Njegovo saopštenje prenosimo integralno.

U relativno malom sistemu kao što je crnogorski, ovakav plan je održiv i ima velike šanse da uspije, naročito ukoliko svi konstituenti nove vlasti daju nesebičan i snažan doprinos u njegovoj pripremi i realizaciji.

Ministrastvo finansija je detaljno analiziralo kako nadomjestiti nedostajuća sredstva iz kojih će se finansirati sistem zdravstvene zaštite. Reforma poreskih prihoda je ključna pretpostavka održivosti predloženih mjera. Prihodi budžeta od doprinosa za zdravstveno oiguranje biće nadomješteni drugim javnim prihodima.

Povećanjem akciza na određene proizvode, suzbijanje sive ekonomije, markiranje naftnih derivata, regulisanje, oporezivanje igara na sreću, izmjene Zakona o dobiti pravnih lica uz smanjenje poreskog opterećenja rada i podizanje nivoa odgovornosti, kao i sveobuhvatne poreske discipline su realne mogućnosti za ostvarivanje prihoda do kojih će se doći i koji će susptituisati ukidanje doprinosa za zdravstvo.

Ovakav vid finansiranja sistema zdravstvene zaštite poznat kao Beveridžov sistem, primenjen je u Velikoj Britaniji decenijama unazad i dao je pozitivne rezultate na poboljšanje opšteg zdravlja kroz kvalitetniju primarnu zdravstvenu zaštitu kao fundamentalnu za očuvanje zdravlja, povećanje zaposlenosti, podizanje produktivnosti i cjelokupne privredne aktivnosti, što je značajno uticalo na podizanje standarda stanovništva.

Uvjereni smo da će ova reforma unaprijediti sistem finansiranja zdravstene zaštite i da će njen uticaj na vođenje cjelokupne socijalne politike biti djelotvoran i pozitivan. Dosadašnji model finasiranja sistema zdravstvene zaštite, takozvani Bizmarkov model

koji je zastupljen u mnogim zemljama zapadne hemisfere, pokazao se lošim jer zahtijeva snažniju ekonomiju nego što je naša, ekonomiju koja može izdržati gubitke zdravstenog sistema i koja će raznim donacijama omogućiti njegovu održivost i kvalitet koji očekuju zdravsteni osiguranici.

Zbog svega navedenog “Evropa sad” u okvirima parlamentarne većine mora biti shvaćena kao kapitalni projekat svih nas, jer su nas građani birali kako bi obezbijedili bolje uslove za život. Nije, stoga, vrijeme za usko-partijske interese, već za široki društveno-politički konsenzus koji treba da obezbijedi pravu atmosferu za realizaciju ovog i drugih kapitalnih projekata nove vlasti.

Svi treba da znaju da ko opstruira program “Evropa sad” – radi protiv građana Crne Gore.