Video
Sjednicu je u startu obilježila polemika, mimo dnevnog reda, o neodazivanju vrhovnog državnog i glavnog specijalnog tužioca na kontrolno saslušanje o zastari u predmetu „Telekom“.
VDT Milorad Marković poručio je da Skupština ne može preuzimati nadležnosti pravosudnih organa i organizovati javna suđenja.
Marković je kazao da će se uvijek odazvati pozivu Skupštine kada za to postoji zakonski osnov, dok je predsjednik Odbora Vladislav Bojović poručio da smatra da su tužioci bili dužni da se odazovu pozivu radnog tijela Skupštine.
On je insistirao da su tužioci imali obavezu da se odazovu na poziv Odbora na kontrolno saslušanje.
Istakao je da će se Odbor dodatno odrediti prema činjenici da se tužioci nijesu pojavili na ranije zakazanom saslušanju, te najavio mogućnost preduzimanja drugih koraka u okviru poslovnika Skupštine.
,,Skupština ima mogućnost da iznađe različite modalitete kako bi se obezbijedila transparentnost rada tužilaštva i pravo javnosti da zna sve činjenice o slučajevima poput ovoga. Zastara u predmetima koji su od javnog interesa je neprihvatljiva i nedopustiva”, dodao je Bojović.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković odgovorio je da je spreman da se odazove pozivu Skupštine „kada za to postoji zakonski osnov“, ali je podsjetio na ustavna ograničenja koja onemogućavaju raspravu o konkretnim predmetima.
,,Pitanje zastare u predmetu ‘Telekom’ odnosi se na period kada ni ja, ni glavni specijalni tužilac, ni postupajuća tužiteljka nijesmo bili u Državnom tužilaštvu. Javnost je blagovremeno obaviještena o svim činjenicama koje je bilo moguće saopštiti. Zastara je nastupila po sili zakona, a u međuvremenu je pokrenut prekršajni postupak protiv tužioca koji je tada postupao”, naveo je Marković.
On je podsjetio da Ustav i Zakon o državnom tužilaštvu jasno propisuju da Skupština može tražiti periodične i posebne izvještaje tužilaštva, ali ne i raspravljati o konkretnim predmetima.
On je ukazao na članove Ustava Crne Gore koji, kako kaže, jasno ukazuju da je tužilaštvo samostalno i nezavisno.
,,Vi možete da imate periodične zahtjeve za periodične i posebne izveštaje koje treba da vam dostavljaju vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac, ali se oni ne mogu odnositi na konkretne predmete, jer nadležnost zakondavne vlasti ima određen segment kontrolne funkcije, ali ona ne može biti u odnosu na konkretne predmete, jer se time preuzima nadležnost pravosudnih organa, otvara vrsta suđenja u odnosu na konkretan predmet i donose se zaključci koji po Ustavu nisu u nadležnosti Skupštine Crne Gore”, poručio je Marković.
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić kazao je Markoviću da u tužilaštvu ne postoji tužilac koji je spreman da pokrene postupak protiv velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve zbog kršenja zakona u Crnoj Gori.
,,Srpska pravoslavna crkva danas drži vlast u Crnoj Gori, drži parlamentarnu većinu na okupu. Dali ste obavezujuće upustvo povodom govora mržnje, međutim neki predmeti koji se tiču Gornjeg Zaostra još su u izviđaju. Nema informacija o postupanju tužilaštva u odnosu na nelegalnu gradnju konaka Srpske pravoslavne crkve u Tivtu na državnom zemljištu. Živimo jedno suludo vrijeme gdje je crkva iznad države i gdje crkveni velikodostojnici upozoravaju političare i čelnike institucija: mi smo vam dali tu moć, mi smo vam dali pozicije i mi možemo to da vam uzmemo”, kazao je Nikolić.
On se osvrnuo i na namjeru predsjednika Milatovića da posthumno dodijeli orden Amfilohiju Radoviću.
,,Da ne pričamo o ovoj jučerašnjoj suicidnoj političkoj avanturi predsjednika države koji je izjavio da je mitropolit Amfilohije zaslužan za demokratizaciju Crne Gore. Zamislite tu epohalnu glupost. Da ne govorim o tome da crkveni velikodostojnici, i prije i danas, podržavaju genocidne politike koje su dovele do onoga što se desilo u Srebrnici. Da ne govorim o odnosu prema narodima koji žive u Crnoj Gori. I sve to moramo da slušamo i da gutamo te gluposti, ali ne samo što su gluposti političke, nego imamo i govor mržnje na koji tužilaštvo ćuti”, poručio je Nikolić.
Marković je odgovorio da Tužilaštvo ne zanima da li je neko pripadnik vjerske zajednice, političke partije ili neke druge grupacije.
,,Mogu da razumijem da određeni postupci imaju političku konotaciju, mi to ne možemo da izbjegnemo”, kazao je Marković i ponovio da neće govoriti o konkretnim predmetima jer, kako je kazao, na to nema pravo.
Marković je uputio Nikolića da kao politička partija postave pitanje postupajućem tužilaštva koje može da im da informacije o konkretnim predmetima.
On je, predstavljajući izvještaj o radu tužilaštva, kazao da je broj tužilaca tokom 2024. porastao sa 85 na 113, uz veće interesovanje za rad u tužilaštvu i povratak povjerenja javnosti.
Marković je naveo da su imenovana 22 tužioca na mandat od četiri godine, tri specijalna tužioca, rukovodioci osnovnih tužilaštava u Bijelom Polju i Ulcinju te Višeg tužilaštva u Bijelom Polju, kao i pet tužilaca po sistemu napredovanja.
Tužilački savjet je, kako je dodao, izabrao devet novih kandidata među 23 prijavljena, birajući isključivo po kvalitetu.
Preporučeno
Dodao je da su prošle godine ocijenjena 34 tužioca, pri čemu su, kako je kazao, prvi put pojedini dobili ocjene „dobar“, a jedan i ocjenu „ne zadovoljava“.
