Video
On je kazao da je prijedlog Temeljnog ugovora sa Crkvom Srbije rezultat pregovora dvije strane koje nijesu bile ravnopravne.
“To je tekst koji je sastavila jedna strana, a druga pristala na to. Takav ugovor nije specifičnost Crne Gore. Srpska crkva u Hrvatskoj nije drugačija od one u Crnoj Gori. U prijedlogu koji je bio na stolu, dok je mitropolit Amfilohije bio živ, strana u ugovoru bila je Srpska pravoslavna crkva, odnosno eparhijski savjet u Crnoj Gori. U Hrvatskoj potpisnica nije SPC sa sjedištem u Beogradu, već u toj državi”, istakao je Martinović.
Kaže da srpska crkva u Hrvatskoj mora da se ponaša u u skladu sa pravilima koja važe u EU, dok u Crnoj Gori to nije slučaj zbog vlade koju je, dodaje, ta crkva i izabrala.
Komentarišući član 7 Temeljnog ugovora, da u crkvenim objektima i prostorima državni organi ne mogu preduzimati bezbjednosne mjere bez prethodnog odobrenja nadležnih crkvenih organa, osim u slučajevima kada to nalažu razlozi hitnosti zaštite života i zdravlja ljudi, Martinović navodi da to nije nepoznato, jer je svako ko je boravio u crkvi bio zaštićen od progona.
“Od srednjeg vijeka, pa naovamo taj status je ukinut. To je pokušaj da se SPC u Crnoj Gori pruži eksteritorijalnost. Ako to prihvatite, prihvatićete da je eksteritorijalnost sve što oni smatraju crkvenim dobrom. To traži neko ko misli da je jači od države”, navodi Martinović.
Kaže da član 8 – da će u slučaju vođenja krivičnog postupka ili istrage o kliricima i službenicima crkve zbog eventualnih krivičnih djela predviđenih Krivičnim zakonikom, državni organi o tome prethodno obavijestiti nadležnog arhijereja – predstavlja pokušaj da se sveštenicima SPC u Crnoj Gori obezbijedi diplomatski status, što je nonsens.
Vjeruje da se ovakav Temeljni ugovor nikad neće potpisati.
“Sadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović izjavio je da bi mu bila čast potpisati Temeljni ugovor, jer mu je politički profitabilno da smanji tenzije, ali prije potpisa ugovora dobiće mišljenje pravnika koje ne može biti drugačije od ovoga što sam rekao”, navodi Martinović.
Prema njegovim riječima, ugovor sa SPC je potreban i oko toga ne bi trebalo da se pravi bilo kakva fama.
“Ali sam zagovornik da bude onakav kakav je i u drugim civilizovanim zemljama, a ne da Crna Gora postane teokratska država. To nije društvo kojem teže crnogorski građani”, ističe Martinović.
“U Crnoj Gori se Crnogorci pokušavaju predstaviti kao manjina“
Poručuje da neće biti iznenađenja oko ishoda glasanja o nepovjerenju vladi Zdravka Krivokapića.
“Danas će Skupština izglasati nepovjerenje vladi. Neuobičajeno je da se nepovjerenje izglasa poslije samo godinu, ali to nije ništa novo. Ovaj put ćemo imati novu vladu zbog prekompozicije u Skupštini i jer vlada nije opravdala očekivanje 41 poslanika. Sasvim je izvjesno da će nova vlada imati ozbiljne poteškoće da stvori stabilan ambijent na duže staze”, rekao je Martinović.
Ne čudi, ocjenjuje, što u dosadašnjoj, a prema najavama ni u budućoj vladi neće biti mjesta za SDP i SD, jer se u Crnoj Gori Crnogorci pokušavaju predstaviti kao manjina, a odanost svojoj državi kao nešto nepoželjno.
“Ne mislim da će se manjinska vlada tako lako formirati. Biće traženja ustupaka, a kada budemo znali dogovor oko formiranja, možemo reći koji joj je rok trajanja”, rekao je Martinović.
“Godina rada Vlade Zdravka Krivokapića korak unazad”
Naglašava da je Vlada Zdravka Krivokapića dovela do zastoja u pregovorim sa EU.
“U posljednjih godinu smo pošli korak unazad. Od lidera u evropskim integracijama, došli smo do zemlje koja ima probleme. U tih godinu smo izgubili stotine miliona eura”, tvrdi Martinović.
Očekuje da svaka buduća vlada ne bude revanšistička kao aktuelna.
“Sječa direktora kakvu je napravila ministarka prosvjete Vesna Bratić u civilizovanom svijetu ne postoji. Nijesam za to da se sprovodi bilo kakav revanšizam, ali je prirodno da će biti odgovornosti. Očekujem krivične prijave i postupke protiv ljudi koji nijesu poštovali zakone”, rekao je Martinović.
Poručuje da Krivokapićeva vlada nije primjenjivala zakon, već je bilo samovolje za koju neko mora odgovarati.
Smatra i da je iznenađujuća odluka policije da zaštiti poslanicu Draginju Vuksanović Stanković tek pet dana od dobijanja prijetnji i ocjenjuje da se štite žene čiji je politički profil okrenut srpstvu, a one okrenute crnogorskoj opciji ne.
Govoreći o izboru četvorice advokata u Tužilački savjet, kaže da advokati treba da budu članovi TS, ali ukazuje na problem konflikta interesa.
“Oni su u konfliktu interesa, za mene je vrlo problematično da jedan advokat bude u kancelariji sa mladim tužiocem, a kasnije odlučuje o njegovoj karijeri”, navodi Martinović.
Ovakav Tužilački savjet nije nezavistan, po načinu na koji je izabran i fomiran.
Preporučeno
“Teško da u Crnoj Gori možete imati nekoga ko je apsolutno nezavistan. Vjerujem da ovaj savjet manje-više ima kapacitet da u odlučivanju bude nepristrasan”, zaključio je Martinović.
