On se, gostujući u emisiji ”Argumenti” na RTCG osvrnuo na brojna pitanja koja su trenutno aktuelna u Crnoj Gori, ali i na globalnom nivou.

Komentarišući izbor Vladimira Jokića  za predsjednika Opštine Kotor, predsjednik je istakao da ta situacija pokazuje jednu nemoć i nefunkcionalnost institucija.

“Kad sam god reagovao javno  na ovu temu, uvijek sam insistirao da je jedini izlaz iz ove situacije  završetak izbornog procesa”, kazao je Milatović.

Poručio je i da nije dobra poruka za crnogorske građane da se na taj način obesmišljava izbor.

Kazao da je jedino rješenje u ovim situacijama okončanje ovih izbornih procesa.

“Ovakve prakse nijesu dobre za demokratiju u Crnoj Gori”, smatra Milatović.

Govoreći  o otvorenim listama, Milatović kaže da su jedini izbori u okviru kojih  građani direktno biraju svog predstavnika – predsjednički izbori.

“Iako imamo norme koje predviđaju da se direktno biraju poslanici i odbornici, to trenutno nije slučaj”, istakao je Milatović.

Naglašava da se mora vratiti moć građanima.

“Građani imaju malu moć na parlamentarnim izborima. Oni biraju partiju, a ne predstavnike”, istakao je Milatović.

Napominje da za većinu aktuelnih poslanika u crnogorskom parlamentu niko nije glasao.

“Ukoliko  bi postojala politička volja, došlo bi se već u ovoj godini do nekog rješenja, a ako ne bude volje, imam pravo da predložim referendum o ovoj temi”, kaže on.

Podržao je inicijativu da svi lokalni izbori budu u jednom danu.

Govoreći o odnosu sa premijerom  Milojkom Spajićem, primijetio je da se taj odnos konstantno od strane  medija pokušava staviti u kontekst ličnog.

“Nijesmo  se svađali, nijesmo se mirili. Svaka moja kritika je bila argumentovana.  Mislim da nekih 10-ak zakona, od 120 koliko je došlo na potpisivanje kod  predsjednika, sam vratio sa jasnim argumentima zbog čega sam to uradio.  Nikada nijesam čuo neki kontraargument”,istakao je Milatović.

Ponavlja da je njihov odnos isključivo institucionalne prirode.

Što se tiče bezbjednosti predsjednika, to su stvari kojima se, kaže Milatović, bave ANB i UP.

“Postojale  su određene snažne preporuke kada se radilo o bezbjednosti mene i moje  porodice. Zbog čega nije ranije Vlada reagovala, to je pitanje za njih”, istakao je Milatović.

Osvrnuo se  na članak u novinama, u kojem se navodilo da se pravi put do Milatovićeve kuće na selu, i saopštio da je tekst netačan i da naslov  nije korespondirao sa sadržajem teksta.

Govoreći o  formiranju vlasti u Glavnom gradu, Milatović kaže da su kandidati za odbornike Pokreta za Podgoricu donijeli odluku s kim i kako vide  budućnost Podgorice, bez konsultacija s njim.

“Mislim da je to bila dobra odluka, ali je to bila njihova odluka”, istakao je Milatović.

Navodi  da su odbornici Pokreta za Podgoricu, kada se donijela odluka o konstituisanju nove gradske vlasti, morali imati drugačiji stav od  poslanika URE.

“Mislim da je nova  gradska uprava krenula dobro. Da li će Saša Mujović svoju veliku  energiju i želju pretočiti u velike rezultate, ostaje da se vidi”, kazao je predsjednik.

Milatović ističe da ne razmišlja o formiranju partije.

“Kada  sam podržao građansku listu, koja je imala veliki broj pokreta, smatrao  sam da na taj način aktivno mogu da podržim kroz jedan svoj jasan stav.  Ja nijesam dio bilo kog političkog pokreta u ovom momentu, ali ako  politički procesi budu to od mene zahtijevali, neću bježati od  odgovornosti”, istakao je Milatović.  

Govoreći o blokadi parlamenta od strane opozicije, kaže da rješenje treba tražiti u izvoru problema.

Kaže  da je i opoziciji i vladajućoj većini stavio do znanja da je spreman da  pomogne u rješavanju ove krize, pa čak i u dijelu slanja dopisa  Venecijanskoj komisiji.

Stava je da ukoliko budemo pametnije sarađivali jedni sa drugima, možemo ostvariti članstvo u EU u predviđenom roku. 

Smatra da moramo iskoristiti ovakav momentum za članstvo CG u EU. Kazao je  da Crna Gora ima razvijeno strateško partnerstvo sa Sjedinjenim američkim državama.

Tražio  je, kako kaže, sastanak sa najvećim državnim funckionerima u odnosu na  aktuelne događaje u svijetu, da bi se vidjela pozicija Crne Gore, kaže  Milatović.

Ako želimo da postanemo članica Evropske unije, jasna je naša vanjska politika, i ona mora biti evropska.

“Mora  doći do mira u Ukrajini. Mislim da je ta zemlja previše propatila,  izgubila na stotine hiljada stanovnika, i da im je u interesu da dođe do mira”, kazao je Milatović. Kako navodi, to je bila i najveća poruka njegove  podrške Ukrajini.

Kaže  da DPS kao partija nije reformisana, i da i dalje sve odluke donosi  Milo Đukanović, kojeg je, kako kaže, Milatović porazio na predsjedničkim  izborima.

Ocjenjuje da nadležni nisu uradili mnogo da ispitaju postupanja mnogih bivših funkcionera, uključujući i Mila Đukanovića.

“Pozdravljam  inicijativu Moma Koprivice, koji je danas pokrenuo postupak protiv Đukanovića, i da će nadležni raditi svoj posao”, istakao je Milatović.

Poziva nadležne, koji, kako kažu, primaju visoke zarade, da se aktivnije uključe u ove slučajeve.

Napomenuo  je da distribucija pravde u Crnoj Gori mora da bude brža i bolja. Ocjenjuje da se postepeno vraća povjerenje u tužilaštvo.

“Izborom nove predsjendice Vrhovnog suda, njen je zadatak da povrati povjerenje u sudstvo”. navodi Milatović.

Kaže da je javnost bila tužna prije neki dan kada smo imali oslobađajuću  presudu nakon što se desilo ubistvo čovjeka koji je radio svoij posao.  (prim.aut Ljubiša Mrdak)

“Kako ja da ne kažem nešto oko toga?”, pita se Milatović.

Kada je riječ o inicijativi za obeštećenje ratnih zarobljenika, kaže da je riječ o humanoj inicijativi.

“Ne postoji niko u Crnoj Gori ko nema člana porodice koji je prošao kroz  golootočku golgotu. Mi kao društvo koje je bilo istinski demokratsko,  moramo da ispravljamo nepravde iz prošlosti”, istakao je Milatović.

Dodaje da smo dužni da ispravimo nepravdu.

“To su uradile i Hrvatska, i Slovenija i Srbija.. Jedina zemlja koja to  nije uradila, a imala je najveći broj zatvroenika je Crna Gora”, kazao je Milatović. 

Navodi da se i ostale nepravde moraju ispraviti, poput logora u Morinju, ali da moramo primarno ispraviti unutrašnje nepravde.