Video
Kako je saopšteno iz Atlantskog saveza, učesnici panela ocijenili su da proširenje predstavlja važan instrument za očuvanje mira, stabilnosti i bezbjednosti u Evropi, ali i da put ka članstvu zahtijeva konkretne rezultate, institucionalne reforme i dosljedno poštovanje evropskih vrijednosti.
Dok se Evropska unija suočava s pitanjima sopstvene spremnosti za prijem novih članica, Crna Gora, poručili su učesnici, mora ispuniti obaveze iz pregovaračkog procesa, uz jasan konsenzus o temeljnim evropskim principima, uključujući odbacivanje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.
Peter Grk, nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Slovenije, ocijenio je da Evropska unija još nije spremna za proširenje, ali da je spremna na proširenje sa Crnom Gorom.
„Dozvolite mi da to malo pojasnim. Mislim da je ovo svojevrsna evropska dilema. Upravo zbog toga smo izgradili tako složenu i razvijenu infrastrukturu Evropske unije. Živimo u veoma nestabilnom svijetu. Cjelokupni multilateralni sistem je pod pritiskom. Ponovo imamo rat na evropskom tlu, rusku agresiju na Ukrajinu, dok se Evropska unija i dalje suočava s brojnim unutrašnjim pitanjima. To je sasvim razumljivo, jer je za njihovo rješavanje potrebno vrijeme. Kada 27 država treba da postigne dogovor o određenim pitanjima, jasno je da taj proces zahtijeva vrijeme“, kazao je Grk.
Govoreći o politici proširenja, Grk je istakao da je Evropska unija tokom posljednje dvije decenije nastojala da to pitanje zadrži na dnevnom redu, uprkos brojnim izazovima.
Prema njegovim riječima, promjene u međunarodnom okruženju dodatno su učvrstile svijest o potrebi konsolidacije evropskog projekta.
„Ako to ne učinimo, nećemo daleko stići. Naći ćemo se između suprotstavljenih interesa velikih sila, a to je situacija koju treba da izbjegnemo“, poručio je Grk.
On je ocijenio da se proširenje, kao jedan od najvažnijih instrumenata za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi, ponovo vraća u fokus Evropske unije.
Ipak, kako je naveo, brojna pitanja u vezi sa budućim funkcionisanjem Unije ostaju otvorena. Među njima su i institucionalne promjene koje bi bile neophodne da bi EU mogla efikasno da funkcioniše sa 34 ili 35 država članica, kao i način na koji bi se u taj proces uklopilo članstvo Ukrajine i drugih zemalja kandidata.
„Unutar Evropske unije u toku je svojevrsno preispitivanje načina na koji treba nastaviti dalje. Taj proces je tek počeo i još nemamo konkretne odgovore“, kazao je Grk.
Dodao je da je Evropska komisija pripremila dokumente koji se bave institucionalnim promjenama potrebnim da bi Unija bila spremna za proširenje, ali da su mnoga od tih pitanja veoma složena, posebno u slučaju prijema većeg broja novih članica. Grk je istakao da će za pronalaženje odgovora na ove izazove biti potrebno vrijeme, ističući da je riječ o pitanjima koja zahtijevaju ozbiljnu raspravu i dogovor među državama članicama.
„Proširenje EU se neće desiti sa Crnom Gorom koja nije spremna za to, već Crna Gora treba da uradi sve da bude spremna da bi se proširenje desilo“, ocijenio je Grk.
Frano Matušić, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, istakao je da podrška Crnoj Gori na njenom evropskom putu nije sporna, naglašavajući da nijedno pregovaračko poglavlje ne bi bilo zatvoreno bez podrške Hrvatske. Ipak, poručio je da se u ovoj završnoj fazi pregovora očekuje ispunjavanje preostalih obaveza i konkretnih uslova neophodnih za zatvaranje poglavlja.
„Ambicije Crne Gore su velike, ali je važno isporučiti rezultate predviđene pregovaračkim okvirom. Pregovarački proces je transformativan i od suštinskog značaja za usklađivanje države sa evropskim standardima i vrijednostima“, rekao je Matušić.
Govoreći o iskustvu Hrvatske, podsjetio je da su Sjeverna Makedonija i Hrvatska započele evropski put 2005. godine, dok je Hrvatska postala članica Evropske unije 2013. godine. Istakao je da ni neriješeno pitanje sa Slovenijom nije zaustavilo hrvatske evropske integracije, već je bilo neophodno pronaći rješenje za taj problem.
Ukazao je i na to da Sjeverna Makedonija još nije otvorila pregovaračka poglavlja, između ostalog zbog ustavnih promjena koje su se od nje zahtijevale, uključujući i unošenje bugarske nacionalne manjine u Ustav, koje se danas traži od Sjeverne Makedonije.
Prema njegovim riječima, iskustvo Hrvatske pokazuje koliko je važno postići konsenzus o ključnim pitanjima evropskih integracija. Naglasio je da negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca ne mogu biti u skladu sa evropskim vrijednostima te da je neophodno postojanje jasnog konsenzusa o temeljnim evropskim principima.
„Bitno je imati konsenzus oko stvari koje su važne za EU: ne može veličanje ratnog zločinca ili negacija genocida biti evropska vrijednost“, rekao je Matušić.
Preporučeno
