Video
U nastavku je integralno obrazloženje upućenog predloga:
“Odredbom člana 54 stav 1 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore određeni su subjekti koji mogu podnijeti predlog za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom. U osporenoj tački 2 istog člana propisuje se da to može biti drugi državni organ ako se radi o zakonu, odnosno drugom propisu ili opštem aktu koji taj organ primjenjuje u svom radu.
Ovakvo određenje člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore.
Naime, odredbom člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore utvrđeno je da postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti može da pokrene sud, drugi državni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Dakle, Ustavom Crne Gore nisu predviđena ograničenja kada su u pitanju državni organi koji su ovlašćeni da pokrenu postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti.
Nasuprot tome, osporenim članom 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore opseg državnih organa koji mogu pokrenuti postupak pred Ustavnim sudom ograničen je samo na one državne organe koji u svom radu primjenjuju zakon, odnosno drugi propis ili opšti akt na koji se odnosi pokretanje postupka. Jasno je da se na navedeni način derogira odredba člana 150 stav 2 Ustava Crne Gore i vrši ‘dekonstitucionalizacija’ te ustavne odredbe.
Kada je u pitanju Predsjednik Crne Gore, navedeno ograničenje naročito je sporno imajući u vidu ustavna ovlašćenja ovog državnog organa u zakonodavnom procesu, koja se odnose na mogućnost vraćanja usvojenog zakona na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore (bez ograničenja u pogledu nadležnosti za primjenu), kao i praksu da se ta ovlašćenja u značajnoj mjeri koriste kada postoje nedoumice u pogledu njegove usaglašenosti sa Ustavom.
Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti ni sa odredbom člana 145 Ustava Crne Gore kojom je, pored ostalog, utvrđeno da zakon mora biti saglasan sa Ustavom.
Valja ukazati i na nekonzistentnost pravnog sistema kada je u pitanju odnos osporenog člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore i člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore. Naime, odredbom člana 19 Zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore se toj instituciji, bez ograničenja predviđenih osporenom odredbom Zakona o Ustavnom sudu, omogućava da pokrene postupak pred Ustavnim sudom Crne Gore za ocjenu saglasnosti zakona sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, odnosno saglasnosti drugih propisa i opštih akata sa Ustavom i zakonom.
U konačnom, za ostvarivanje načela ustavnosti, odnosno vladavine prava, neophodno je postojanje efikasnih pravnih i institucionalnih mehanizama ustavne kontrole, koji se ne mogu ograničavati zakonom. Osporena odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, pored toga što nije saglasna sa odrebama čl. 150 stav 2 i 145 Ustava Crne Gore, negativno doprinosi efikasnosti sistema, kada je u pitanju kontrola ustavnosti.
Preporučeno
Sa iznijetih razloga predlažem da Ustavni sud donese odluku kojom će utvrditi da odredba člana 54 stav 1 tačka 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i da prestaje da važi danom objavljivanja Odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore”, naveo je u obrazloženju predsjednik Milatović.
