Video
Premijer Crne Gore Duško Marković u intervjuu za dnevni list Pobjeda, ocijenio je da je “najkompleksniji i najbolniji dio tranzicije prošao i da je Crna Gora u tom pogledu ispred ostalih država regiona”.
Preporučeno
Govoreći o političkom životu Marković je podsjetio da je Crna Gora je tokom protesta oktobra 2015. godine i scenarija pripremljenog za jesen 2016. godine bila izložena do tada neviđenoj unutrašnjoj i spoljnoj agresiji, koja je bila i politička, i bezbjednosna, i ekonomska.
“Danas se vide razmjere tog scenarija, sa svim mogućim posljedicama. Svjedoci smo da se pokušava plasirati teza da meta te agresije 2015. i 2016. godine nije bila Crna Gora, nego navodno samo njen put u NATO. To su apsurdni izgovori. Da su uspjeli u svojim namjerama, demokratska i evropska Vlada bila bi zbrisana, a država Crna Gora okrenuta drugom sistemu vrijednosti. Opasnosti postoje i dalje. Ali kada pokažete otpornost, odlučnost i sposobnost da branite i odbranite vitalne nacionalne interese, onda su i protivnici oprezniji. Rekao bih, dakle, da opasnost nije prošla, ali da je njen intenzitet slabiji”, kazao je Marković.
Marković je posebno naglasio da je važno šta misle partneri Crne Gore i u Vašingtonu i Briselu, ali misli da je važnije ono što je državni interes u jačanju demokratije, političkog sistema i demokratskih institucija.
“To je naša potreba i naša odgovornost. Uradićemo sve što je neophodno da uspostavimo politički dijalog o ovom vitalnom interesu. Vjerujem i nadam se većoj političkoj odgovornosti opozicije u tom smislu. Vjerujem, takođe, da su spoznali da je njihov dosadašnji odnos prema ovim pitanjima jednako donio štetu i njima, i našoj demokratiji i političkom sistemu. Sada je vrijeme da se ne “pozivamo”, već da se odgovorno ponašamo u interesu građana i države, poručio je on.
Marković je istakao da postoji još dosta izazova na putu razvoja i povećanja životnog standarda i najavio je izradu tri važna zakonska teksta zakon o javno-privatnom partnerstvu, zakon o koncesijama i zakon o javnim nabavkama.
“Moramo dalje unapređivati poslovni ambijent, a naročito kapitalnu infrastrukturu-aerodrome, puteve, željeznicu, energetsku i digitalnu infrastrukturu. Paralelno sa tim, moramo pojednostaviti administrativne procedure za valorizaciju naših razvojnih potencijala. Upravo zbog toga istovremeno radimo na tri važna zakonska teksta: zakonu o javno-privatnom partnerstvu, zakonu o koncesijama i zakonu o javnim nabavkama. Na taj način stvorićemo neophodan pravni okvir, a istovremeno podizati nivo profesionalizma i kompetentnosti tako da naša administracija bude u stanju da efikasnije obezbijedi kvalitetnu realizaciju investicionih odluka”, rekao je Marković.
Ono što je najznačajnije u periodu od obnove nezavisnosti je, iz ugla ekonomije gledano, dostignuti životni standard građana. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika je 2006. u Crnoj Gori iznosio oko 3.460 eura, a danas je dvostruko viši.
“U 2006. prosječna zarada bila je 282 eura, a danas ona iznosi 510. Povećali smo broj zaposlenih za preko 31.500 lica u odnosu na 2006. godinu. Tome je doprinio ekonomski rast od oko 3,3 odsto prosječno u proteklih 12 godina”, kaže premijer Marković.
On je podsjetio da je u prethodnoj godini donijet smo Plan fiskalne konsolidacije usklađen sa Fiskalnom strategijom Vlade do 2020, koji je istovremeno prilagođen razvojnim potrebama zemlje.
“Fiskalna konsolidacija pokazala je našu sposobnost da upravljamo javnim finansijama i vodimo odgovornu ekonomsku politiku. Uspjeli smo da ojačamo makroekonomsku stabilnost i popravimo kreditni rejting zemlje. Crnogorska ekonomija dinamično raste, kako sam već istakao, i 4,4 odsto u prethodnoj godini je skoro dvostruko više od rasta projektovanog našom ekonomskom politikom. Dakle, vrijeme je pokazalo da smo mjere fiskalne konsolidacije dobro izbalansirali, da smo pravednije raspodijelili socijalne fondove, a pritom nijesmo usporili privrednu aktivnost”, tvrdi on.
Prema njegovinm riječima dosljedna primjena mjera fiskalne konsolidacije doprinijela je ostvarenju suficita tekućeg budžeta od 17,9 miliona eura u 2017. godini, a ukupni deficit centralnog budžeta u 2017. bio je dominantno rezultat kapitalne potrošnje usmjerene prvenstveno na prioritetnu dionicu autoputa.
“Dakle, da nije bilo ovih mjera, deficit budžeta bi bio veći. Pozitivan trend ovog pristupa nastavlja se i u ovoj godini. Bilježimo dobre rezultate u prvom kvartalu mjerene rastom prihoda i budnom kontrolom rashoda. Dakle, realizujemo naš srednjeročni plan fiskalne konsolidacije, koji ima za cilj da eliminiše budžetski deficit, a javni dug smanji na ispod 60 odsto bruto domaćeg proizvoda, a ne usporavamo aktivnost u realnom sektoru. Potvrda toga su i podaci da u prvom kvartalu 2018. bilježimo povećanje industrijske proizvodnje, kao i rast u sektorima poljoprivrede, građevinarstva, turizma, trgovine… Dakle, povoljni i ohrabrujući ekonomski rezultati iz prošle godine se nastavljaju”, rekao je premijer.
Dodao je i da je najsigurniji put za dalje poboljšanje kreditnog rejtinga je nastavak strukturnih reformi u kombinaciji sa fiskalnom konsolidacijom.
Komentarušući tvrdnje mnogih da su on i predsjednik države Milo Đukanović odgovorni za napad na noviraku ND Vijesti Oliveru Lakić Marković je rekao da je odgovoran onaj ko je ovo osmislio i realizovao.
“A na državnim organima je da to otkriju. Ovo je istovremeno i pucanj u politike koje vodimo gospodin Đukanović i ja. Odnosno pokušaj da se rezultati tih politika ponište i kompromituju.Ne postoji ni jedan razuman razlog za optužbe koje pominjete. Nije nikakva novost da u Crnoj Gori oni koji rade i stvaraju budu izloženi svakoj vrsti opstrukcije. To se događa i u ovom slučaju. Optužbe bez dokaza i šaptačka diverzija oponenata, maniri su naše javne scene”, zaključio je on.
