Marković.
Izmjene Zakona o državnom tužilaštvu i ukidanje SDT je, ocjenjuje, urađeno bez slanja na usaglašavanje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji, što je obaveza poštovanja osnovne pregovaračke pozicije Crne Gore.
Preporučeno
„Nastavlja se loša praksa nove skupštinske većine, brzog i netransparentnog donošenja zakona. Tužilački savjet kao i Udruženje tužilaca nijesu dobili ni informaciju, kao ni poziv za učešće u izradi tih akata”, naglašava Marković.
