• Crna Gora je dobila novu, pro-evropsku vladu. Uslijedila su hapšenja na visokom nivou, uključujući hapšenja sudskih zvaničnika. To je korak koji su pozdravile Evropska unija i međunarodni partneri. Da li očekujete više ovakvih koraka i šta se zapravo očekuje od Crne Gore u daljem procesu integracija, posebno u smislu poglavlja 23 i 24 koja su od najveće važnosti u smislu našeg pristupanja Evropskoj uniji?

– Znam da je crnogorska vlada veoma usredsređena na pristupanje Evropskoj uniji – to je, nakon svega, platforma na kojoj je formirana ova nova vlada. Stoga smatram da je pravično reći da će vjerovatno biti nastavak reformi u ovom pravcu. UK bi željelo da vidi jačanje institucija čime se podržavaju demokratija i vladavina prava. To znači, na primjer, pravosuđe kojem ljudi vjeruju. Potreban vam je Ustavni sud koji može suditi onda kada drugi preispituju odluke koje donosi vlada, jer onda imate put kojim možete adresirati ono na čemu vlada radi.

• Ima li političke volje za tim?

– Volim da mislim da ima volje za nastavkom reformi jer je to platforma na kojoj je formirana ova vlada. Ali tu su i druge stvari. Potrebni su vam građanski i privredni sudovi, jer kako će investitori imati pozdanje da ulože svoj novac ovdje ako ne mogu tražiti sudsko obeštećenje ukoliko su, recimo, žrtve koruptivnih procesa. To je važno što se tiče samih investitora, ali jednako važno i što se tiče crnogorske ekonomije i njenih građana. Ima i drugih demokratskih instututa kojima je potrebno još rada, kao što su recimo mediji. Važno je da mediji mogu slobodno da rade, preispituju stavove vlade, preduzeća, pojedinaca. Ali je jednako važno da i mediji rade svoj posao profesionalno i da su za to odgovorni.

• Vidite li poboljšanja ovdje u Crnoj Gori u smislu medijskih sloboda?

– U smislu sloboda, mediji ih i imaju Crnoj Gori. Vidimo raznolikost u smislu medijskih kuća koje izražavaju političke stavove, što nije slučaj u velikom broju zemalja. Ali problem ovdje je regulacija i osiguravanje da postoji odgovornost medija koji objavljuju nepotkrijepljen sadržaj. A onda građani žele da drže medije odgovornim, mislim da nema institucionalnih kapaciteta još uvijek da to adresiraju.

• Još jedna važna stvar, vaša zemlja se osvrnula na krijumčarenje cigareta, što košta našu ekonomiju, ali i ekonomiju vaše zemlje. To je nedavno zaustavljeno. U tom smislu, koliko crnogorske agencije sarađuju sa agencijama vaše zemlje?

– Vlada Crne Gore je nedavno odlučno djelovala u hvatanju u koštac sa krijumčarenjem, a posebno sa krijumčarenjem ilegalnih cigareta putem Luke Bar – što je od benefita za obje ekonomije. Upravo je to saradnja koja donosi dobrobit objema zemljama. Fokus Ujedinjenog Kraljevstva ovdje jeste i biće na izgradnji kapaciteta, pa smo ponudili savjetodavnu podršku u smislu zakonodavstva i sistema koji treba da postoje kako bi se suprostavljalo trgovini ilegalnim duvanom kroz Luku Bar. Takođe smo skorije podijelili dobru praksu Ujedinjenog Kraljevstva o tome šta raditi sa zaplijenjenom robom na način koji je u skladu sa međunarodnim protokolima – a to je da se uništi takva roba usljed zabrinutosti oko njenog kvaliteta, zdravstvenih standarda i prava intelektualne svojine. Tako da nastavljamo razgovor u tom smjeru. Ali gledajući naprijed, refokusiraćemo se na podršku u finansijskim istragama, na finansiranje organizovanog kriminala. Zapljena cigareta je adresiranje simptoma, a ako želite da se borite protiv organizovanog kriminala – morate pratiti put novca. To je ono na čemu sad radimo. Sarađujemo sa brojnim agencijama, ne samo sa Upravom policije ili Upravom carina već i sa onima koji rade na finansijskim istragama, finansijskim ustanovama kako bi skupa radili na istragama.

• Kakva je saradnja?

-Saradnja je jako dobra, na čemu smo zahvalni.

• Rekli ste da očekujete da cigarete budu uništene?

 – Međunarodni protokoli sugerišu da je to najbolji način da se to pitanje riješi.

• Jeste li dobili odgovor od naših institucija u vezi sa tim?

– Sa njima o tome razgovaramo, a o tome oni vode svoje unutrašnje razgovore.

• Imate li neki datum?

 Nemam takve detalje.

• Upoznati ste sa inicijativom „Otvoreni Balkan“. Na koji način Ujedinjeno Kraljevstvo posmatra ovu inicijativu i da li smatrate da bi to dovelo do kašnjenja pristupanju Evropskoj uniji, posebno kada je riječ o Crnoj Gori koja je napravila najveći napredak u pristupnim pregovorima?

