Marković: Ne moramo da se etiketiramo, vratimo se modelu iz 2016. kad su vlast i opozicija sarađivali

Predsjednik Vlade Duško Marković kazao je danas u parlamentu da trebamo da se vratimo modelu iz 2016. godine kada su vlast i opozicija dijelile odgovornost. Marković je to kazao odgovarajući na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Odgovarajući na pitanje poslanika Miodraga Lekića, Marković je podsjetio na slučaj iz 2016. kada je je u Vladu ušla opozicija, ističući da treba da se vratimo tom modelu.

“To je bio jedinstveni slučaj u svijetu da apsolutna većina u Parlamentu i kada Vlada dobije apsolutnu podršku na glasanju o povjerenju ustupi mjesta u Vladi opoziciji na ključnim pozicijama. Nema potrebe da se ugledamo ni na Albaniju ni na bilo koga drugoga, mi imamo našu sposobnost i imamo mogućnost da taj model pretvorimo održiv politički pristup. Ajde da se vratimo tome. Ja čujem ovih dana nikad sa DPS-om, nikad dok je Đukanović predsjednik stranke. Neće nama stranke nastale prije 10-15 dana određivat ko će nam biti predsjednik stranke. Da ne mislite da mi uživamo 30 godina na vlasti, mi želimo da podijelimo odgovornost sa opozicijom. Nama treba 60 odsto zajedničkih političkih napora da Crna Gora bude Monako. Ima tu šansu. Ali ako hoćemo da se optužujemo, da se etiketiramo, onda što bi narod rekao kome obojci, kome opanci”, kazao je Marković.

On je rekao da je odgovor na slučaj davanja koverte novca bivšem gradonačelniku Podgorice dala Agencija za sprječavanje korupcije kao i da Specijalno državno tužilaštvo sprovodi sveobuhvatne aktivnosti, te odluku o tome kakve će konsekvence snositi neko ako je prekršio zakon ne donosi predsjednik Vlade već nadležne institucije. 

Odgovarajući na pitanje predstavnika Kluba poslanika SNP-DEMOS Miodraga Lekića da li je smatra da zbog tog slučaja treba da bude nekih posljedica „za vrh vlasti ove zemlje“ premijer Marković je rekao da će poštovati svaku odluku koju donesu nadležne institucije.

„Ja zaista vjerujem da Vi ne prizivate neke prijeke sudove u Crnoj Gori, koji bi preko noći odlučivali ko će snositi posljedice. Apelujem da upravo poslanici šalju poruke javnosti da se moraju poštovati institucije i njihove odluke. Vidjećemo kakve će te odluke u konačnom biti“, rekao je predsjednik Vlade.

Na dodatno pitanje namjerava li da „pokrene ozbiljnu državničku inicijativu građenja i ostvarivanja širokog građanskog konsenzusa u crnogorskom društvu na postulatima pravne države, racionalne ekonomije i politički-kulturno integrisane zemlje“ premijer Duško Marković je rekao da od izbora ove Vlade uporno poziva na dijalog.

„Ukazujem na okolnost da naše brojne razlike mogu biti prevaziđene u otvorenom i poštenom dijalogu. Nadam se da ste registrovali te moje, više puta ponovljene pozive svim opozicionim strukturama. To ne činim da bih fingirao ličnu, ili poziciju Vlade, ili moje stranke. Već uvjeren da nam je ta vrsta dijaloga jedina karika koja nam nedostaje da obezbijedimo stabilan razvoj naše drzave, bez obzira ko vršio vlast. Evo i danas ponavljam moju apsolutnu spremnost da učestvujem u takvom dijalogu. Dijalogu u institucijama. Ali za to je potrebna volja i spremnost za kompromis i sposobnost da lične pa i političke interese podredimo opštem interesu“, rekao je premijer Duško Marković odgovarajući na pitanje Kluba poslanika SNP-DEMOS.

Premijer je rekao da vladajuća koalicija želi da podijeli i obaveze i odgovornosti za budućnost zemlje sa odgovornom opozicijom.

„Opozicioni moto – nikada sa DPS – znači nikada sa političkom većinom u Crnoj Gori. Barem za sada. Onda jedni odgovor na to mogu dati građani na izborima kako god vi gledali na njih“, zaključio je prenijer Marković.

Vojska će pomoći izgradnju puteva do katuna

Marković je, odgovarajući na poslaničko pitanje Janka Vučinića u vezi vojnog poligona na Sinjajevini, poručio da neće biti nikakve izgradnje na ovom prostoru i da to nije bilo, niti će biti u planu Ministarstva odbrane.

