Predsjednik Vlade Duško Marković ocijenio je da u crnogorskom društvu nedostaje hrabrosti novinara da tragaju za istinom, činjenicama i dokazima, ali i hrabrosti javnosti da sasluša do kakvih su istina stigli novinari i društva da se suoči sa tim istinama, ali je dodao da je bez obzira na to apsolutno neprihvatljivo ugrožavanje lične bezbjednosti novinara kao metod za razrješenje bilo kakvih nesporazuma i nezadovoljstava. Marković je dodao i da nijedan slučaj napada na novinara ne smije biti arhiviran, i da će ko god bio počinilac, goniti ga do sudnjeg dana.

„Podsjetiću vas na jednu mudru rečenicu Vinstona Čerčila, jer mi se upravo njena poruka čini veoma prikladnom za temu o kojoj danas razgovaramo. Dakle, ta poruka velikog državnika glasi: ‘Hrabrost znači ustati i govoriti. Ali, hrabrost takođe znači sjesti i saslušati.’ Ako bismo ovu misao sagledali u kontekstu teme ove Konferencije, pa i u širem sagledavanju ukupnog značaja medija u savremenom svijetu – zaključili bismo da je upravo hrabrost ono što nam je najpotrebnije. Hrabrost novinara da ustanu i govore – o svim onim temama važnim za društvo u kome egzistiraju. Hrabrost da tragaju za istinom, činjenicama, dokazima koji će biti temelj njihovog rada. Spremnost javnosti da sasluša do kakvih istina su stigli novinari takvim svojim radom. Hrabrost da se i kao društvo, i kao pojedinci suočimo sa tim istinama. Svjedoci smo da takve hrabrosti nedostaje na obje strane. U njenom nedostatku, novinari ponekad posežu za neargumentovanim osudama, povlađivanju pojedinačnim i grupnim interesima, propagandi, dok s druge strane, javnost nema hrabrosti da prihvati ni ona – na argumentima zasnovana novinarska istraživanja – dovodeći u sumnju autoritet cijele medijske zajednice. Tako se stvorilo jedno vrzino kolo nedostatka hrabrosti i nepovjerenja: medija u javnost, ali i javnosti u medije. Tu vidim suštinu problema koji nas opterećuje“ rekao je predsjednik Vlade otvarajući Međunarodnu konferenciju o medijskoj održivosti i uspješnim modelima medijskog poslovanja koje organizuje Misija OEBS.a.

Marković je ukazao na apsolutnu neprihvatljivost ugrožavanja lične bezbjednosti novinara, kao načina za razrješenje bilo kakvih nesporazuma i nezadovoljstava i poručio da je čvrsto opredjeljenje Vlade da u Crnoj Gori osigura ličnu bezbjednost za novinare.

„Kompletan bezbjednosni sektor ima jasan nalog da istraži do kraja svako ugrožavanje bezbjednosti novinara, da traga za počiniocima 24 sata svakog dana, i da nijedan takav slučaj ne smije biti arhiviran bez konkretnog policijskog, tužilačkog i sudskog razrješenja. Jednostavno – ko god da su počinioci i nalogodavci, gonićemo ih do sudnjeg dana!“, naglasio je Marković.

Predsjednik Vlade #CrnaGora Duško Marković na Međunarodnoj konferenciji o medijskoj održivosti i uspješnim modelima medijskog poslovanja sa @harlemdesir pic.twitter.com/yBYFS2vqJR

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) October 9, 2018

Dodao je i da sloboda medija i bezbjednost novinara nisu uslov za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji već da je to moralna i demokratska obaveza.

„Našim partnerima u međunarodnoj zajednici i ovom prilikom poručujem: sloboda medija i bezbjednost novinara nijesu uslov za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji! Ne, to je moralna i demokratska obaveza crnogorske vlasti, koju ćemo mi do kraja sprovesti u djelo, pa makar nikad ne bili članica EU!“, poručio je premijer.

PV Duško Marković: Čvrsto opredjeljenje Vlade na čijem sam čelu je da u Crnoj Gori osigura ličnu bezbjednost za novinare. Kompletan bezbjednosni sektor ima jasan nalog da istraži do kraja svako ugrožavanje bezbjednosti novinara… (1/2) pic.twitter.com/6CXANcCnsA

— Vlada Crne Gore (@VladaCG) October 9, 2018

Marković je podsjetio i da je Vlada modelom državne pomoći prethodnih godina intervenisala otkupom duga komercijalnih štampanih i elektronskih medija nastalog od 2011. do 2013. godine, u iznosu od 5,3 miliona eura. Takođe, zbog neizmirenih obaveza i potrebe podsticanja održivosti medijske scene, Vlada je 2017. godine otkupila dugovanja komercijalnih emitera prema Radio-difuznom centru u ukupnom iznosu od oko 1,6 miliona eura.

„Radili smo i na zakonodavnom planu. Shodno Programu rada Vlade za 2018. godinu, izrađen je Nacrt zakona o medijima i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nacionalnom javnom emiteru Radio i Televizija Crne Gore. Nacrti ovih zakona proizvod su multiresorskih radnih grupa sastavljenih od predstavnika medija, medijskih udruženja, civilnog društva, akademske zajednice i predstavnika državnih organa. U dijalogu i stručnoj raspravi koncipirana su rješenja saglasna visokim međunarodnim standardima i dobrim praksama ove oblasti”, dodao je Marković.