– Stav Ujedinjenog Kraljevstva u vezi sa ovom inicijativom jeste da je od značaja da Crna Gora sama donese odluku o pridruživanju inicijativi „Otvoreni Balkan“. To nije odluka njenih međunarodnih partnera – to je pitanje za unutrašnju političku diskusiju. Ujedinjeno Kraljevstvo vjeruje da je regionalna koordinacija dobra stvar, ukoliko su uključene svih šest država regiona. To trenutno nije slučaj. Cilj Berlinskog procesa je bio takav, kao korak ka pristupanju Evropskoj uniji za ovaj region. Ostaje da vidimo da li bi „Otvoreni Balkan“ postigao isto.

• Vjerujete da bi najbolje bilo kad bi se svih šest država priključilo inicijativi?

 – Uključivanje svih šest država inicijativi, ali pod jednakim uslovima.

• Druga inicijativa dolazi od francuskog predsjednika Makrona o Evropskoj političkoj zajednici. Oponenti ove inicijative kažu da bi to dovelo do kašnjenja u proširenju Evropske unije, ali predlagači tvrde da je to dobro za države članice jer bi pristupanje bilo fazno i ako bi ispunili mjerila, mogli bi biti članica. Kakav je vaš stav? Ujedinjeno Kraljevstvo nije članica Evropske unije, ali podržava njeno proširenje, posebno Crnu Goru na tom putu.

– Ujedinjeno Kraljevstvo nije zvanično komentarisalo ovu inicijativu. Međutim, naša ministarka vanjskih poslova govorila je o većem jedinstvu koje smo vidjeli unutar šire Evrope u proteklih par mjeseci još od ilegalne invazije Rusije na Ukrajinu. To nije nešto sa čim smo se susrijetali ranije, takvo jedno veće jedinstvo. Smatram da su komentari francuskog predsjednika u skladu sa tim stavom i da, bez obzira na to da li je ova nova politička zajednica ozvaničena, smatram da dijelimo zajedničke evropske vrijednosti, vrijednosti koje i Crna Gora dijeli – smatram da je to jedan pozitivan faktor u vezi sa vašim pristupanjem.

• Šta vaša vlada misli o tome? Da li bi UK bila članica neke takve organizacije van okvira Evropske unije?

– Kao što sam rekla, Ujedinjeno Kraljevstvo nije zvanično komentarisalo ovu inicijativu.

• Već ste pomenuli rusku agresiju na Ukrajinu. Crna Gora nije dozvolila prelijetanje aviona šefa ruske diplomatije iznad njene teritorije. Uslijedila je prijetnja direktora ruske državne svemirske agencije. Da li to smatrate stvarnom prijetnjom? 

 – Prvo, moram da čestitam Crnoj Gori na ovoj pravilnoj odluci koja pokazuje da je ona ozbiljna u sprovođenju sankcija i mjera kao odgovor na rusku agresiju. Crna Gora je članica NATO-a i napad na bilo koju članicu bio bi napad na Alijansu – ozbiljna eskalacija trenutne situacije. Rusija zna da NATO alijansa u cjelosti stoji iza Crne Gore. Međutim, to ne zaustavlja Rusiju u stvaranju i širenju prijetećeg narativa, kako ovdje tako i u drugim državama gdje smatra da su ljudi ranjivi na takav uticaj.

• Smatrate li da je ta prijetnja stvarna ili je osmišljena samo da izazove strah?

– Iako je to teško reći, to je prijetnja koja je osmišljena da izazove strah i da odvuče pažnju sa onoga što se dešava u Ukrajini.

• Ukrajinski predsjednik Zelenski traži još pomoći od zapadnih zemalja da pomognu, uključujući i u oružju. Ruska strana je imala prodor na istočnoj strani te zemlje. Vjerujete li da je pruženo dovoljno podrške Ukrajini, posebno u smislu oružja? Znamo da Ujedinjeno Kraljevstvo daje veliku podršku Ukrajini. Juče je američki predsjednik Bajden najavio dodatnu podršku. Kako vi vidite poziciju NATO-a u vezi sa ratom u Ukrajini?

– Kao što ste i rekli, Ujedinjeno Kraljevstvo predvodi napore NATO-a prema svemu što se događa u Ukrajini. A i sami smo pružili veliku podršku, ne samo u smislu oružja, već takođe i kroz humanitarnu pomoć. Sarađujemo sa zemljama širom svijeta, a posebno sa NATO članicama, da pružimo dodatnu podršku, ne samo kroz NATO, već i kroz druge forume gdje možemo pružiti podršku Ukrajini. Crna Gora je takođe pružila veliku podršku kroz različite međunarodne forume. Vidjeli smo rezolucije Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, Svjetske trgovinske organizacije, Međunarodne organizacije rada, Svjetske zdravstvene organizacije, naravno Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, a u tome cijenimo podršku Crne Gore. Mislim da čak i najmanje zemlje mogu pružiti podršku i važno je da Rusija vidi da se veliki broj zemalja ne slaže sa onim što se dešava u Ukrajini i da žele da vide kraj ovog rata i povratak ukrajinskog suvereniteta u cjelosti. NATO je samo jedan put kojim se može pružiti podrška, a brojne zemlje vrijedno rade na tome. Ujedinjeno Kraljevstvo jeste jedna od tih zemalja. Sarađujemo sa NATO zemljama da poboljšaju nivo podrške, bez obzira je li to kroz pomoć u finansijama, oružju, humanitarnoj podršci, ali i politička podrška je jednako važna.