„Naprotiv, Vojska bi prostor na Sinjajevini koristila u kratkom vremenskom periodu tokom godine, i to isključivo za izvođenje vojne obuke. Za ove potrebe, a prilagođavajući ih potrebama lokalne i šire zajednice, Vojska će pomoći izgradnju neophodne putne infrastrukture i probijanje puteva do katuna. A to neće devastirati, nego ubrzati uređenje cijelog prostora, i imati višestruke koristi za stanovnike i ekonomsku valorizaciju potencijala Sinjajevine“, naglasio je premijer.

PV @DuskoMarkovicCG #PremijerskiSat:Izgradnja vojnog poligona na Sinjajevini nije u planu.Vojska bi prostor koristila isključivo za izvođenje vojne obuke i pomogla izgradnju putne infrastrukture i probijanje puteva do katuna, što će imati višestruke koristi za stanovnike. pic.twitter.com/QynfIdDKDu

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) May 28, 2019

On je pojasnio da, iako su projekti namijenjeni odbrani izuzeti iz obaveza propisanih Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu, Ministarstvo odbrane je i pored toga konsultovalo institucije nadležne za pitanja životne sredine i opštine na čijim teritorijama je predviđen navedeni poligon i da sve dosadašnje analize pokazuju da korišćenje tog terena na opisani način ne može imati negativan uticaj na životnu sredinu.

Podsjetivši na značaj stabilnosti i bezbjednosti za ekonomski razvoj države, predsjednik Marković je naglasio:

„A kako bi institucije odbrane i bezbjednosti uspješno odgovorile zadacima, koje društvo stavlja pred njih, moramo omogućiti i uslove za realizaciju obuka, vježbi i razvijajanje njihove sposobnosti do nivoa postavljenih standarda“.

U tom kontekstu, upozorio je da nije dobro da šireći dezinformacije onemogućavamo napore za unapređenje bezbjednosti zemlje, i naše zajedničke bezbjednosti, jer je Crnoj Gori potrebno društvo u kome se institucionalna briga o odbrani i bezbjednosti ne sputava bilo kakvim oblicima samoorganizovanja.

„Naša vojska, pored svoje međunarodne reputacije, dokazala se kao dobar susjed i potpora lokalnim zajednicama i stanovništvu u brojnim potrebama, i siguran sam da će tako biti i na Sijanjevini“, zaključio je predsjednik Marković odgovor na prvi dio pitanja.

U odgovoru na dio pitanja koji se tiče gradnje malih hidro-elektrana, Predsjednik Marković je podsjetio da je Vlada svojim prvim planom, odmah na početku mandata, praktično uvela moratorijum na izdavanje energetskih dozvola, već su nastavljeni samo ranije započeti projekti i rekonstrukcija postojećih objekata kao i valorizacija energetskih potencijala hidro-tehničkih sistema, odnosno projekat Opštine Berane na lokalnom vodovodnom sistemu.

„I za mene i Vladu – održiv energetski sistem predstavlja razvojno pitanje koje ima permanentnu pažnju“, naglasio je premijer.

Izražavajući uvjerenje da su projekti gradnje malih hidroelektrana bili dobronamjerni pokušaji stvaranja uslova za razvoj i kreiranje nove vrijednosti, prije svega za lokalne zajednice, on je dodao da, ako u pojedinim slučajevima procjene nijesu bile najpreciznije, postoji sistem praćenja realizacije ovakvih projekata – da bi se propusti, kada se dese, ispravljali.

„Zbog odgovornosti koju nosimo, mi u Vladi ne žmurimo pred izazovima koji su se nametali u ovoj oblasti. Rješavamo ih, ne libeći se da platimo svaku cijenu koja će obezbijediti zaštitu sredine i sačuvati ambijent i prirodno okruženje svakg lokaliteta, i njegovih žitelja! Ako projekat ne donosi očekivane benefite za zajednicu I stanovništvo kojem je namijenjen, preuzećemo odgovornost za novi pristup, čak i kada se ispostavi da formalnih propusta nije bilo, ni na strani administracije, ni na strani investitora. Jer prisjetićete se, cijeli program osmišljen je da najveći dio koncesionih prihoda, čak 70 odsto, pripadne lokalnoj zajednici, da se investitori obavežu na jačanje lokalne putne i elektroenergetske infrastrukture, da pokažu potrebni nivo društvene odgovornost. Ako ti efekti izostanu, nema ni jednog razloga da insistiramo na realizaciji. Naprotiv, obustavićemo svaki takav projekat“, istakao je  Marković.

On je ponovio da se neće graditi ni vrtići, ni mini-hidrocentrale, ni fabrike, ni rizorti – tamo gdje lokalno stanivništvo većinski smatra da je to loše za zajednicu i zaključio: „Cilj ekonomskog razvoja je dobrobit građana, a ne populizam i dnevni politički interesi. Stoga ćemo projekat koji ne obezbjeđuje dobrobit, ili ga ugrožava – zamijeniti boljim! Tako radi ozbiljna politika, tako radi odgovorna Vlada prema realnim izazovima sveukupnog razvoja.“